Lucas 22

Giu visuvisuna (KQF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Buledi mote muu'a vaitena Soina sa wai isana Vawaitauli saugina i tava.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Pilisi edi babada bi waiḡake tauwailovelovedi tedi kandavonaḡa gavogavo a tavutavu, te Yesu maso ai peki. Bi geḡa te lava a nailedi.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Tedi 12 nopodimo Seitan Diudas sa wai isana Iskaliyot, i sunei.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Ḡome te Diudas i nawa, Pilisi edi babada bi pali vanuwina tauyavena vaitedi ai ogatala te eta ya voiye te Yesu sa kaididi.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Tedi nuwedi i visu bi ai anina te mane sa vite.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Kamaina bi Diudas i waianina bi eta ya voiye te Yesu babada nimedimo ya sako te lava mote sima sibe.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Kamaina bi Buledi-Mote muu'a vaitena Soina laḡanina i tava, bi ḡome Vawaitauli sewasewana sipu lau ewalidi ai pekidi.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Yesu, Pita bi Diyon i giuwedina gado, “Ko nawa bi Vawaitauli kanina aubaida ko kanonoḡi te ta kani.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Tedi ai talayena gado, “Bamo ḡome kuna ḡoeḡoena kani kaka nonoḡi?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Bi Yesu edi giu i waimunena gado, “Ko nawa bi laḡannemo malagaimo ko solasaḡa ba oloto gauba dugina ya avaavalina ya banavimi. Tana ko kaiwata te bamo vanuwinemo ya valavalagetana ḡome ko valageta.
10 Jesus respondeu:
11 Bi vanuwa taniwagina ko giuwena gado, ‘Tauwailovelove niga mainana i giu, tauliso edi nakanaka bamo te ḡome egu tauwaikaiwatana vaitedi Vawaitauli Soina ka kani?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Tana kaka vanuwina dabanemo nakanaka didiga kaka nonoḡina yai lovemi te ḡome bai matabuna ko kanonoḡi.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Tedi a nawa bi Yesu mwali matabudi i giugiuwedina mainana a banavidi. Kamaina bi Vawaitauli kanina a kanonoḡi.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Kamaina bi sauga kauwa i tava te ḡome Yesu bi giugiukamaḡedi teibolo a miya kwaivivili.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Tana i giuwedina gado, “Tagu e ḡoye kauwemi te vaitemi Vawaitauli kanina ta kani kaka muliḡa yài nuwatoi.
15 e lhes disse:
16 Banina yà giugiuwemi te niga kanina mote yàma kani munaḡe, eete Maimaituwa ena waibadamo niga soina banina ya laumaḡata.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Ḡome Yesu wain leduna i vai, Maimaituwa i wai ebone bi i giuwedina gado, “Niga ko vai bi emi lava vaitedi ko tego soiye.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Banina yà giugiuwemi te niganana tagu niga wainina mote yàma tego munaḡe eete Maimaituwa ena waibada ya tava.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Kamaina bi buledi i vai, Maimaituwa i wai ebone, i kivi, te i vitedi bi i giuna gado, “Niga ba tubuḡigu temi aubaimi i vitemi, niga kauwina ko voiye nonoḡe ani noḡotiwatagu.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Kauwina ḡemotinemo, kani mulinemo tana ledu i vai bi i giuna gado, “Niga ba kwasinigu leduna Maimaituwa ena waianina valivaliuna matailina ya nuwaḡinina temi aubaimi.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Temi ko sibe te ḡemota tausakoyovoḡegu ba tagu tana vaitena teibolomo.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Maimaituwa ena wai anina luvanemo kaka Tana Taunana Natuna ya peki, bi i gebo kauwa te lava aiyai ya sakoyovoḡegu!”
22 Pois o
23 Tedi taudiḡa aitala vivila te aiyai niga kauwina ya voiye.
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Bi ena tauwaikaiwatana taudiḡa nopodimo waikagiu te aiyai i saḡa gulata.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Bi Yesu i giuwedina gado, “Eteni edi ḡalibona ba edi lava lisidimo sa waibada teyala, bi kota isedi aubaidi sa waibada bi sa giugiu te bena kage lavedi sa sagusagudi.
25 Então Jesus disse:
26 Ḡeḡa, temi mote mai koma voiye, tana aiyai saḡa gulata i ḡoena ba ya ḡaubomunaḡa. Bi taulauetadoli maso ba mai taupaula.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Bamo taunana i tausaḡa, teibolomo ya miya ya kanikanina ee ya waitaupaulana? Tedi lisidimo ba lava teibolomo ya miya bi ya kanikanina. Bi tagu ba mote mainana, tagu ba taupaula.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Temi egu pilipili matabudimo kona miya sagusagugu.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Tagu Tamagu waibada i viteguna, kota mainana temi waibada yà vitevitemi.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Taunana aubaina temi kaka egu waibadamo teibolomo ko kani bi ko tego. Bi temi kaka ḡalibona ena animiyaḡa ko miya bi Islaelmo dam 12 koi badayedi.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Yesu i giuna gado, “Saimon, kwai beyavaiya kauwa! Seitan kaikana ai anine te matabumi yai laulubumi, ya daili te visuvisuna bi gebogebona maibena taubayau witi ya vuneḡi te banina tabuna bi venina tabuna.
31 Jesus continuou:
32 Saimon, tagu aubaim e laupali te mote em sumaḡa ima kuluva, bi laḡannemo kwa nuwavitalana kaka valevaletim kwa laibagidi.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Kamaina bi Pita giu i waimunena gado, “Bada, tagu ḡemoḡemotigu ta nawa biliwelokomo te vaitem ta peki.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Yesu, Pita ena giu i waimunena gado, “Yà giugiuwem te mateya dudubalemo muliḡa kaka kamkam ya ḡabana ba tam mala faiona kwa valele te mote ku sibegu.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Kamaina bi Yesu i waitalayedina gado, “Laḡannemo solusolugudu, tana bi kaḡesuma kona gosedi bi e giukamaḡemi kona nawana. Ba mwali bai kona maluwabiye?” Tedi a giuna gado, “Geḡa, mote bai.”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Bi Yesu i giuwedina gado, “Bamoda niganana wai manemi bi wai tanemi ba ko legaudi, bi aiyai lisimmo mote kwatikwati ba kwama kwa kune kamaḡe te kwatikwati kwa gimeli.
36 Então Jesus disse:
37 Tagu yà giugiuwemi te gilugilumina wadubonemo niga mainana i giu, ‘Tana sa voiyena maibena taudanedanene,’ Banina bai matabuna a gilugilumi watana ba kauwina lisigumo ya tubuḡa.”
37 Pois as
38 Bi ena tauwaikaiwatana a giuwena gado, “Bada, kwatikwati labu niga.” Tana edi giu i waimunena gado, “Mba giuna avena.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Yesu malagai dididiga i gose bi i nawa Oliv oyanemo laḡan matabuna i voivoiyena mainana. Bi ena tauwaikaiwatana a kaiwata.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Laḡannemo mba gabunemo a tavatava ba i giuwedina gado, “Ko laupali te mote laulubumo koma kuluva.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Tana i gosedi bi i nawana ba manekina mai ḡakima sa pwalaḡe bi ya talatalaḡana mainana, ḡome tuwapekana i waitupagwaliḡedi bi i laupalina gado,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 “Aee, Tamagu bamoda em ḡowana te niga wainuwatoina leduna lisigumo kwa kai kamaḡe. Bi geḡa te tagu mote egu ḡowana bi tam em ḡowana ya tubuḡa.”
42 dizendo:
43 Ḡome te Aneya malaḡa i yovo lisinemo i laumaḡata bi ḡailisi i vite.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Tana yavi bi nuwaboya nopona i waiwanavu taunana aubaina i laupali gulata, bi yokuyokuna i tositosi yovona doḡamo maibena kwasina.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Tana pali mulinemo i moito bi i munaḡa ena tauwaikaiwatana lisidimo, bi i kitedi te a kena nuwayavuḡa, banina tedi ai nuwaboya gulata.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Yesu i giuwedina gado, “Bai aubaina ko kenakena? Ko moito bi ko laupali te mote laulubumo koma kuluva.”
46 E disse:
47 Yesu yaḡolo i giugiu bi ena tauwaikaiwatana 12 nopodimo ḡemota isana Diudas, tana lava kumna i lauetadoliyedi te a tava Yesu lisinemo. Kamaina bi tana i nawa ota Yesu wai suluvena aubaina.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Bi Yesu Diudas i waitalayena gado, “Tam waisuluvemo Tana Taunana Natuna kwa sakosakoyovoḡe, ee?”
48 Mas Jesus disse:
49 Laḡannemo Yesu ena tauwaikaiwatana a kita te bai ya tubuḡa, aubaina te ai talayena gado, “Bada, tama ḡemoḡemotina ema kwatikwati kai gulidi, ee?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Bi edi tau ḡemota kwatikwati i waiguli, te pilisi saḡasaḡa guletina ena taupaula kataiyana yawaninemo beyana i tadi kamaḡe.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Kamaina bi Yesu i giuna gado, “Kauwina ko kaisako!” Tana oloto beyana i taukoni te i waiyawasani.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Bi pilisi edi babada, pali vanuwina tauyavena edi babada bi waibabada, ḡome a tava Yesu aubaina. Bi tana i giuwedina gado, “Tagu gode taudanedanene te makwatikwatimi bi mada vitedi kona tava?”
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Tagu laḡan matabuna temi vaitemi pali vanuwinemo bi mote ko panigu. Bi niga ba boimatuwa ena sauga kauwa i tava te ena ḡailisi yai badayemi.
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Tedi Yesu a pani bi a nawena pilisi saḡasaḡa guletina ena vanuwemo. Bi Pita manemanekemo bi Yesu i vavawata nawe.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Bi lava vanuwa didiyaunemo kai a muka bi a miya kwaivivili bi Pita i nato te vaitena a miya.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Ḡome taupaula waivinina kai yananemo Pita i kita ḡone. Kamaina bi i kitadidi bi i giuna gado, “Niga olotona ba Yesu vaitena.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Bi Pita i valelena gado, “Mm, waivini, mba olotona kwa giugiuwena tagu mote yà sibe.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Ḡome a tau miya bi lava ḡesauna Pita i kita ḡone bi i giuwena gado, “Tam kota edi tau ḡemota.” Bi Pita ena giu i waimunena gado, “Oloto, mba mote tagu!”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Mba giuna waumina i nawa kamaḡe mulinemo, kota oloto ḡesauna i giuna gado, “Mba giukauwa, mote ima valele tana Yesu vaitena a nawanawa, banina tana Galili lavana.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Pita giu i waimunena gado, “Oloto, tagu mote yà sibe te tam bai kwa giugiuwe.” Tana yaḡolo i gagagali bi kamkam i ḡaba.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Ḡome Bada i tauvitale bi Pita i kitakitanawe ba Pita Bada ena giu i noḡotidi. “Muliḡa kaka kamkam ya ḡabana ba tam mala faiona kwa valele te mote ku sibegu.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Kamaina bi Pita i potiyovo i nawa bi i ḡaba te i ḡaba nusanusa.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Bi tauyava mabai Yesu a labelabena ai namaḡe bi a kwapu.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Tedi matana a suma bi ai talayena gado, “Te ku giuwemai, aiyai i kwapum?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Bi tana kauwa wapewapedimo ai wavu.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Laḡan i sako bi Pilisi edi babada bi waiḡake tauwailovelovena a tava ai ḡemotidi bi Yesu ai doli nawe bolu babadidi matedimo ai moito.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Tedi ai talayena gado, “Bamoda tam Keliso te kwa giuwemai?” Bi Yesu edi giu i waimunena gado, “Bamo te yà giuwemina ba mote kaka komai sumaḡegu.
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 Bamoda yài talayemina, ba mote ḡemoḡemotimi te egu giu koi mune.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Niganana bi noi i nawana, Tana Taunana Natuna kaka Maimaituwa ḡaiḡailisina kataiyanemo ya miya.”
69 Mas de agora em diante o
70 Tedi matabudi ai talayena gado, “Tam taunana Maimaituwa Natuna, ee?”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Kamaina bi a giuna gado, “Tama mote giu wapewapedi kama ḡoeḡoedi. Tada kaikana beyademo te vaiye.”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.