João 11

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Eta tetelo eta Betani habanapi dubu, ebeno mahilo Lasalesitila, ebe ko tawetawete umitiya꞉. Ba꞉moe Betani haba ba꞉ badininipala kamena netewa Ma꞉liko ba꞉gala Matako, iba꞉te kebolo kemedenama꞉ ba꞉be habala.
1 Ora, estava enfermo um homem chamado Lázaro, de Betânia, aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 Ba꞉moe Ma꞉liti ba꞉ eta tetelo Kodawa Ya꞉sukunu natamo hido nibo ilina haminamete ebeno hinibamo a꞉la꞉li da꞉meteteholemiya꞉ ba꞉be dawala, ba꞉gala tawetawete dumitiya꞉ ba꞉moe dubu Lasalesiko ba꞉ ebeno amogala.
2 E Maria, cujo irmão Lázaro se achava enfermo, era a mesma que ungiu o Senhor com bálsamo, e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo Ma꞉liko ba꞉gala Matako iba꞉te eta lumagi ba꞉ dito oemiya꞉ Ya꞉suku ba꞉ma ka꞉na konikiyamema꞉, “Kodawa, ama꞉le konomamo demalagidolona, ba꞉be lumagi ko tawetawete umina.”
3 Mandaram, pois, as irmãs dizer a Jesus: Senhor, eis que está enfermo aquele que tu amas.
4 Ya꞉suti ba꞉moe tabo uliti ebeno ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe tawetawete Lasalesikono hoe kuititima꞉ a꞉keda꞉mene. Tawetawete ebe dumina ba꞉be mabu ba꞉ma ka꞉nala, Godoko ubila ba꞉moe komodo ebeno mahilo ba꞉gala ebeno Guduino mahilo kokokoilamema꞉.”
4 Jesus, porém, ao ouvir isto, disse: Esta enfermidade não é para a morte, mas para glória de Deus, para que o Filho de Deus seja glorificado por ela.
5 Hibila, Ma꞉liko, Matako, ba꞉gala Lasalesiko ba꞉ Ya꞉sukunu hido mabulubila, ebete ibi koamo nemalagidolenami.
5 Ora, Jesus amava a Marta, e a sua irmã, e a Lázaro.
6 Huiyatiya Ya꞉suti Lasalesikono tawetawe komo duliya꞉, ebete ebe konowalubima꞉ Yudiya hopoeno Betani habamo tiyonomolo kanuluhukuya꞉ha꞉, ebete kebe habalo kemedenami ba꞉be habalo netewa hegela gala ba꞉bo kemediya꞉.
6 Quando, pois, ouviu que estava enfermo, ficou ainda dois dias no lugar onde se achava.
7 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉, “Wadiyala a Yudiya hopamo gala kakatolamiya꞉.”
7 Depois disto, disse a seus discípulos: Vamos outra vez para Judéia.
8 Iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ale ba꞉be hopone mamo a꞉pelamima꞉ mabu ba꞉bi tawakaluba꞉te ama꞉ nakolamo mapemema꞉ ewagelitiya꞉. Ibi ubila ama꞉ kanakapumima꞉, ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ ba꞉bamo gala tiyolo kakatoma꞉?”
8 Disseram-lhe eles: Rabi, ainda agora os judeus procuravam apedrejar-te, e voltas para lá?
9 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Kapiya hegela ipuwalo modobo alote itananako, aba꞉ hibila꞉ka꞉? Ba꞉bene lumagiti hegeloeno alo ipuwalo da꞉patitamene, ebete haka gugamo a꞉kanegamene mabu ba꞉moe hopoeno hibi alo ebete numita.
9 Respondeu Jesus: Não são doze as horas do dia? Se alguém andar de dia, não tropeça, porque vê a luz deste mundo;
10 Huiyatiya ebete du tetelo da꞉pata꞉mene nato ukamida komo kiya꞉tawama꞉ne, mabu ebegodolo alo puliyala ebeno to gabo hidamo kumima꞉.”
10 mas se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti tabo ba moga꞉me na꞉goiya꞉, “Aeno mabulubi Lasalesiko u bewatita, huiyatiya nale ebetamo tote ebe konemodoetema꞉nemo.”
11 E, tendo assim falado, acrescentou: Lázaro, o nosso amigo, dorme, mas vou despertá-lo do sono.
12 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Kodawa, ebete u da꞉watita, hidonomola! Tawetawete ebegodone nuluhukuta.”
12 Disseram-lhe, pois, os discípulos: Senhor, se dorme, ficará bom.
13 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, mabu ebete iba꞉tamo u wata tabo da꞉goiya꞉ ba꞉ Lasalesikono hoe komoma꞉ goiya꞉, huiyatiya iba꞉te ba꞉be taboeno ipuwa kalawiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te hibi u wata komoma꞉ na꞉goemo emalagidoluya꞉.
13 Mas Jesus falara da sua morte; eles, porém, entenderam que falava do repouso do sono.
14 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno taboeno ipuwa hawakalimilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “La꞉ nulia꞉la꞉, ditidi nale Lasalesikoba꞉ lutaha꞉ tetelo ebete hoenomo a꞉hoi. Huiyatiya nale ebe mabuma꞉ tepo ipuwalo menemene kiya꞉tawutaha꞉. La꞉ mabuma꞉ naeno kalakala bitana, mabu tete tatalila ebeno hoe komodo la꞉le naeno ko helo umiti na hibima꞉ ba꞉bo komidinima꞉nemata. Ba꞉bema꞉ wadiyala a ebetamo kotolamiya꞉.”
14 Então Jesus lhes disse claramente: Lázaro morreu;
15 — ausente —
15 e, por vossa causa, folgo de que eu lá não estivesse, para que creiais; mas vamos ter com ele.
16 Ba꞉ba tetelo Tomasiko, ebeno eta mahilo Nedewale Gudula, ebete komo ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kubahenola, a hiliyonomate Iya꞉tulamedawago ba꞉bamo tolamete eba꞉go koneha꞉lahuya꞉.”
16 Disse, pois, Tomé, chamado Dídimo, aos seus condiscípulos: Vamos nós também, para morrermos com ele.
17 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habamo da꞉nuluhukuya꞉, ebete Lasalesikono komo ba꞉ma ka꞉na nuliya꞉, ebete da꞉hoi netewa-netewa hegela bobo ipuwalo kapitanui.
17 Chegando pois Jesus, encontrou-o já com quatro dias de sepultura.
18 Ba꞉be Betani haba Yelusalema ko haba tatalinomolo itana, ba꞉be ko habamo tolame gaboeno tete ba꞉ netewa-kapiya kilomita keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala.
18 Ora, Betânia distava de Jerusalém cerca de quinze estádios.
19 Ba꞉bema꞉ komo Yu tawakalubi hiliyonomate Lasalesikono hoe tabo uliti, iba꞉te ko habane a꞉pelameholiya꞉ ebeno nanikokubi Ma꞉liko ba꞉gala Matako ibi kopegelebadilamema꞉.
19 E muitos dos judeus tinham vindo visitar Marta e Maria, para as consolar acerca de seu irmão.
20 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo Matate Ya꞉sukunu pe komo uliti eba꞉go alugama꞉ ba꞉ dito tuya꞉, huiyatiya Ma꞉liko katuya꞉ha꞉, ebete genamalo lutiya꞉.
20 Marta, pois, ao saber que Jesus chegava, saiu-lhe ao encontro; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Matate Ya꞉sukuba꞉ nalugate ebete ebe na꞉negoemiya꞉, “Kodawa, ama꞉ ba꞉malo nemedetale naeno amogate ba꞉ka꞉hoena꞉!
21 Disse, pois, Marta a Jesus: Senhor, se meu irmão não teria morrido.
22 Huiyatiya na iya꞉tawala, ka꞉lo ama꞉le Godoko bada komoma꞉ da꞉kiyamemena꞉, ebete ama꞉tamo hibilo kikamema꞉na꞉ta.”
22 E mesmo agora sei que tudo quanto pedires a Deus, Deus to concederá.
23 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe na꞉goemiya꞉, “Amia꞉no amogate hoe ipuwane gala kakamahigama꞉ne.”
23 Respondeu-lhe Jesus: Teu irmão há de ressurgir.
24 Matate ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Iyo, na iya꞉tawala Godote Kuititi Hegelalo hibima꞉ midipi hiliyonomo ka꞉ka꞉mo kakawadiya꞉paa꞉latelema꞉ne, Lasalesiko bana.”
24 Disse-lhe Marta: Sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ hoe ipuwane mahiga komoeno helo mabula, ba꞉gala na ba꞉ wiboha꞉ ka꞉ka꞉la, ba꞉bema꞉ kebe lumagiti na hibima꞉ da꞉midinimini, hoe ipuwado ebete wiboha꞉ ka꞉ka꞉ konelawema꞉ne.
25 Declarou-lhe Jesus: Eu sou a ressurreição e a vida; quem crê em mim, ainda que morra, viverá;
26 Ba꞉ hibila, kebe lumagiti nagodolo ba emedena na hibima꞉ da꞉midinimini, ebete a꞉kahaa꞉mene. Ama꞉ ba꞉moe komo hibima꞉ na꞉ka꞉midiuta?”
26 e todo aquele que vive, e crê em mim, jamais morrerá. Crês isto?
27 Matate ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Iyo, Kodawa! Nale ama꞉ hibima꞉ na꞉miditamata, ama꞉ ba꞉ Kelisote, Godokono Gudulata. Ebete ya꞉lo tetelo ba꞉moe hopamo kopema꞉ da꞉goiya꞉, ama꞉ ba꞉be lumagilata.”
27 Respondeu-lhe Marta: Sim, Senhor, eu creio que tu és o Cristo, o Filho de Deus, que havia de vir ao mundo.
28 Ba꞉bene Matate ba꞉moe tabo olamagiti, ebete genamamo gala katote ebeno naniko Ma꞉litamo tabo diya gabodo ba꞉ma ka꞉na negoiya꞉, “Iya꞉tulamedawa a꞉pe, ebe ama꞉ umima꞉ ubi bihatita.”
28 Dito isto, retirou-se e foi chamar em segredo a Maria, sua irmã, e lhe disse: O Mestre está aí, e te chama.
29 Ba꞉bema꞉ Ma꞉liti ba꞉moe tabo duliya꞉ ebete tiyonomo mahigate Ya꞉sukuba꞉ alugama꞉ ba꞉ dito tuya꞉.
29 Ela, ouvindo isto, levantou-se depressa, e foi ter com ele.
30 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Betani haba tatalilo hawela bamitiya꞉, Matate dopamo eba꞉go kebolo ka꞉naluguya꞉ ba꞉be atu bahilo.
30 Pois Jesus ainda não havia entrado na aldeia, mas estava no lugar onde Marta o encontrara.
31 Ba꞉bene Ma꞉liti genamane tiyonomo duluhukuya꞉, ba꞉ba tetelo komopa꞉te ebe gelebadimima꞉ da꞉pelamiya꞉, ba꞉bi tawakaluba꞉te atumu genamane kikuliti ebe ba꞉bo ta꞉matuya꞉, mabu iba꞉te nemalagidoluya꞉ Ma꞉liti Lasalesikono bobo habalo ihima꞉ to.
31 Então os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se apressadamente e sair, seguiram-na, pensando que ia ao sepulcro para chorar ali.
32 Huiyatiya Ma꞉liti bobo habamo katuya꞉ha꞉, Ya꞉suti kebolo ka꞉lutiya꞉ ba꞉bamo tuya꞉. Ebete ebe numiti ebeno nato mabamo ba nega na꞉goiya꞉, “Kodawa, ama꞉ ba꞉malo nemedetale naeno amogate ba꞉ka꞉hoena꞉!”
32 Tendo, pois, Maria chegado ao lugar onde Jesus estava, e vendo-a, lançou-se-lhe aos pés e disse: Senhor, se tu estiveras aqui, meu irmão não teria morrido.
33 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Ma꞉liko ba꞉gala puya꞉te eba꞉go da꞉pelamiya꞉ ibi hiliyonomoeno ihimi komo umiti ebeno tepo ipuwalo ibi konomamo emalagidolete ebe atumu ihima꞉ kewageliya꞉.
33 Jesus, pois, quando a viu chorar, e chorarem também os judeus que com ela vinham, comoveu-se em espírito, e perturbou-se,
34 Ba꞉bene ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉le ebe bobamo keba teta꞉mo kihatiuima?” Iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Kodawa, ama꞉ ago pete ebeno bobo haba na꞉puma꞉.”
34 e perguntou: Onde o puseste? Responderam-lhe: Senhor, vem e vê.
35 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ba꞉bo ihiya꞉.
35 Jesus chorou.
36 Ba꞉bene tawakaluba꞉te ebeno ihi komo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉la꞉, ebeno mabulubi emalagidolo komo konomola.”
36 Disseram então os judeus: Vede como o amava.
37 Huiyatiya komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe dubuti baidi tamiho dubu a꞉hiduimi, aba꞉ hibila꞉ka꞉? Ebete tiyolo na꞉petale, ebeno mabulubiti ba꞉ka꞉hoena꞉.”
37 Mas alguns deles disseram: Não podia ele, que abriu os olhos ao cego, fazer também que este não morreste?
38 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebeno tepo ipuwalo ihima꞉ gala ba kewagele bobo habamo ba꞉bo tuya꞉, ba꞉be bobote haka iya꞉ha꞉midale tetelo ba itana, tawakaluba꞉te Lasalesikono ape ihatete boboeno gigiho ko nakolamo ba꞉bo takumiya꞉.
38 Jesus, pois, comovendo-se outra vez, profundamente, foi ao sepulcro; era uma gruta, e tinha uma pedra posta sobre ela.
39 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi komo dubu na꞉goelamiya꞉, “La꞉ gigihoeno nakola tama꞉mo nemokamidala꞉.” Ba꞉ba tetelo huiyatiya hoe lumagino naniko Matate na꞉goiya꞉, “Kodawa, hiya꞉! Ka꞉lo ebeno apete netewa-netewa hegela tetelo itana, ba꞉bema꞉ ebeno abale nibote kubanomamo kopatema꞉ne.”
39 Disse Jesus: Tirai a pedra. Marta, irmã do defunto, disse-lhe: Senhor, já cheira mal, porque está morto há quase quatro dias.
40 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Nale ama꞉ dopamo ba꞉ma ka꞉na a꞉goememata, ama꞉ Godoko hibima꞉ da꞉midimina꞉ ebeno helo konomo kumima꞉na꞉ta.”
40 Respondeu-lhe Jesus: Não te disse que, se creres, verás a glória de Deus?
41 Ba꞉bene komo dubate bobo gigihoeno nakola tama꞉mo emokamidate, Ya꞉suti Godokono Hunu Habamo gahimilo na꞉goiya꞉, “Nabiwi, na ama꞉tamo kalakala tabo begoemo, mabu ama꞉ naeno toetoe tabo ulinakata.
41 Tiraram então a pedra. E Jesus, levantando os olhos ao céu, disse: Pai, graças te dou, porque me ouviste.
42 Iyo, na iya꞉tawala ama꞉ hiliyonomo tetelo naeno tabo ulihonakata, huiyatiya nale ba꞉moe tabo ba꞉moi tawakalubino holoholo hapulu goemo, iba꞉te naeno hibi komo ba꞉ma ka꞉na kiya꞉tawahama꞉, ama꞉le ba꞉moe hopo habamo na a꞉poenamiya꞉ta.”
42 Eu sabia que sempre me ouves; mas por causa da multidão que está em redor é que assim falei, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moe kalakala tabo Godotamo olamagiti, ebete ebeno tabo madodo hunamo adipatete ibulunomamo na꞉goiya꞉, “Lasalesi, ama꞉ bobo ipuwane na꞉puluhuka!”
43 E, tendo dito isso, clamou em alta voz: Lázaro, vem para fora!
44 Ba꞉ba tetelo hoe dubuti Ya꞉sukunu tabo duliya꞉, ebete bobo ipuwane ba꞉bo puluhukuya꞉, huiyatiya ebeno nato, kokoto, ba꞉gala wato kalikamo a꞉wiholemela, Yunapa꞉te ibino ha꞉laha tawakalubi kalikamo keba ka꞉na ka꞉wiholenaka ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi na꞉goelamiya꞉, “Wadiyala la꞉le ebe ba owalubi ebeno apene kaliko na꞉pahalamilima꞉la꞉.”
44 Saiu o que estivera morto, ligados os pés e as mãos com faixas, e o seu rosto envolto num lenço. Disse-lhes Jesus: Desligai-o e deixai-o ir.
45 Ba꞉ba tetelo puya꞉te Ma꞉liko gelebadimima꞉ da꞉pelamiya꞉, Ya꞉suti Lasalesitamo bada komo kododiya꞉, iba꞉te ba꞉be hanohano komo umiti komo hiliyonomate hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉,
45 Muitos, pois, dentre os judeus que tinham vindo visitar Maria, e que tinham visto o que Jesus fizera, creram nele.
46 huiyatiya komopa꞉te hibima꞉ midihino Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo tolamete ibi ba꞉ dito nikiyalamiya꞉.
46 Mas alguns deles foram ter com os fariseus e disseram-lhes o que Jesus tinha feito.
47 Ba꞉be mabuma꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, iba꞉te komo Ka꞉nisolo dububa꞉bo ka꞉lamiya꞉ iba꞉go tabo kapimilo koga꞉lama꞉. Ba꞉bene iba꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe dubuti hiliyonomo hanohano komo bododilina, ba꞉bema꞉ a bada komo na꞉kododima꞉ ebe duhimima꞉?
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus reuniram o sinédrio e diziam: Que faremos? porquanto este homem vem operando muitos sinais.
48 Keba tetelo ale eta komo ododihino dito duma꞉tepama꞉, hiliyonomo tawakaluba꞉te ebe hibima꞉ miditi Ko Gawadubuma꞉ koga꞉lama꞉na꞉. Ba꞉ba tetelo Lomanapino alaholohopa꞉te pelamete aeno Godoko Adikumino Genama ba꞉gala aeno hopo konomo kopekubahilamema꞉na꞉!”
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele, e virão os romanos, e nos tirarão tanto o nosso lugar como a nossa nação.
49 Ba꞉ba tetelo eta dubu ebeno mahilo Kayapasitila, ebete ba꞉be gogolo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ eda꞉nami, ba꞉bene ebete komo Ka꞉nisolo dubatamo na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ daedaepima꞉ akeda꞉hala꞉! Mabu keka꞉ la꞉le ba꞉moe dubutamo ododima꞉ hibi gabo kumitaha꞉? Ale ebe dito kanakapumima꞉nema꞉!
49 Um deles, porém, chamado Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, disse-lhes: Vós nada sabeis,
50 Iyo, wadiyala hiliyonomo tawakalubi ipuwalo kapiyadawanomote na꞉haa꞉mene komopi mabuma꞉, ba꞉bema꞉ aeno hopote a꞉kakubamene, aba꞉ hibila꞉ka꞉?”
50 nem considerais que vos convém que morra um só homem pelo povo, e que não pereça a nação toda.
51 Ba꞉ba tetelo Kayapasiti Ya꞉sutamo maubalo ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉, ba꞉moe tabo ebe ha꞉kiya ebeno mulu ukuia꞉mo olamagi. Huiyatiya hibi komote ba꞉ma ka꞉na itanuya꞉, Godote ba꞉moe tabo ebe ipuwado olamagitiya꞉, mabu ba꞉be gogolo ebete Kayapasitamo haba ikamiya꞉ ebete hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ keda꞉nama꞉. Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti hoeheno, dopamo Kayapasiti ba꞉moe taboeno ipuwa iya꞉tawaheno hibilo a꞉goiya꞉, Ya꞉suti ebeno Yu tawakalubi hiliyonomo mabuma꞉ kohoema꞉ne.
51 Ora, isso não disse ele por si mesmo; mas, sendo o sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus havia de morrer pela nação,
52 Huiyatiya Godote Kayapasiko ipuwado ba꞉moe tabo Yunapi kapiyatamo kagoiya꞉ha꞉, ao, ebete ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ba꞉moe hopo konomolo hiya꞉hiya꞉ demedehona ibi ipuwalo puya꞉te ebeno gugudima꞉ deda꞉hanamena꞉, Ya꞉suti ebeno hoe komodo ibi hiliyonomo gala kuwatete ibi kapiya badininipalama꞉ komidilima꞉ne.
52 e não somente pela nação, mas também para congregar num só corpo os filhos de Deus que estão dispersos.
53 Ba꞉bene Kayapasiti ba꞉moe tabo Ka꞉nisolo dubatamo dolamagitiya꞉, ba꞉ba tetene tupuimiti iba꞉te Ya꞉suku anakapumi gabo ba꞉bo ohowadiya꞉.
53 Desde aquele dia, pois, tomavam conselho para o matarem.
54 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino komo iya꞉tawate tete nanekelelo Yudiya hopolo hawakala kapata꞉nakuiha꞉. Ebete huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉go ba꞉be hopo miya꞉pate Ipala꞉ima habamo tolamete ba꞉bolo nemediya꞉, ba꞉be haba ba꞉ dito hopo tamelo itana.
54 De sorte que Jesus já não andava manifestamente entre os judeus, mas retirou-se dali para a região vizinha ao deserto, a uma cidade chamada Efraim; e ali demorou com os seus discípulos.
55 Ba꞉bene Yunapino Adaguila꞉ Poko ododi tete tatalima꞉ dediya꞉, poko ododi tete peheno komo ibi hiliyonomate Yelusalema ko habamo dopamo tolameholiya꞉, mabu ibi ubila Godokono holoholo hapulu ibino ape ukulale komodo kuba dalowa꞉ komokomo dopamo wibuilamete galane ebeno poko kododima꞉.
55 Ora, estava próxima a páscoa dos judeus, e dessa região subiram muitos a Jerusalém, antes da páscoa, para se purificarem.
56 Ba꞉ba tetelo komo iba꞉te Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama ipuwalo nutitatate Ya꞉suku nohowadilo ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉, Ya꞉suku poko habamo ba꞉ka꞉pemene?”
56 Buscavam, pois, a Jesus e diziam uns aos outros, estando no templo: Que vos parece? Não virá ele à festa?
57 Iba꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na da꞉ga꞉luya꞉ mabu Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, iba꞉te tabo ya꞉lo ihatiya꞉, “Kebe lumagiti Ya꞉suku dumimini, wadiyala ebete tiyolo a na꞉pikiyaa꞉ma꞉mene, ba꞉bene ale tolamete ebe nelawete du genamamo dito kopihatema꞉nema꞉.”
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus tinham dado ordem que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que o prendessem.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.