Mateus 5
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene ebe epo bilibilinomate Ya꞉sutamo da꞉pelamiya, ebete ibi ulamete damela unamo nodolote gito nokoliya. Ebema꞉ ebe waloma꞉tapi dubate pelamete ebe da꞉pa꞉wa꞉midadigiya,
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 ebete ibi iyatulame ebo wagilimiya.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya,
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Ega꞉walo piyate me tetelo temetema꞉go diimina,
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Ega꞉walo piyate amamaoa꞉pima꞉ deda꞉ona,
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Ega꞉walo piyate tuputupu ilukuli tanaloma꞉ diyawaona,
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Ega꞉walo piyate nilakapo dawokalilamena,
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Ega꞉walo piyate ibino tepo magumu wadenomamo dukulalena,
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “Ega꞉walo piyate dowaopiatamo milo dikalamena,
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Ega꞉walo piyate tuputupu gabodo eba wapata꞉lamenalo
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Ega꞉walo epate na mabuma꞉ la꞉ malogolelo kawokawo temeteme eba ikalamelo la꞉ kubakubapima꞉ degelana, la꞉ atumu na꞉kekalakalala꞉!
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Iyo, la꞉ kawonomamo nekalakalala꞉, mabu walone tetelo la꞉le Godokono Unu Duliyomololo la꞉imano wiya kawokawonomo ka꞉nuwatemamota. Numa꞉la꞉, dopamo tetelo dilukulinamiya ebe kubakubapiate atumu Godokono woki awokalimipiatamo kawokawo temeteme eba kunu kikalamenamiya.”
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ me opono solu golalata, wiyasiya la꞉imano soluno golate dalatidimene, lumagi idite walo solukobi midima꞉ a꞉ka꞉modobomene. Ebe solu kubanomoma꞉ eda꞉, ebema꞉ epate iyabaiamo aminaolete agowamo ka꞉mikitaolema꞉na꞉.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Ega꞉walo me tanalo idila, la꞉ me opo kawonomono alolata, mabu nanitabola, damela unulo ditana epate ebe duliyomolo wadenomamo buminama꞉na꞉.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Iyo, lumagite ebeno wuiki alo pite bagowo magumamo a꞉kiyatimene, wiyasiya ebete awokala baiamo kiyatimene, ebene ebe alote moto gulo dilukulina ebe epo bilibilinomo ka꞉pukuilaemene.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Ebema꞉ modobola la꞉imano alote ebe atu gabodo epo epetapi na꞉pukuilaemene, iba꞉te la꞉imano wadewade osiyodilole tanaloma꞉ la꞉imano Unu Duliyomolo Nabiwi kemoioma꞉.”
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ wadenomamo nemalagidilala꞉, Godote Mosesedo epatamo dikalamiya ega꞉walo ebeno woki awokalimipiate ebeno Bukamo dakuloliya, nale ebe wadewade Totomu Tabo iyabaiamo alomoma꞉ ka꞉piya꞉. Ao, eba kunua꞉. Nale wiyasiya ebe iyaiya Totomu Tabono nanitabo tanalo awokalima꞉ piyamo.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Na la꞉tamo nani tabo gemo. Me opo ega꞉walo tobolo unu ibino inamabuate tete geyageyanomolo eba pola꞉nalo Godokono Totomu Tabote atumu ba꞉ka꞉pola꞉nama꞉na꞉, ibi bilibilinomo magumulo tabo da꞉pesonomo idite akalatidimene. Iyo, Godote kebe tabo apuapu ebeno Bukamo dalomoliya, ebe tanalate epo biyatulamenakoma꞉na꞉ ebeno woko bilibilinomo opoliyale uwomuamo!
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Ebema꞉ Godokono Totomu Tabo bilibilinomo magumulo kebe lumagite tabo da꞉pesonomo idi ubia꞉noma꞉ eda꞉te, ebene ebete epetapi tudila꞉oa꞉ tanalo diyatulaemene, walone tetelo ebete Godokono Unu Duliyomololo da꞉pesonomoma꞉ ka꞉neda꞉mene. Wiyasiya kebe lumagite Godokono Totomu Tabo bilibilinomamo eba tuduwatalo epo epetapi atu tanalo osiyodilolema꞉ diyatulaemene, ebete Godokono Unu Duliyomololo kawoma꞉ ka꞉neda꞉mene.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Ebema꞉ nale la꞉ analemata, modobola la꞉le Godokono Totomu iyatulamepi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi ibino tanalo nemalagidilala꞉. Epate ibi tuputupupima꞉ gelana, wiyasiya la꞉imano tuputupu ilukuli tanalote ibino ilukuli tanalo odolia꞉no la꞉ Godokono Unu Duliyomolamo a꞉ka꞉nopila꞉ema.”
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Dopamo tetelo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi akoanakapuma꞉la꞉. Potele lumagi idi danakapuimene, epono tabo anagilamelelamedawate ebetamo kuba wiya kikaemene.’
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Kebe lumagite ebeno ekawitamo da꞉dowamene, tanalo anagiyamidadawate ebetamo kuba wiya kikaemene, ega꞉walo kebe lumagite ebeno ekawi demalogomene, Ka꞉nisolo dubate ebetamo kuba wiya kikaema꞉na꞉, ega꞉walo kebe lumagite ebeno ekawi watoa꞉noma꞉ degemene, ebe kuba mabuma꞉ Godote ebe Ela Opamo kanalibomene.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Ebema꞉ a꞉ma꞉ Godoko watidilonoma꞉ kalimagono inamabu patapatamo eba adaelo a꞉ma꞉ woki wadenomamo ma kunu da꞉nelawa꞉emene, ‘Eiye! Naimano ekawite natamo na꞉dowana!’
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 modobola ebe tetelo a꞉ma꞉ a꞉imano nilakapo inamabu ebamo natepapiye. A꞉ma꞉ dopamo toawete a꞉imano ekawi gelebadikobi na꞉mida꞉wete, ebene a꞉ma꞉ walo ka꞉pa꞉wete ebe nilakapo inamabu Godotamo ebo na꞉pikamiye.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “A꞉ma꞉tamo da꞉dowana ebe lumagite a꞉ma꞉ gabamani dubu kawotamo demagatatamene, la꞉ ebetamo nemaimia꞉no modobola a꞉ma꞉ dopamo eba꞉go na꞉negelebadiyala꞉. A꞉ma꞉ ebe gelebadikobi midia꞉no, nanitabola, ebete a꞉ma꞉ kawo dubuno kotamo ka꞉niyatima꞉ta, ebene kawo dubute a꞉imano kuba anagiyamidametate a꞉ma꞉ polisi dubutamo eba nalibolo, a꞉ma꞉ idoko motamo ebo ka꞉toma꞉ta.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Na a꞉ma꞉tamo nani tabo gemo, a꞉ma꞉ idoko moto gulo eba nokolilo, gabamani dubute kebako tete okolima꞉ a꞉ma꞉ danatamene, a꞉ma꞉le ebako kuba wiya modobutinomo modobuta꞉wete duliyomolamo walo ka꞉ka꞉pema꞉ta, wiyasiya a꞉ma꞉le ebe wiya modobutia꞉no a꞉ka꞉pemaigaemene.”
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi idino kamiyale pilolo akolawa꞉la꞉.’
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Kebe dubute kamiyale idi umite ubi ebetamo diyatimene, Godokono umi magumulo ebete ebeno tepo magumulo ebe kuba iyalo osiyodilo.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Ebema꞉ a꞉imano tumudi apu balidite a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, a꞉ma꞉ magoba꞉wete iyabaiamo neba꞉idila! Modobola a꞉imano balidite me tetelo alatidi, wiyasiya walone tetelo Godote a꞉imano ape kawonomo Ela Opamo ba꞉idilo modoboa꞉!
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Ega꞉walo a꞉imano tumudi apu kotote a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, a꞉ma꞉ itamidawete iyabaiamo neba꞉idila. Modobola a꞉imano kotote me tetelo alatidi, modoboa꞉ walone tetelo a꞉ma꞉le ape kawonomago Ela Opamo toma꞉!”
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Ega꞉walo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu iyatulamenakiya, ‘Kebe dubute ebeno ubia꞉ tetelo kamiyale dalibutimene, kuba꞉. Ebete ebe alibuti tabo pepamo akulolete ebetamo ikamelo ebo kanalibomene.’
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Dubu idino kamiyalete dubu ida꞉go kuba osiyodiloa꞉no, ebene ebeno awite ebe ubia꞉noma꞉ eda꞉te gito dalibutimene, ebe dubute kawo kuba kosiyodilomene, ebene ebete Godogodone kuba wiya nanitabolo kelaemene. Mabu ebeno kuba osiyodilo tanalodo ebeno kamiyalete eba tolo dubu idi da꞉nelaemene, Godokono umi magumulo ibi netewapino osiyodilo tanalote pilo tanaloma꞉ keda꞉mene.”
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Dopamo tetelo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘A꞉ma꞉le Godokono mailamo kebe tabo da꞉kiyawaemene ebe tabo bilibilinomo nanitabonomolo nosiyodiloliye.’
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. A꞉ma꞉le epetapiatamo nani tabonomo gema꞉ dowagela꞉emene, iba꞉te a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉ a꞉ma꞉le Godokono Unu Duliyomolono mailo akoka꞉miala꞉, mabu ebe Duliyomolo talenama꞉ eda꞉na, ebe Godokono okoli baila.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Ega꞉walo me opono mailo akoka꞉miala꞉, mabu me opo atumu talenama꞉ eda꞉na, ebe Godokono agowa puti baila. Ega꞉walo atumu Yelusalema kawo duliyomolono mailo akoka꞉miala꞉, mabu ebe aimano Kawo Elawodawa Godokono duliyomolola.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Ega꞉walo a꞉imano tabo olowidawate a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉, a꞉ma꞉le a꞉imano mailo akoka꞉miala꞉ mabu a꞉ma꞉ kawodawa꞉, iyo, a꞉ma꞉godolo elawo kitana꞉ a꞉imano kapiya kilikili eke keyakeyama꞉ midima꞉.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ wiyasiya a꞉imano tabo kiyawao magumulo inamabu idino mailo ka꞉mia꞉no tabo nanitabolo ma kunu negiye, ‘Iyo, na kosiyodilomamo,’ ega꞉walo kebe tetelo a꞉ma꞉ tanalo idi osiyodilo modoboa꞉noma꞉ deda꞉emene, modobola a꞉ma꞉ nani tabo idi ma kunu negiye, ‘Ao, na a꞉kosiyodilomo.’ Eiye! Epetapiate a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉ a꞉ma꞉le a꞉imano tabo elawokobi ka꞉mida꞉ema꞉ tabo idi akogeala꞉, mabu ebako tabo kiyawao tanalote Saitanagodone ka꞉pemene.”
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi idite a꞉imano balidi da꞉kubaimene, a꞉ma꞉ wiyasiya ebeno balidi ka꞉kubaimima꞉ta. Ega꞉walo lumagi idite a꞉imano lalo dowakeamidalemene a꞉ma꞉ atumu ebeno lalo kowakeamidalema꞉ta.’
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Potele a꞉ma꞉tamo kuba dosiyodilonako ebe ako-odiyobala꞉, ma kunu ebete a꞉ma꞉ tumudi apu tatakolo danagalimitamene, modobola a꞉ma꞉ pele apu ebetamo na꞉kikamiye.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano lubudino inamabu laema꞉ ubi iyatilo a꞉ma꞉ tanalo anagiyamida baiamo magatama꞉ degemene, modobola ebetamo gito nikamiye ega꞉walo ebe atu tetelo a꞉imano sete inamabu akoamoeda꞉la꞉, a꞉ma꞉le ebetamo nilakapolo gito na꞉kikamiye.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Ega꞉walo gabamani dubu idite ebeno inamabu kapiya kilomita tatalidopamo aguwataema꞉ a꞉ma꞉ danatamene, modobola a꞉ma꞉ kalakalago ebeno inamabu netewa kilomita muludopamo aguwawete eba꞉go gito na꞉tiye.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano inamabu idima꞉ a꞉ma꞉ da꞉toweometamene, modobola a꞉ma꞉ ebetamo nilakapolo nikamiye. Iyo, idite tete idilo a꞉ma꞉godone inamabu lawete walo a꞉ma꞉tamo ikaema꞉ da꞉kegemene, modobola a꞉ma꞉le ebe gito nowalubiye.”
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘A꞉ma꞉ a꞉imano namutudawa nilakapolo nemalagidilona, wiyasiya potele a꞉ma꞉go da꞉gowelaona a꞉ma꞉le ebako lumagitamo dowama꞉ kuba꞉.’
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. La꞉go da꞉gowelaona, modobola la꞉ ibi nilakapolo nemalagidilolenala꞉, ega꞉walo la꞉tamo temeteme dikalametana ibi Godotamo nowadipalatelenakiyala꞉ ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Mako osiyodilo tanalodo la꞉ Unu Duliyomolo Nabiwino gudima꞉ beda꞉onamata, mabu ebete ebeno egelano alo ega꞉walo ebeno ulama kuba epo ega꞉walo tuputupu epo iba꞉tamo kapimiya pikalamenako.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Piyate la꞉ nilakapolo demalagidiloletana, la꞉ ebe epo kapiya demalagidilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ebe mabuma꞉ Godote la꞉tamo wade wiya ba꞉kikalametamene? Ao, mabu mani pilolo uwatepiate atumu ibino namutupi kapiya malagidilolenaka!
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Ega꞉walo la꞉ la꞉imano epo kapiyatamo wadewade tanalo dosiyodilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? La꞉ ebe wadewade osiyodilole magumudo epo epetapi ba꞉kodoila꞉ema? Ao, mabu nanitabokobi midia꞉piate atumu ibino epo kapiyatamo wadewade tanalo osiyodilolenaka!
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Ebema꞉ la꞉imano osiyodilole magumulo wadenomamo nilukuliniyala꞉, la꞉imano Unu Duliyomolono Nabiwi keba kunula꞉ka꞉ eba kunu, mabu ebegodolo kapiya kuba idi kitana꞉.”
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.