Marcos 12
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute oi tabo ida꞉mo ibi ma kunu iyatulamiya, “Dubute pali osiyodilote tupina da꞉imi kewa bilibilinomo ebo ami, ebe da꞉imino mailo ebe gala꞉ipi da꞉imila. Ebene amio tanalote dolopoligi, ebete kala ga꞉dimite, da꞉imi ii egedioleno nokola bobo obobote, pali atila꞉pino unu nupunupu ebo eti. Ebe tetelo ebe dubute ebeno pali atila꞉pi dubu epetapiatamo gito atepi, iba꞉te ebolo woko eba osiyodilonalo, ebe pali wadenomamo umilo ebeno da꞉imi kuwatolemenakoma꞉, ebene ebete mulu oponomamo gito ti.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 “Ebene da꞉imi tapio tete da꞉pi ebete pali atila꞉piatamo wiya꞉ wokodawa napalibi, ebete iba꞉godone da꞉imino mani magumune ebeno kawodawano apu ka꞉pelaema꞉,
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 wiyasiya iba꞉te ebe lawete gaubamo anagalimiote inamabua꞉no gito nalibiya.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Ebene pali namutudawate wiya꞉ wokodawa idi walo dakapalibi, wiyasiya iba꞉te ebe watolo eba kanagalimiolo ebe ilipo ikamete atumu gito kalibiya.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Ebene ebete wiya꞉ wokodawa idi walo dakapalibi iba꞉te ebe anakapumiya. Ebene wiya꞉ wokopi bilibilinomo epetapiate da꞉pelamiya, iba꞉te atumu epetapi anagilamolete gito aliboliya, wiyasiya iba꞉te epetapi anakapulamoliya.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 “Ebene namutudawagodolo kapiya idi dokolinami, ebe gudu ebete kawonomamo malagidilonami. Ebema꞉ walogabonomone ebete ebe gudu eba palibolo ebeno wokilo negi, ‘Nanitabola, iba꞉te naimano gudutamo ka꞉tudila꞉oma꞉na꞉.’
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 “Ebe pali atila꞉pi dubate wiyasiya ibino taneba magumulo negeliya, ‘Numa꞉la꞉, me gudute nabiwino inamabu namutudawama꞉ deda꞉mene, ebe gudute na꞉pe. Ebema꞉ modobola ale ebe anakapumite ebeno pali lawenomo kelaemalema꞉,’
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 ebene iba꞉te ebe lawete anakapumite palino kala magumune gito neba꞉idiliya.”
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 Ebema꞉ Ya꞉sute olowiopiatamo negiya, “La꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉, pali namutudawate beda꞉ tanalo na꞉kosiyodilomene? Nanitabola, ebete pete pali atila꞉pi panakapulamete ebeno pali epetapiatamo ka꞉pikalaemene.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Iyo, la꞉ dopamo Godokono Bukalo me tabo nanitabolo eka꞉la꞉mioliamata,
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Me tanalo Godote osiyodili,
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Ebema꞉ Yu watowatopi dubate Ya꞉suko laema꞉ ubila mabu ibi iyatawala ebete me iyatulame oi ibino tanaloma꞉ kiyawaiya, wiyasiya iba꞉te epo tolelamelo ebe atepate gito tolamiya.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Ebene Yu watowatopiate Pa꞉lisi tanebapi epetapi ega꞉walo Kawo Elawodubu Elodikono tanebapi Ya꞉sutamo aliboliya, iba꞉te ebe kuba gabamo eba nowabuga꞉talo ebete kebako tabo gelo ebe ebo kelaema꞉.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Iba꞉te ebetamo pelamete a꞉da꞉ elemasigi gabodo na꞉pegeliya, “Iyatulamedawa, a iyatawala a꞉ma꞉ nani tabo lumagilata. A꞉ma꞉ epetapino gito gela tanalamo ka꞉tuduwatawenakoa꞉, ega꞉walo a꞉ma꞉ epo unu nikapiamo kulama꞉wena꞉, ma kunu lumagi idi atepalo lumagi idi ebo a꞉kelawa꞉emene. Iyo, a꞉ma꞉ epo Godokono gabo wadenomamo iyatulamenata, ebema꞉ a nanaa꞉, Loma epono Kawo Elawodubunomo Sisatamo ta꞉kese mani ikameoma꞉ modobola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikameoma꞉ o a꞉kikameoma꞉?”
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Wiyasiya Ya꞉sute ibino mena netewa tanalo iyatawate iba꞉tamo negiya, “Mabu keleka꞉ la꞉le na masiginima꞉ dowagela꞉witama? La꞉ mani kapiya natamo nikanama꞉la꞉, na kuimamo.”
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Ebene iba꞉te mani kapiya ebetamo dikamiya, ebete ibi nalateda꞉liya, “Me manilo da꞉pola꞉na, mailo ega꞉walo ololo pokonola꞉ka꞉?”
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Sisakono inamabu Sisatamo nikameala꞉, wiyasiya Godokono inamabu Godotamo nikameala꞉.”
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 A꞉e magumune maimioa꞉noma꞉ degelana, ebe epo Sa꞉diyusi taneba epola. Ibi epetapiate Ya꞉sutamo pelamete tabo ma kunu pegeliya,
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Iyatulamedawa, Godokono Bukamo Mosesete tabo ma kunu akuloliya, ‘Dubute a꞉ete kamiyale gudia꞉no datepamene, ebeno ekawite ebe amole lawete ebeno naniwino tanaloma꞉ gudi nosiyodilolemene.’
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Kapiya dubuno sebeni koiate ilukulinamiya. Ibi magumulo dopo gudute kamiyale lawete gudi ulamea꞉no a꞉iya,
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 ebene ebeno ekawite atu kamiyale kelawete gudi ulamea꞉no gito ka꞉iya, ega꞉walo tetedawa idite atumu kowageliya.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Ebene ebe sebeni atu alailama꞉te gudia꞉no eba kunu a꞉elaiya, wiyasiya kamiyalete walone gito a꞉iya.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Ebema꞉ iba꞉te a꞉e magumune igilamo demaimioma꞉na꞉, ebe Kawo Egelalo ebe kamiyalete pokono kamiyalema꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe sebeni dubate aida꞉tepaiya?” Loma gabomanino mani kapiyala|alt="Roman denarius" src="HK00166B.TIF" size="span" loc="1/6 of page on left half side in upper corner - must white out second coin image to agree with caption" copy="Horace Knowles, British and Foreign Bible Society 1954, 1967, 1972" ref="12.15"
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Mabu la꞉ Godokono Buka tabo ega꞉walo ebeno elawo iyatawa꞉, ebe mabuma꞉ la꞉imano wokilo epono a꞉ela tanaloma꞉ kubanu gelanakomata.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Numa꞉la꞉, epate a꞉e magumune igilamo demaimioma꞉na꞉, ebe tetelo iba꞉te kamiyale walo a꞉ka꞉piaidiolema꞉na꞉ ega꞉walo dubu a꞉ka꞉puwatolema꞉na꞉, wiyasiya iba꞉te Godokono Unu Duliyomolono nopopimu bilukulionama꞉na꞉.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Ebe mabuma꞉ Godokono Bukate a niyatuamena a꞉elaopiate a꞉e magumune maimioma꞉. Iyo, Mosesete diyatiya ebe tabo la꞉ nanitabolo eka꞉la꞉mioliamata, ma kunu elate kewalo dowaiti wiyasiya kewate kolotolitiya꞉, ebe tetelo Godote Mosesetamo negiya, ‘Nanitabola, na Godotela. A꞉ibalayamako, Aisa꞉keko, ega꞉walo Ya꞉ikoboko iba꞉te uwomua꞉ tetelo poko kamamatene, na ebetela.’
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Ebema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi tanebapi la꞉imano wokilo na꞉kemalagidilawenama ebe ewonino igilate olopoligoiya? Ao, kolopoligiya꞉, mabu a꞉elaopiate Godoko kamamatena꞉ wiyasiya piyate igilolo dilukulina ebe eponomate ebe amamatena. Me mabuma꞉ la꞉ Sa꞉diyusi tanebapiate epono a꞉ela tanaloma꞉ kubanu gelanakomata!”
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Ebene Godokono Totomu iyatulamedawa idite pete, iba꞉te degelitiya ebe tabo ebo polowiya. Ya꞉sute Sa꞉diyusi tanebapiatamo tabo wadenomamo da꞉kiyawaiya, ebe tanalo umite ebete Ya꞉suko nalatediya, “Kebe totomu tabote kawonomoma꞉ keda꞉nale?”
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Ya꞉sute negiya, “Me kawo totomunomola. ‘Isalaela epala꞉, la꞉ nolowiala꞉! Godoko aimano Kawodawala, ebe kapiyanomola, idi puliyala.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 A꞉ma꞉ a꞉imano Kawodawa Godoko nilakapolo nemalagidilona, a꞉imano tepo magumunomamo ega꞉walo a꞉imano uliyanano elawamo, a꞉imano woki kawonomamo ega꞉walo a꞉imano elawo kawonomamo.’
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Ega꞉walo me kawo totomunomo idila. ‘A꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ demalagidilawena, modobola a꞉ma꞉le eba kunu a꞉ma꞉ niyakabolo dokolina ebe lumagi nilakapolo nemalagidilona.’ Totomu tabo idite me kawokawo totomu netewa a꞉kodoilimene.”
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Godokono Totomu iyatulamedawate Ya꞉sutamo negiya, “Iyatulamedawa, nanitabola, a꞉ma꞉ wadenomamo geata. Aimano Kawodawa Godoko kapiyanomola, idawa puliyala, kokolina꞉.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Lumagite ebeno tepo magumunomamo ega꞉walo ebeno uliyanano elawamo, ebeno woki kawonomamo ega꞉walo ebeno elawo kawonomamo ebete Godoko nilakapolo nemalagidilonamene. Ega꞉walo ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe demalagidilona, ebete eba kunu ebe niyakabolo dilukulina ebe epo nilakapolo nemalagidilolenamene. Nanitabola, me netewa totomuate kawokawonomoma꞉ eda꞉ona, wiyasiya Godotamo ikameo tanalate kawokawoma꞉ keda꞉ona꞉, iyo, epate elamo madolame sipi-goeogoeo ega꞉walo nilakapo inamabu epetapi Godotamo dikameonaka, ebete negena ebe tanalo bilibilinomate kawokawoma꞉ keda꞉ona꞉.”
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Ebete tabo wadenomamo degiya, Ya꞉sute olowite ebetamo negiya, “Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, ebe duliyomolamo a꞉ma꞉ opegama꞉ tatalila.”
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Ebene Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motolo epo eba iyatulamitalo negiya, “Godokono Totomu iyatulamepiate negelana Godokono Alibodawa Kelisoko ebe Da꞉ibidikono a꞉la꞉mula, ebeno walone gudi magumune kawokalamene. Wiyasiya me tanalono magumu keba kunula꞉ka꞉?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Numa꞉la꞉, Da꞉ibidite Godokono Uliyanano elawamo tabo ma kunu kiyawaiya,
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Ebene Ya꞉sute tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “La꞉ me tabo eba malagidilolo na nanana꞉la꞉, Da꞉ibidite ebeno a꞉la꞉mu Kelisoko ebeno Kawodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tumudi apuamo okolima꞉ giya, ebema꞉ ebe tanalote keba kunu na꞉ka꞉pemaigamene?”
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Ebene Ya꞉sute epo eba iyatulamitalo negiya, “La꞉le Godokono Totomu iyatulamepi wadenomamo nulama꞉la꞉. Ibi ubila ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ kaliku pupuliote olowame bailo eba wapata꞉lamelo, epate ibi ebo kowalogolema꞉.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Iyo, ibi ubila a Yu epono balidi ibilamole moto gulo kawokawo dubuno ilukuli bailo kilukulima꞉, ega꞉walo ibi ubila soliyomu osiyodilo tetelo kawokawo ilukuli bailo ka꞉pola꞉nama꞉.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Ega꞉walo iba꞉te amoleamoleno inamabu a꞉da꞉ elemasigi tanalodo eba uwatelo, ebo opoliyaolelamenaka, ebene iba꞉te ebe tanalo kuba꞉noma꞉ gelalo tolamete Godotamo balidi eba nibilamolelo ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ towetowe tabo ebo negelanaka, mabu ibi ubila epate ibino tanalo umilo ibi wadewadepima꞉ kegelama꞉. Ebe mabuma꞉, nanitabola, iba꞉te kuba wiya kawonomo kelaema꞉na꞉!”
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Ebene Godoko Amamateno Iya Motolo epate mani eba alomutalo, Ya꞉sute ebe mani alomo bai niyakabolo okolite epono mani alomo tanalo ulamiti. Inamabu dogodogopi epetapiate mani kawokawonomo alomutiya,
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 ebene inamabua꞉ amole kamiyale idite pete netewa mani egege, kapiya toea keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, ebete ebo palomiya.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi ebetamo ka꞉la꞉mite negiya, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, epate mani dapaloma, me inamabua꞉ amole kamiyalete ibi bilibilinomo odoili,
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 mabu inamabu dogodogopiate ibino inamabu epetapi da꞉luililamenako ebe inamabu paloma, wiyasiya me amole kamiyale inamabua꞉nola. Ebete ebeno uwomu mani alomonomo apalomo, ebeno bae uwateono manila.”
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.