Mateus 12

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yu tawakalubino eta okoha꞉ talona hegelalo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go kona pali ipuwado petolamiya꞉, ba꞉bene baa꞉ kape komote ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉piya꞉, iba꞉te kona nahama꞉ kapiyakapiya kubakubadopo ba꞉bo newakalamiya꞉.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉be komo umiti Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉, amia꞉no ta꞉matapa꞉te okoha꞉ talona hegela badikanalita.”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Wadiyala Godote ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, la꞉ ba꞉be komo nemalagidolala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya꞉, ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go baa꞉ma꞉ da꞉kapemitiya꞉, ba꞉bene ebete bada komo kododiya꞉?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Ebete Godokono Genamamo nodolote, ba꞉be Genamoeno okopa꞉te Godotamo da꞉miya꞉tenakui ba꞉be talona baa꞉ ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go a꞉nenahuya꞉. Ba꞉be komo ipuwalo iba꞉te aeno tutumu tabo adikanaliya꞉, mabu tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena a hiliyonomate ba꞉be baa꞉ naha talonala, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopa꞉te ha꞉kiya nahanaka. Huiyatiya numa꞉la꞉, Da꞉ibidia꞉te da꞉nahuya꞉ Godote ba꞉be komo kubama꞉ kagoiya꞉ha꞉.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ba꞉gala Godote ebeno Bukamo Moseseko ipuwado da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉moe eta komo nemalagidolala꞉. Puya꞉te ebetamo hawa꞉goeno ikamehopima꞉ deda꞉hana, iba꞉te okoha꞉ talona hegelalo ebe adikumino genamalo oko dowatihonaka, ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be talona hegela dadikanalenaka huiyatiya Godote ba꞉be komo modoboma꞉ goena.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 “Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo goemo, Godoko Adikumino Genamoeno talona hibilo bitana, huiyatiya nagodolo ditana ba꞉be talonoeno helote komo hiya꞉hiya꞉ talonoeno helo na꞉gogolena.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Godote ebeno Bukalo na꞉goena, ‘La꞉ natamo hawa꞉goeno ilina dito akapikanama꞉la꞉, na ubihinola, huiyatiya na ubila la꞉eno tepo ipuwalo malemale komo umi.’ La꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉moe taboeno ipuwa niya꞉tawahotale, na ta꞉mahenepa꞉te tuputupu komo ba ododi la꞉ ibi kubapima꞉ ba꞉ka꞉ga꞉lana꞉,
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 mabu hibila, na Tawakalubino Naniwiti okoha꞉ talona hegela namutudawama꞉ eda꞉namo.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi miya꞉palete ibino baidi ibubulamehole genamamo da꞉nodoluya꞉,
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 kokoto hapu hoeme dubuti ba꞉bolo na꞉lutiya꞉. Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, ibi ubila Ya꞉suku kubadawama꞉ koga꞉lama꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe nalatediya꞉, “Okoha꞉ talona hegelalo temetema꞉godawa hiduimima꞉ talona ba꞉kitana?”
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no sipi-goete talona hegelalo haka gugamo da꞉negamene, ama꞉ tiyolo ebe nowalubiti konuluhukutima꞉na꞉ta, aba꞉ hibila꞉ka꞉?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 La꞉ ba꞉moe komo iya꞉tawahala, sipi-goeno ka꞉ka꞉ komote koma꞉ keda꞉naha꞉ huiyatiya lumagino ka꞉ka꞉ ba꞉ ko komonomola. Ba꞉bema꞉ aeno tutumu tabote talona kihatea꞉menaha꞉ okoha꞉ talona hegelalo hidohido komo ododilima꞉.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kokoto hapu hoeme dubutamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no kokoto na꞉hogamina,” ba꞉bene ebete kokoto da꞉hogaminuya꞉ ebeno kokotote ba꞉bo hiduya꞉, hapulu hidoeno ditama꞉nuya꞉ ba꞉ba ka꞉na.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Ba꞉be mabuma꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te maubahago tolamete tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipino kuba nopo iya꞉tawate ebete ba꞉be haba miya꞉pate ba꞉ dito tuya꞉, ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebeno komo umiti ebe ba꞉bo ta꞉matuya꞉. Ibi ipuwalo puya꞉te temetema꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ Ya꞉suti ibi hiliyonomo hiduilamete,
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 ibi ba꞉ma ka꞉na kiyahalamiya꞉, “La꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akakiyalama꞉la꞉!”
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ba꞉bema꞉ Ya꞉sukunu ododi ipuwalo Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate da꞉goiya꞉, ba꞉be taboeno hibi komote uluhukuya꞉. Ya꞉lo tetelo ebeno tabo olamagi ipuwalo Godote ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 — ausente —
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 — ausente —
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 — ausente —
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 — ausente —
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Ba꞉ba tetelo komo tawakaluba꞉te eta dubu Ya꞉sutamo magatuya꞉, ba꞉be dubuti tabo kolamaginakuiha꞉ ba꞉gala ebe baidi tamihomela, mabu ebe kuba gobogobagoenola. Ba꞉bene Ya꞉suti ebe da꞉hiduimiya꞉, ebete tabo olamagi tupuimiti baidi ba꞉bo a꞉la꞉minaliya꞉.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te ba hanohanohuta na꞉ga꞉lutiya꞉, “Diyala, ba꞉moe dubu Ya꞉suku da꞉ Da꞉ibidikono hogo Kelisotela꞉!”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ibino tabo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, ebete kubakuba gobogoboeno Kodawa Biyesibulukunu heloamo oelamenako, Godokono heloamoha꞉!”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino kuba ukui iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Numa꞉la꞉, haba kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be habate kokubama꞉ne, ba꞉gala genama kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be genamanapa꞉te a꞉kemedenamena꞉, ibino genamate ba꞉ atumu kakakubama꞉ne.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ba꞉bema꞉ Saitanakono ukui ba꞉ma ka꞉nala, ebete ebeno kubakuba gobogobo tawakaluba꞉godone a꞉koelama꞉le, mabu ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene ebeno oko owati helote kowiboma꞉ne.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 La꞉le naeno komoma꞉ na꞉ga꞉lamata, ‘Ebete kubakuba gobogobo Biyesibulukunu heloamo oelamenako.’ Ba꞉be tabo da꞉ga꞉lama hibila꞉ka꞉? Ao, hibiha꞉. La꞉eno kapiyuimipa꞉te kubakuba gobogobo doelamenaka, ba꞉be helo iba꞉tamo pote kikalamenako? Ba꞉ Godotela, Saitanateha꞉! Ba꞉bema꞉ la꞉eno kapiyuimipino hido ododi komote la꞉eno kuba ukui behawakalimina.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale kubakuba gobogobo Godokono Gobogoboeno heloamo oelamenakomo, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉moe komone kiya꞉tawahama꞉nemata, Godokono Ko Gawadubu tetete la꞉tamo ba꞉ a꞉pe.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 “Numa꞉la꞉, Saitanako ba꞉ eta helo dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, ba꞉gala ebete pilolo duwatiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉ ebeno genamoeno ilinala. Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ba꞉mako helo dubuino genamamo ogomote ebeno ilina uwatemema꞉ ubi dihatemena꞉, iba꞉te dopamo ebe hala꞉mo matuhumihote ba꞉bene ebeno ilina ba꞉bo kuwatemema꞉na꞉.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 “Ba꞉ hibila, kebe lumagiti na owalubinihino ebete naeno alaholodawama꞉ eda꞉na, ba꞉ma ka꞉na ebete tawakalubi kapiya baha꞉mo magahelema꞉ nago oko owatihino huiyatiya ibi hiya꞉hiya꞉ oelamenako.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, tawakalubino hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo kuba komo Godote egebolelamete adodohole iya꞉tawala, ba꞉gala kebe lumagiti Godoko ubiha꞉ma꞉ da꞉goemene, ba꞉be kuba tabo komo Godote egebolemete kadodomema꞉ne. Huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno ododi komoma꞉ kubama꞉ da꞉goemene, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodoma꞉mene.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti Tawakalubino Naniwino komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ebeno kuba egeboleme iya꞉tawala, huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno oko owati komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodomenamene, emedena emedena tetelo ebeno kubate bitanamene.”
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Naeno gao keba ka꞉nala꞉ka꞉? La꞉ keha hidoma꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ hidohidoenola, huiyatiya la꞉ eta keha kubama꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ kubakubala. Iyo, ba꞉ hibila, la꞉ hiya꞉hiya꞉ kehoeno gao ibino holoholamo dulamema la꞉ ba꞉bo kiya꞉tawahama꞉nemata ibi ipuwalo kebe gaote nahama꞉ hidohidoma꞉ keda꞉hana.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉la꞉, la꞉ ba꞉ bu kalulata! La꞉eno tepo ipuwa kubanomoma꞉ ba eda꞉hana hido tabo keba ka꞉na na꞉ka꞉ga꞉loma? Gabohenola! Mabu lumagino tepo ipuwalo kebe komate ka꞉pola꞉na, ba꞉ ba꞉bi komate ebeno tabo olamagi komodo kopikulima꞉na꞉.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Ba꞉bema꞉ hido lumagiti ebeno tepo ipuwane hidohido komo buluhukulatelenakomene, huiyatiya kuba lumagino tepo ipuwalo kuba komate pola꞉na, ba꞉bema꞉ ebegodone kuba komate ba꞉pikulinakomena꞉.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 “Na la꞉tamo na꞉goemo, tawakaluba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ kuba tabo dolamagiminaka, ba꞉bi kuba tabo mabuma꞉ iba꞉te Godokono Ko Hegelalo ebeno dopo hapuamo konikulima꞉na꞉, ba꞉bene ebete ibino hiliyonomo komo ba anagilamelelame iba꞉tamo huiya dikalamemene, ibi ipuwalo eta lumagiti ebe duhimima꞉ eta tabo a꞉kagaa꞉mene.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ba꞉bema꞉ ama꞉ hidamo! Ama꞉le kebe hiya꞉hiya꞉ tabo dolamaginaka, galane tetelo Godote ba꞉bi hiliyonomo tabo ba anagilameleme, ebete ama꞉ tuputupudawama꞉ da꞉ goemene o ama꞉ kubadawama꞉ da꞉ ka꞉mimitamena꞉.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ubila ama꞉godolo eta hanohano komo umima꞉.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Ya꞉suti tabo ba huiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kuba ododilipi ba꞉gala hibima꞉ midiha꞉pi, iba꞉te ubi konomola Godokono helo hawakalimino hanohano komo kumima꞉, huiyatiya Godote eta komo a꞉kahawakalima꞉mene. Ba꞉ hibila, ebete ebeno ukui hawakalimidawa Yaonako ipuwado da꞉hawakalimiya꞉, ba꞉be hanohano komo kapiya la꞉tamo ikalamiya꞉ta.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Numa꞉la꞉, Yaonate hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya ko dahoeno tepo ipuwalo lutiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be atu gabodo Tawakalubino Naniwiti hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya bobo ipuwalo kolutama꞉ne.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ba꞉gala eta komo. Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo Niniba habanapa꞉te mahila꞉halete la꞉ Yu tawakalubi kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te Yaonakono tabo duliya꞉ iba꞉te ibino kubane Godotamo ohobiliya꞉. Ba꞉ba tetelo ibi ubila Godokono tabo Yaonagodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. La꞉ numa꞉la꞉, Tawakalubino Naniwino helote Yaonakono helo na꞉gogolona!
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 “Ba꞉gala Godokono Ko Hegelalo Siba hoponapi Ko Gawa Kamenate mahigate la꞉ atumu kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉be Yuha꞉ kamenate muhulu hoponomone piya꞉ Isalaela hopamo Ko Gawadubu Solomonokono mulu tabo kopulihoma꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ubila Godokono mulu Solomonogodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwino muluti Solomonokono mulu na꞉gogolona!”
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Kuba gobogobote eta lumagigodone duluhukumini, ba꞉ba tetelo ebete gagale hopamo tote eta emede bahi kohowadinatoma꞉ne. Huiyatiya ebete hido emede bahi numihino
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 ebe ha꞉kiya ebetamo kogoema꞉ne, ‘Nale da꞉miya꞉puimo ba꞉be atu emede baha꞉mo gala kakatoma꞉nemo.’ Ebete gala kapete ba꞉be emede genamalo etate emedenaheno, hidamo moda꞉midala ba꞉gala ilina hidamo miya꞉tela, ebete ba꞉be genama ba꞉ba ka꞉na kakapumima꞉ne.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Ba꞉bene ebete gala katote komo sa꞉ba꞉ni kuba gobogobo kanadabuiliti kakamagahelema꞉ne, iba꞉te ba꞉be genamamo a꞉pa꞉la꞉hate ba꞉bolo kemedehonama꞉. Numa꞉la꞉, galane da꞉pelamemena꞉ ba꞉bi kuba gobogobate koko kuba ba꞉pododilinakomena꞉, dopamo demedenami ba꞉be kapiya kuba gobogoboeno emede huiyaha꞉. O ba꞉be lumagi niliya! Ebe dopamo nanekela꞉mo kubadopola, huiyatiya ba꞉ma tetelo ebete ba꞉ kubanomoma꞉ eda꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ma teteno kubakuba tawakaluba꞉la꞉, la꞉ hidamo, mabu la꞉ ba꞉ ba꞉ma ka꞉na kewagelema꞉nemata!”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo tabo ba olamagita, ebeno menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te pelamete genama tamelo pela꞉mota꞉hanuya꞉ eba꞉go tabo kopega꞉lama꞉.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Ba꞉bema꞉ tawakalubi ipuwalo etate Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Numa꞉, amia꞉no menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te genama tamelo ba꞉pela꞉mota꞉hana. Ibi ubila ama꞉go tabo koga꞉lama꞉.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Ya꞉suti ba꞉be lumagitamo na꞉huiyuya꞉, “Naeno menoko potela꞉ka꞉, ba꞉gala naeno ekaki puya꞉tela꞉ka꞉?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebeno kokotamo mida꞉lamelo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moi ba꞉ naeno menokobila ba꞉gala naeno ekakila,
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 mabu pote naeno Hunu Haboeno Nabiwino ubi komo dododimini, ba꞉be lumagi naeno menokola ba꞉gala naeno ekawila.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.