Hebreus 12
Baiñetinavoz Tep Tokatit (KUP) vs AAI
1 Met añarab tairariz abatañ ev menoh-pori Godiz homeo badae batat het ñomooh. Tahaek petev paru darim nakoe univ okat epat hezavoz zut hezaek, parum Godiz homeo badae batat heh-pov non tinaorö darin añairamahan hodad ravameg. Povoz dari pim nonoroh tin tovai sookaz hat, gipiz ahö namegin ñekeñ ahö hatamahan tin haeñ tat sakaz pap tamegivoz zut, tairañ bagaa avatamahan pim nonoroh tin haeñ tat sookaz pap tameg-poñ, ma darim loporizaroh hodad horï tairañ zuam berevat birepez zut edemamahan dari tin nat-poñ, betet parum toohat dari rez kek tat non tin pim tookaz hahan hez-pooroh kez tat sohot,
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Iesu nenapuz homevai sohok. Met Iesu pop dari Godiz homevai samegivoz kapotaz maup okeg, pi dari eñizohopanen tin hekaz homevai sameg-pov tin ahov ravohopan. Met pi tokat biñ pimau ravat hepanez homet zirah urapanen ñomapanez hahan pi, Ne modari etet hepanen ne zirah nourapanen tu ravom hez, pot homet kaev narav, oñ am kakam ahov hatevetet ñomahapuh, petev biñ povonañ het Godiz mar giñasiz nakoe tek tinatak toutat hez, povoz pi nen popuz homevai sohok.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Met aban horivonañari Iesuz ahoam kaev ravat kakam ahov metoohan hateveteoh-povoz pi homet kaev narav, oñ am kez tat het tovai sohot ñomahavoz homei. Met pim pot tahavoz zut ari amun kaev naravotü, oñ kez tat tovai sohopek.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Met ari horiv ritou metepekez hat rez kek tat samegiek, ari añarab modarihö horï nañ tohopekez añahan ari, “Evo, dei arim hameg-okoñ rekot natotü,” pot hagin paru porihö arim pot hagivoz kaev ravat Iesu urahan ñomahavoz zut ari ourahan ñomeg bon, povoz am kez tat tovai sohozei.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 — ausente —
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 — ausente —
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Met dari goerah horï tamegin darim papahol hodad tinao bookaz hat ñetï kateo añamahan hat navet tamegin ouramahavoz zut, God darim Pap pop amun dari pim ñarohol hodad tinao bat het tovai sookaz hat honoñai povor kao etamah, povoz ari kaev ravotunei, oñ rez kek tat tin tohot hezei.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Met God pot dari pim ñaro mapori etamahaek, ni nap pot nao nanet hepan, povoz ni pim ñarop bon, oñ ni pap pat napuz ñarop ravat hekë.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Met darim papahol ev honoñai nañ etamahan parumaz kaev ravamegi? Evo, paru pot etamahan dari kaev narav, oñ parunañ tin het am añamahat baval hat tameg, met povoz zut darim Pap abarah hezap honoñai nao etohopanen dari kaev naravotü, oñ kez tat pim irih het hodad tinao bovai sohok.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Met dari goerah darim papahol parum hodadevok kateo añamahan hat navet tamegin, honoñai etovai emamah-pov ahö ravamegin bon tamah, oñ darim Pap añamoh-mod pop dari pim zut añarab tinari ravat hekaz hat orah rezah honoñai povor kao tin tat ok etamah.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Met papahol ñarohol uramahan iñ hamahavoz zut, darim Papap honoñai nao etamah-porah dari, “Mai oe, kakamao hateveteameg,” pot hat kakam povoz zakep heris ravameg, oñ dari am kez tat pim irih hekaz hodad tinao bovai sohok, povoz honoñai etohopanez povohö eñizohopanen zi ul tinañ ziñik badamahan eteamegivoz zut, darim loporizaroh tinao ou ravohopanen tin het tovai sohok.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Met honoñai nañ aritï ou ravamahan hateveteameg, povoz arim marañ sikö tat gogot nat hezaek lei hat gogot tohozei, ma arim eñ kataneñik ururuñ kap tat hezaek, mez tu hat tin rouvat het,
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Godiz non tinaoroh sohozei. Met ari pot tohopeken eñ horiñinañ nap haeñ tapanez pap tat ñodamahavoz zut lop houlorizaronañ hepanez pop ganö ñodat non horioroh sohopan hezavoz meñizohopeken pi non tinaoroh sohopan.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Met arim modarinañ tin honeo hepekez non pooroz mel tohot “Tair tat dei tin hek,” pot hat homehot hezei. Met añarab tin natotuz pori Godin et narezotü, povoz ganö ari piin et narë hepek hezavoz, añarab modariz horï tamahat totunei, oñ tin tovai sohozei.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Met ganö arihanañ nap God dari tinari ravat hekaz hat masakao anamah-tin pov kos rez manapan hezavoz homet, arimauz tin korav ravat hezei. Ma kakam tamah-nai gipiz modatunañ bareñat namegin map kakam tamahavoz zut arim ñaravatak hepanez nap navoz homehot loporih mogao tat haovai sohopanez pov ari modarih an pap manapanen taput tepek hezavoz arimauz tin korav ravat hezei.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Met ari nap añ napunañ bogï tepek hezavoz arimauz tin korav ravat tohozei. Met batam darim iz mimip Iso pim papapuz ro garosikap, povoz papap ñomapanez tapanezarah pimotur pim abat ahov manapanen bapanez hahan heh. Met narah pi gin het emat, pim bosip gipiz manapanen napan, povoz papapuzatü bapan, pot piin mañahan bosip gu hat gipiz manahan bat nah. Met Iso gipizoz homet pim papapuhö pi manapanez hah-potü batiu tiu batahapuh horï ahö pot tahavoz zut totunei.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Met ari hodad, Iso maot tokat, Ne horï ahov tat nem bosip deipim papapuzatü pim bapanez mañoh, pot homet pim papapuz tin potü pim bapanez zait ahov tat papapun iñivonañ mañah, oñ papap pim abatavor pimotü ro goep hamanahaek, maot ro ahop manapanez nonor bon heh. (Povoz zut ganö Isoz tahat ari tat ham eparaz nonair naituz homehot God tinao anapanez hahan hez-pov ari nav hepek hezavoz arimauz tin korav ravat hezei.)
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Met ari Godiz nakoe emepekez hat Israel arim mimiholoz toohat nat. Met batam paru Sainai dañevoz nakoe het etet hatevetehan God rop povok hehaek, it ahoñad ñadat itoul ahov berevat kutur manahan had ahö horiv urah.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 — ausente —
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 — ausente —
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Met Sainai dañevok pot tahan Moses etet ñaihet ahov tat pot hah, “Met ne amun ñaihet pimau tat dei dei tohopuh ev hez.”
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Met ari parum tooh-pot nat, oñ ari Godiz nakoe sat hez hamoh-epovotï ari haravat hez. Met ari abarah Saion dañ povok God pohao het hez-pop zei magei tin demahan hez-potaz abatao Zerusalem potak ari haseg herï ravat hez. Met zei potak enzol maporizaro Godiz biñ ahov ravat mañamah.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Ma paru añarab garos Kristoz homeo badae batat hehan God pim ñarohol bavatat abarah parum abatañ tep natak menahan hez-porinañ ari hakezari ravat hez. Ma ari God dari añarab mapori ñevok evizat an etapanez pop, ma añarab hamarah hehan pi parumaz, “Nem añarab tinari ok,” pot hahan het ñomoohan parum pulihol abarah sat hez-poriz nakoe, ari hasat hezari raveg.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Ma ari Iesuz nakoe haseg ravat hez. Met pi ñomat pim uveo teur betehapuh, dari Godinañ tin honeo hekaz ñetï magei pov ba ou batah. Met batam Abel popuz uvë berevah-povohö Ken pop hañ horiv bapanez pov ba ou batah, met Kristoz uvevohö hañiv etapanez pov ba ou navat, oñ darim horï tameg-poñ God ol betehopanez pov ba ou batah.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Met God het arin reu añamahaek, hatevetehopekez kaev ravotunei. Met batam Moses hamarah het ñetiv añarabon mañovai emoohan elat kaev ravooh-pori, hañ horiv metapanez hah-pov bazei manapanez nonor bon heh, met petev abarah het añamah-pop kos rez manakan hañ horï ahov etapanezat ravapanen, dari amun rekot bazei namanotü.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Met batam God Sainai dañ povok het hahan hamar zebemun tat do do ahoam tah, met petev pi epat au hahan hez, “Met ne maot tokat honevoam haoman ham nenar zebemun ahö tapan bon, oñ abar amun honeo zebemun ahov tat mapoam do do tapan.”
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Met pi hapanen nonair nai matut tahan hezatur hezari zebemun tat bahorï metapanen bon tapanez hahan hezao dari hodad. Met pot zebemun tapanez porah do do tohopanen tin dao hat hepanez nen potur pori pohao tin het hepan.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 — ausente —
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 — ausente —
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.