João 6
Mountain Koiali NT (KPX_TBL) vs AAI
1 Vani mole Iesuu tota hoilahai Galili tabu ke houi vaki mole lohonu. Tabu ke ivi moleike Taibiliasi.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Iale Iesuu keve lohoge ata moagaeau ehovai avuluvuta loholu. Kosealemo au au vuvune vavevemo vavahanitebia hoesegeveale ke abu elehalu.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Ige Iesuu au esemu holoevei abuhi tiale tanae uguiavoi ua.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Diue vahaeho vani mole Basova keu kateimalela vuguvuguanu.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Ige Iesuu niavei elehage ata moagamoagaeau avue lohoma. Ige au kebia elegevei au esemu mole Bilibi namihai avoe, “Nahiabuna oleve lovi voilahai ata kobia bahata ovei.”
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Kateai loui Bilibi evievi kaovanu. Au kateaito hilokage auna vikoe vaveve vai.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Ige Bilibiu namihai avoe, “Nahiabuna moni baluga tu handele kina (K200) kateale malei lovi voilahage au bae neniabeta ulivebene.”
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Kateai louge Iesu esemu mole Saimoni Bita hoho Andulu keu abuho lounu.
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 Loui avoe, “Ata kebia vigomo mo moleu valava ada mole isi huena abuita kebia malei lohonu. Isito lovi kehameu bae ata kobia bahata nenita ulivebene.”
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Ige Iesuu au esemuho loui avoe, “Ata kebia namigevege abu uguiavoi.” Ige esemuiabeau ata kebia namigevege abu kulue golomo ugulelevalu. Ata kebia uvumo malaha unaha abu dodaveale keau bahata vai taoseni (5,000) ata.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Isege Iesuu valava malei Dilava hoesehavoito malei ataeau uguiavoale kebia ovege abu ilu. Isi huena kebia malei emo ke nahate vanu. Kateige abu ke ige uniabeau hanilahalu.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Kebia bahata uniabeu haniage Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lainaho lovi kebe sigu halevalive. Isito ke bahata malei bevuave.”
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Ige abu lovi ke sigu malei basiketi tuelomo (12) emege tobaloholu. Ataeau valava ada mole iale ke siguiabuike basiketimo ua.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Ige keve uale ata keau Iesuu au vuvune vaveve vale ke elehai loui avoe, “Seleveta nahi beloveta nehe hemei umale keiko lohonu.”
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Kateai louge Iesuu hilokage keabuna lohoi evudei vavave tolomo namihage auna kosiveabe holisi. Au vaveveabe hilokale kemo halevei ahuvela botoe tinu.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Gutumo esemuiabeau hevaluvisi tabue loholu.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Lohoaleau isivilahale bouti mai tabu ke houi Kabenumue tai. Isi kateai Iesu inohomo ulage vau loage abu bouti mai tilu.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Tisege heluka balugau utuige eu toelanu.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Eu kateisege abu negolahai tiale e nie tisege Iesuu e adala lamisi abue lohonu. Ige abu ke elehai vabulahalu.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Vabulahage Iesuu abuho loui avoe, “Lainaho vabulahalive. Iesu dalike lohoma.”
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Kateai louge abu isivialeike au boutimo biloai. Ige Iesuu boutimo biloige bouti keu solekai tiale abu timale o keve velemanu.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Vani mole vavita ata nehe keau tiale Iesu kaovalu. Isi hilokage esemuiabe keau subuta bouti mole mai tige Iesuu kebiahi tioholinu.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Abu Iesu kaovasege Taibiliasi bouti degomoleau tialeau Iesu lovi hoesehavoge ata neheau iale ke vavae lavilu.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Ige ata keau Iesu kaovalata Iesuta esemuiabeta elegeveholisime bouti kebiamo biloluvisi Kabenumue Iesu kaovaliho tilu.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Tiliale vaki mole velehovoi Iesu elehalu. Isi belahai avoe, “No haivemale ata, a vaesuvela kove lohonu.”
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Ige Iesuu avuta namigevei avoe, “Di seleveta la namigevege evive. Di vuvune vaveve vage la elehale kemo la di kaovaholilu. Isito la lovi ige la uniu haniale kemoike la di kaovama.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Lainaho loviu sakavaveve ke lovi vai tubunagelive. Isito vani bahata ukolikoli maleveve ke lovi vai negolahave. Atae Esena lovi ke laovei. Kosealemo Mamaveu lovive ebagemai hanavoge au lohonu.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Kateai louge abu belahai avoe, “Noeabuna oleve kateai Dilava lovi ke vai.”
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dilavau isivialeike la lovi koseale vai. Au hanavoale ata ke hoto evisi la uvu mai avuemo mavove.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Ige abu tota belahai avoe, “Ana vuvune vaveve onole vage no ke elehai no uvu mai aemo mavoi.
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 No buluveau subuta botoe ui lovi mole mana ke ilu. Bukae Hotomo vaveve ke hotou ua. Au loui avoe, ‘Lovi keu otogomo lohoge Moseseu louge abu ilu.’”
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevei. Moseseu otogomo lovi ke malei oveholinu. Isito di Mamaike lovi ke malei la buluve ovenu. Iale auna otogoe lovi seleve mai laovei.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Lovi keike moveu otogomo dobai lohoale uveve doga mai vatae ata ovenu.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Ige abu belahai avoe, “Kosive, vani bahata lovi ke noevegenela.”
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dau ukolikolie lovi. Iale oleuoleu dae lohoale keau bae vaelahalivebene. Isi oleuoleu di hoto evisi di ehovale keau bae enulahalivebene.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 “Isito di subuta laheho louale keu nova velemanu. Laeau di vaveve elehaito di hoto evisi ehovaholilu.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Iale di Mamau ata daoge dae lohoale kebia di bae nunuvelivebene. Isito abuna daluvuta ui.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Kosealemo di otogo halei dobai lohoale kemo di bae di isivi valivebene. Isito di hanavoale ata ke isivi dana vai.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Di hanavoale ke isivi keu koseanu. Keu isiviholialeike au daoale ata kebia haleveliho. Isito isivialeike vanie gabila di kebia bahata tatuvege abu hovedevei.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Di Mamau isivialeike ata oleuoleu di elehai di hoto evisi abu uvu mai daemo mavoale kebia dana vanie gabila tatuvege abuna hovedevei ukolikoli malei.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Kateai louge Diue ataeau hotove keho isiviholisi abu moleteho louma. Kosealemo Iesuu loui avoe, “Otogomo lohoale lovi ke daliko.”
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Isi abu moleho loui avoe, “Dioseba mo Iesu kenike. Nahi ke mamata neinaveta hilokalu. Iale keu oleve kateike vaime loui avoe, ‘Dau otogomo dobai lohonu.’”
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “La daho itumulahai moleho loumale ke halevave.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Atabeu bae dae loho kavalivebene. Isito di hanavoale di Mamau au isivi mai uvuvemo mamoge auna dae lohoi. Ige vanie gabila dana ke etuvage auna hovelahai.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Subuta beloveta moleu hisaliai loui avoe, ‘Dilavana ata bahata haivei.’ Iale oleuoleu di Mamae hoto evisi avuemo lulelelahale keabuna dae lohoi.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Ataeau di Mama elehaholilu. Isito di Mamau hanavoale ata ke igaeu elehanu.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 “Iale di la namigevei. Oleuoleu abu uvu mai ata kemo mavoale keabuna ukolikoli malei.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Iale dau ukolikoli lovi daliko.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 La buluveau subuta tomagie ui lovi mole mana ke isito haluvilu.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Isito oleuoleu otogomo dobai lohoale lovi ke iale keau bae haluvilivebene.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Ukolikoli loviu otogomo dobai lohoale ke daliko. Iale oleuoleu lovi ke iale keabuna vani bahata ugei. Di lovi mai ata oveale keu di misilike. Iale lovi kemo abuna ukolikoli malei.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Iesuu kateai louge Diue ataeau moleho loui mole belagevei avoe, “Malaha kona oleve kateai au misi mai nahiovege nahi isi.”
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Katelahai moleho lousege Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Mesoho la Atae Ese misi ioholisi tahoveta ioholiliege la bae ukolikoli malelivebene.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Isito oleuoleu di misi isi di tahota iale keau uveve doga malelu. Iliege vanie gabila dana tatuvege abuna hovedevei ukolikoli malei.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Kosealemo di misi keu lovi seleve. Ige di taho keu e seleve.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Iale oleuoleu di misi isi di tahota iale keau daluvuta uge dana abuhi ui.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Di Mama keu ukolikoli kosive holialemo data avuemo ukolikoli kosive holinu. Ige keu di hanavoge oleuoleu di misi iale keabuna daemo ukolikoli malei.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Lovi keike otogomo dobai lohonu. Isito la buluveau subuta lovi iale keu ke nahate holioholinu. Keau lovi ke isito haluvilu. Isito oleuoleu lovi ko iale keabuna vani bahata ui tigei.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Iesuu Kabenumu dubue ata haivei hoto kateale abuho lounu.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Kateai louge esemuiabe moagaeau ke evisi moleho loui avoe, “Kou hoto ko louale kou toloanu. Iale olena hotove ko evisi mai.”
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Katelahai lousege atabeu hotoeabe loui Iesu namihaholinu. Isito Iesu biageu hilokage keau hotove kemo vahaehoholilu. Iale kemo au namigevei avoe, “Di hoto louale keu la malevei vahaehotigeveholialemo lana valive di halevai.
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Lana kateige Atae Esena tota ehue hoilahai au lohoale keve tige lana ke elehai osioi.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Iale di louge evive. Ataeau bae atae vaveve kemo ukolikoli malelivebene. Isito Munana Tumu igaemo ataeabuna ukolikoli malei. Di laheho louale keu Munana Tumue hoto. Iale lana ke eviliege ukolikoli maleve.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Isito la degomoleau mesoho hoto ke maholilu.” Iesu louale keu koseanu. Subuta keu hilokage ata degomoleau bae hotove malivebene. Isi hilokage kebiamo ata mole igaena avuho haiai.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Ige au tota namigevei avoe, “Di subuta laheho loui kosea, ‘Di Mamau ata tabageveholiale keau bae dae loholivebene.’ Katealemoike di laheho ke lounu.”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Iesuu hoto kateale louale kemo ata degomoleau ehovale keau halevai hoidevelu.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Ige Iesuu au esemu tuelo (12) kebia belagevei avoe, “Keau katelahalu. Iale lana lata isiviai di halevai tai.”
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Ige Saimoni Bitau avuta namihai avoe, “Kosive, noeabuna ata olemo hoto seleve mai. A igaemo ukolikoli hotou ua.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 No a hoto evisi hilokage au Dilava atae tumu.”
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Ige Iesuu kebia bahata namigevei avoe, “Di esemu tuelo (12) la tabagevenu. Isito la molemo munanae toelau ua.”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Iesuu hoto ke louale ihuveu koseanu. Saimoni mole mo Diudasi Kaliota keu Iesu esemu tuelo (12) kebiamo keu esemuve mole. Iale keike Iesuho haianu.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.