Mateus 25

Giu visuvisuna (KQF) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Mba sauginemo mala ena waibada kaka mai totopa 10, edi lampa a legaudi bi a potiyovo a nawa te lawelawe sa banavi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Matabudi 5 ba opeopedi bi 5 ba nuwanuwauyeuyedi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ḡome totopa opeopedi edi lampa a legaudi bi kalesin dubidi mote a legaudi.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Bi totopa nuwanuwauyeuyedi ba edi kalesin dubidi lampa aubaidi a legaudi.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Bi lawelawe mote i tava makai, taunana aubaina tedi matedi a yaune te a kena kwavu.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Kamaina bi dudubala modonemo, lava a binauna gado, ‘Lawelawe kaikana i tava! Ko potiyovo bi ko velaubeye.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ḡome totopa matabudi a kena moito bi edi lampa a kanonoḡidi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Kamaina bi waivini opeopedi edi lava nuwanuwauyeuyedi a giuwedina gado, ‘Aee, kalesin maso kona vitemai, ema lampa sa pekipeki.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Bi waivini nuwanuwauyeuyedi edi lava opeopedi edi giu ai munena gado, ‘Geḡa, tama mote luvana te kalesin ka vitemi. Temi ko nawa te bamo kalesin sa gimegimelina ḡome ko gimeli.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Kamaina bi tedi kalesin gimelina aubaina a nawanawa ba mulidimo, lawelawe i tava. Bi totopa mabai kaikana a vovononoḡana, tedi lawelawe vaitena a nawa naḡi soina vanuwina noponemo a valageta, bi mataeta i waidougudu.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Bi totopa opeopedi muliḡa a tavatavana a giuna gado, ‘Aee Bada, aee Bada, maso mataeta kuna kaikamaḡe aubaimai!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ḡome lawelawe totopa opeopedi edi giu i waimunena gado, ‘Yà giugiu kauwemi te tagu mote yà sibemi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 “Taunana aubaina, ko vokaukauwa, banina temi laḡan ee awa ya natonatona mote ko sibe.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Kota Mala ena waibada ba niga mainana: Laḡan ḡemota muliḡa kaka lava ya nawana, bi ena taupaula i giuwedi te tana ena mane sa labe.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Kamaina bi ḡemoḡemotaḡa edi vaivai luvanemo mane i vitedi, ḡemota 5 tausan kina i vite, ḡesau 2 tausan kina i vite, bi kota ḡesau 1 tausan kina i vite. Ḡome te i nawa dobu ḡesaunemo.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Bi taupaula 5 tausan kina i vaivaina, tana i nawa te manena i noyae te 5 tausan kina ḡesauna i voiye.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Kauwina ḡemoḡemotina kota mainana taupaula 2 tausan kina i vaivaina, tana i nawa te manena i noyae te 2 tausan kina ḡesauna i voiye.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Bi taupaula 1 tausan i vaivaina, ba i nawa te doḡa i keli bi noponemo ena bada ena mane i sako waidavo.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Mba taupaulidi edi bada i miya gulata kaka i tava munaḡa, bi i waiḡemotidi te i ḡoyeḡoyena maso mane lisidimo i sibe.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Taupaula 5 tausan kina i vaivaina i tava te ena bada i giuwena gado, ‘Kwa kita, tam 5 tausan kina kuna vitegu bi e noyae te 5 tausan kina ḡesauna e voiye.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ḡome ena Bada giu i waimunena gado, ‘I visu kauwa, tam taupaula visuvisum bi waipatutum! Tagu mwali ḡaubona e vitem bi tam kuna noyae te i didiga. Taunana aubaina tagu kaka yà voiyem te mwali wapewapedi kwai badayedi. Kwa nato bi tagu em Bada vaitegu tai nuwavisu.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Bi taupaula 2 tausan kina i vaivaina i tava bi i giuna gado, ‘Bada, tam 2 tausan kina kuna vitegu, bi e noyae te 2 tausan kina ḡesau e voiye.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ḡome ena Bada giu i waimunena gado, ‘I visu kauwa, tam taupaula visuvisum bi waipatutum! Tagu mwali ḡaubona e vitem bi tam kuna noyae te i didiga. Taunana aubaina tagu kaka yà voiyem te mwali wapewapedi kwai badayedi. Kwa nato bi tagu em Bada vaitegu tai nuwavisu.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Bi taupaula 1 tausan kina i vaivaina i tava bi i giuna gado, ‘Bada, tagu e sibem te tam lava medimedim. Tam mote kuma bayabayau bi nonoḡina kwa laulauyaba bi kota mote kuma wadiwadi bi nonoḡina kwa laulaulaka.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Taunana aubaina tagu e naila te e nawa em mane dommo e sakowaidavo. Kwa kita niga em mane kuna viteviteguna yà vitevite munaḡem.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Ḡome ena Bada giu i waimunena gado, ‘Tam taupaula gebogebom bi matamatagayawim. Kuna sibe te tagu mote yàma bayabayau bi nonoḡina yà yabayaba bi tagu kota mote yàma wadiwadi bi nonoḡina yà laulaulaka.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Mba kamaina, bi tam egu mane maso banikemo kuna sako bi i noya. Te tagu e munaḡa tavana, maso dabanemo anitaipwatana vaitena e vai.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Taunana aubaina, niganana niga taupaulina gebogebona lisinemo mane ko vai kamaḡe te taupaula 10 tausan kina tauvoiyena ko vite.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Taunana aubaina, aiyai lavana bai mwalina a vite bi i voivoiye kauwena kaka dabanemo yai autawi. Bi aiyai lavana mwali bai a vite bi mote i voivoiye kauwe ba avena te lisinemo ḡaubona ya kenakenana bi tagu kaka yà kaikamaḡe.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Mba taupaulina ba matamatagayawina, ko pwalaḡe nawe boimatuwemo bi ḡome ya lauaiyoi bi mwakana ya sanawaikikokikodi.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Laḡannemo Tana Taunana Natuna manamalina ya yovona, ena aneya mat0abudi vaitedi, ba ena animiya namanamalinemo ya miya.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Bi lava matabudi dobumo kaka matanemo yai ḡemotidi bi ya dailidina, maibena tauḡamo sipu bi gouti ya daidailidina.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Tana kaka kataiyanemo sipu ya sivudi, bi ḡeniyanemo gouti ya sivudi.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Bi ḡome kaka ḡalibona lava mabai kataiyanemo taumiya ya giuwedina gado, ‘Ko nato temi mabai Tamagu i kakavisuvisumina, bi emi gagasa ko vai. Banina muliḡa kaka Maimaituwa dobu i voiyena bi temi ena waibada i kakanonoḡina noponemo ko miya.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Banina tagu kani e peki bi temi konai kanigu, bi gadogu i magu bi gauba kona vitegu te e tego. Bi walidobu lavagu e nawanawa bi temi kona giuvaigu emi vanuwemo.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Bi tagu gala e malumaluwabiye bi temi konai galagu, tagu e sida bi temi kona labe kauwegu. Tagu biliwelokomo e miyamiya bi temi kona vakitagu.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Ḡome didimana lavedi Bada ena giu sai munena gado, ‘Bada, bamo ḡome kani kuna peki bi kei kani bagibagim. Ee gadom i magubi gauba ke vitem kuna tego?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Bamo ḡome walidobu lavam kuna nawanawa, bi ke giuvaim ema vanuwem0o, ee gala kuna malumaluwabiye, bi kei galam?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Bamo ḡome ke kitam kuna sida ee biliwelokomo kuna miyamiya bi ke vakitam?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Bi Ḡalibona kaka edi giu yai munena gado, ‘Giukauwemo yà giugiuwemi, te bai kauwina kona voivoiyena valevaletigu ee nuvunuvugu yovoyovodi lisidimo ba tagu lisigumo kona voiye.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Bi kota ḡeniyana yawaninemo sa miyamiyana kaka ya giuwedina gado, ‘Temi mabai Maimaituwa i pasipasilimina, ko nawa tabumimo, ko nawa kai kalakalati nonoḡinemo, Seitan bi ena aneya aubaidi Maimaituwa i kaka nonoḡinemo.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Banina tagu kani e peki, bi mote kani ko vitegu e kani, gadogu i magu, bi mote gauba ko vitegu e tego.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Tagu walidobu lavagu e nawanawa, bi mote ko giuvaigu, tagu gala e malumaluwabiye bi mote koi galagu, tagu e sida bi mote koi nenetegu bi kota biliwelokomo e miyamiya bi mote ko vakitakitagu.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Tedi kota Bada ena giu sai munena gado, ‘Bada, bamo ḡome ke kitam kani kuna peki ee gadom i magu ee kuna nawanawa ee gala kuna malumaluwabiye ee kuna sida ee biliwelokomo bi mote ke sagum?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Bi tana kaka edi giu yai munena gado, ‘Giukauwemo yà giugiuwemi te bai kauwina valevaletigu ee nuvunuvugu yovoyovodi lisidimo mote ko voiye ba tagu kota lisigumo mote ko voiye.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Ḡome kaka tedi kovoḡa kenakena nonoḡinemo sa nawa bi didimana lavedi ba yawasana kenakena nonoḡinemo sa miya.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.