Mateus 13
Giu visuvisuna (KQF) vs NAA
1 Mba laḡanna ḡemotinemo Yesu vanuwa i potiyovo kamaḡe, i yovo i nawa topa diyanemo i miya wailovelove aubaina.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Bi lava kumdi a tava a moito kwaivivile, taunana aubaina te tana wagamo i moito saḡa bi lava matabudi ba gelemo a moito.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Mba ḡome tana kauwa wapewapedi lautaulalamo i wailovelovedi bi i giuwedina gado, “Laḡan ḡemota taubayau i nawa ena pesi aulaunaḡasedimo.
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 Tana pesi i laulaunaḡasedina ba pesi ḡesaudi etamo a talaḡa bi mwanuwa a tava te a kani kovidi.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 Bi pesi ḡesaudi doḡa waitelitelinemo a talaḡa te a duga makai, banina doḡa mote i didiga.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Bi laḡannemo suwala i lalanina ba pesidi a welai, banina tedi mote lamlamdi doḡamo a yovo gulata.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Bi pesi ḡesaudi gedala nopodimo a talatalaḡana ba gedelidi pesi a yavanidi te mote a bani.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 Bi pesi ḡesaudi doḡa visuvisunemo a talatalaḡana ba a duga te a vota bi votedi ba 100, 60 bi ḡesaudi ba 30.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Tana aiyai waibeyana te yai beyavaiya kauwa.”
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Kamaina bi Yesu ena tauwakaiwatana a tava lisinemo bi ai talayena gado, “Bai aubaina lautaulalamo lava kwa giugiuwedi?”
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 Bi tana edi giu i waimunena gado, “Mala ena waibada sibena ba Maimaituwa temi i vitemi bi lava ḡesaudi mote i vitedi.
11 Ao que Jesus respondeu:
12 Tana aiyai niga kauwidi ya sibesibedina ba Maimaituwa kaka sibena lisinemo yai lautawi. Bi aiyai mote niga kauwidi i sibedi ba avena te sibe ḡaubona lisinemo bi Maimaituwa kaka ya kaikamaḡe.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Taunana aubaina, tagu lava lisidimo lautaulalamo yà giugiuwedi. Tedi sa kitakitana bi mote sima kita banavi, sa vaivaiyena bi mote sima vaiye ḡone.
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Taugiuwatana Aisaiya wala nove bai i giugiuwena, niganana tedi lisidimo ya tubutubuḡa.”
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 Banina niga lavedi nopodi ḡaiḡaidi.
15 Porque o coração deste povo
16 “Bi temi koi nuwavisu, banina matemimo ko kitakita bi beyemimo ko vaivaiye.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 Tagu giukauwemo yà giugiuwemi, te taugiuwatana wapewapedi bi didimana lavedi wala a ḡoyeḡoyena maso niga kauwidi a kitedi bi a vaiyedi. Bi geḡa te, mote a kitedi bi a vaiyedi maibena niganana temi ko kitekitedina bi ko vaivaiyedina.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Koi beyavaiya bi taubayau lautaulalana banina yà giuwemi:
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Lava mabai Maimaituwa ena waibada giuna visuvisuna sa vaivaiye bi banina mote sima sibesibe ba maibena pesi etamo talatalaḡidi. Seitan ya tava te bai sa vaivaiyena nuwapoudimo ya kaikaikamaḡedi.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Bi lava mabai manuwavisudi giu visuvisuna sa vaiye bi sa waianinena ba maibena pesi doḡa waitelitelinemo talatalaḡidi.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Bi laḡannemo pilipili ee laukivigebogebo sa natona Maimaituwa giuna aubaina, ba tedi mote sima moimoitodidina, banina lamlamdi mote a yovo gulata.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Bi pesi gedala nopodimo talatalaḡidi ba lava mabai Maimaituwa giuna sa vaivaiyena bi dobu nuwaboyedi bi waiguyau noḡotidi nopodi sa waiwanavudi te mote sima votavota.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Bi lava mabai Maimaituwa giuna sa vaivaiye bi sa sibesibena, ba maibena pesi doḡa visuvisunemo sa talatalaḡana, tedi giu sa vaiye bi sa miyamiyaena ba sa vota bi votedi ba 100, 60 bi 30.”
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 Yesu lautaulala ḡesauna i giuwedina gado, “Mala ena waibada ba maibena oloto pesi visuvisudi ena daibimo i laulaunaḡasedina.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Tedi dudubalinemo a kenakena ba kana ḡaviya i tava te daibinemo pesi visuvisudi nopodiḡa ḡawaḡawa i launaḡasedi te i nawa.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Laḡannemo pesi visuvisudi a kalakalanapu ba ḡawaḡawa vaitedi a duga ḡemota.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 “Daibi taniwagina ena taupaula a tava lisinemo bi ai talayena gado, ‘Bada, tam bena pesi visuvisudi daibimo ku launaḡasedi. Niga ḡaweḡawedi bamo maiḡa a tava bi sa dugaduga?’
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 Bi tana edi giu i waimunena gado, ‘Mba ḡaviya i launaḡasedi.’ Bi ena taupaula ai talayena gado, ‘Bainewa kwa noḡonoḡoti, ka nawa ka laka kamaḡedi, ee?’
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 Bi edi giu i waimunena gado, ‘Avena! Bamoda ḡawaḡawa koma lakelakedi bi witi vaitedi koma lakedi.
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 Ko gose kamaḡedi te matabudi sa duga ḡemota eete vililubu laḡanna. Mba laḡannemo tagu kaka tauvililubu yà giuwedi te ḡawaḡawa sa gei lakedi, sa pani bwainidi bi kaimo sai kalaḡosedi. Bi witi sai ḡemotidi te sa saḡedi egu susuḡumo.”
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Bi Yesu lautaulala ḡesauna i giuwedina gado, “Mala ena waibada ba maibena wasiva pesina, lava ya vai te ena daibimo ya wadi.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 Mba pesina ba pesi ḡaubo otina, bi laḡannemo i dugana ba kai matabudi ya saḡa tawedi bi yai kaibada te mwanuwa sawasawaḡa lovolovodi sa tava bi lagalaganemo sa launoḡi.”
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Bi yaḡolo te lautaulala ḡesauna i giuwedina gado, “Mala ena waibada ba maibena muu'a, waivini ya vai, falawa noponemo ya vitale, bi ya gwadai te falawina nopona matabuna muu'a ya nawae.”
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 Yesu niga kauwidi matabudi lava kumna lisidimo lautaulalamo i giugiuwedi. Bai laḡannemo mote giu baniotidi i giuwedi bi lautaulalamo tedi i giugiuwedi.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 Niga kauwina Maimaituwa wala taugiuwatana i giugiuwena mainana i tubuḡa. Taugiuwatana i giuna gado,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Ḡome Yesu lava kumna i gosedi bi i valageta vanuwemo. Bi ena tauwaikaiwatana a tava lisinemo bi a giuwena gado, “Aee Bada, ḡawaḡawa daibimo dugedugedi lautaulalana maso lisimaimo kuna giu waiipoipo.”
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Bi Yesu edi giu i waimunena gado, “Pesi visuvisudi tauwadidi ba Tana Taunana Natuna.
37 E Jesus respondeu:
38 Daibi ba niga dobuna, bi pesi visuvisudi ba tauwaisumaḡa, tedi taudidi Maimaituwa ena waibada noponemo sa miyamiyana. Bi ḡawaḡawa ba tedi Seitan natunatuna.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 Bi ḡaviya ba Seitan tana ḡawaḡawa taulaunaḡasedi. Bi vililubu ba laḡan damona bi tauvililubu ba aneya.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 “Bi ḡawaḡawa bainewa sa lakedi, sa pani bwainidi bi kaimo sa waikalaḡosedina ba mainana kauwina ḡemotina laḡan damonemo ya tubuḡa.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Tana Taunana Natuna kaka ena aneya ya giukamaḡedi, te ena waibada noponemo gebogebo tauwaitubudi bi tauvoiyedi matabudi sai ḡemotidi
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 bi kai kalakalatinemo sa pwalaḡe nawedi. Bi ḡome kaka sa lauaiyoi bi mwakedi sa sanawaikikokikodi.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Bi didimana lavedi kaka Tamedi ena waibada noponemo sa yanana maibena suwala. Tana aiyai waibeyana te yai beyavaiya bi ya sibe.”
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 “Mala ena waibada ba maibena aniwaiguyau ḡoneḡonedi, doḡa noponemo kenakena waidavonidi. Laḡannemo lava i banabanavi ba i ḡuluvi munaḡe, ḡome tana mayasisina i nawa bi ena ḡonaḡona matabudi i kuneye kamaḡedi. Bi manena matabuna i vai bi i tava munaḡa te mba doḡana i gimeli.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 “Bi kota, Mala ena waibada ba maibena tauwaikunekune ḡemota, posalu visuvisuna i tavutavu te maso i gimeli.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 Laḡannemo tana posalu maiina dididiga i banabanavi ba i munaḡa bi ena ḡonaḡona matabudi i kune kamaḡedi bi manenemo posalu i gimeli.”
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 “Bi kota, mala ena waibada ba maibena gomo, topamo sa pwalaḡe, bi iyana tabudi bi tabudi sa konekonedi.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Laḡannemo gomo i wanavuna ba sa solusaḡe balabalamo bi sa miyatulu, te iyana visuvisudi poa'a noponemo sa sivudi bi gebogebodi sai naḡasedi.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 Niga kauwina mainana kaka laḡan damonemo ya tubuḡa. Mba laḡannemo aneya kaka sa yovo te didimana lavedi nopodimo gebogebo lavedi sa daliḡidi,
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 te gebogebo lavedi kai lemlemnemo sa pwalaḡe nawedi, bi ḡome kaka sa lauaiyoi bi mwakedi sa sanawaikikokikodi.”
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Bi Yesu ena tauwaikaiwatana i waitalayedina gado, “Niga kauwidi matabudi kona sibedi ee geḡa?” Bi tedi ena giu ai munena gado, “Emaso, bena ke sibedi.”
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Bi Yesu i giuwedina gado, “Taunana aubaina, waiḡake tauwailovelovena ḡesaudi ba Mala ena waibada wailovelovena kaikana a vai, tedi ba maibena vanuwa taniwagina ena susuḡumo aniwaiguyau mwalidi valivaliudi bi wadubodi ya yovodi te ya kitedi bi lava ya wailovedi.”
52 Então Jesus lhes disse:
53 Laḡannemo Yesu lautaulala giudi i waiwaikovidi ba dobuna i gose kamaḡe.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 Tana i munaḡa ena malagai otinemo, bi ḡome bolu vanuwidiḡa lava i waiwailovelovedi. Tedi a soveye bi ai talana gado, “Niga lavana bamo ḡome nuwauyauya bi ḡailisi i vai bi anisove kauwidi ya voivoiyedi?
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 Tana bena taukamda natuna? Tinana bena isana Meli, bi tasitasina ba Diyemesi, Diyosep, Saimon bi Diudas?
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 Nuvunuvuna matabudi bena vaiteda niga? Niga olotona kauwidi matabudi bamo ḡome i legaudi?”
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 Bi ḡome te Yesu a daboke.
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Taunana aubaina, mba malagainemo Yesu mote mataila wapewapedi i voiyedi, banina tedi mote ai sumaḡe.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.