Lucas 12

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tete idilo epo bilibilinomate Ya꞉suko uima꞉ daladabutiya iba꞉te mupuma꞉tiua꞉go pelamitiya, idite idi mupiamidanaki, idite idi mupiamidanaki, eba kunu wagelitiya. Ebe tetelo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi nanaliya, “La꞉ nanisiwale! Palowa baete a꞉ka꞉tuwa꞉ unamo demaiga, Pa꞉lisi tanebapino amama tanalo eba kunula. Ebema꞉ mako amama tanalote la꞉tamo akopemaigala꞉, mabu ebe amama tanalo ebe ibino mena netewa tanalola.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Numa꞉la꞉, kebe itiole tanalate da꞉pola꞉na walone tetelo Godote kawokalilaemene, ega꞉walo waminaole tanalate da꞉pola꞉na walone epate kulamolema꞉na꞉.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Ebene la꞉le idoko tetelo da꞉kiyawawenakoma, epate wiyasiya alo tetelo kolowioma꞉na꞉, ega꞉walo moto gulo la꞉le gananalo degelawenakoma, ebe iyaiya tanaloma꞉ iba꞉te tabo madodo eba adipatelo epo bilibilinomatamo kawokalilaema꞉na꞉.”
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Naimano namutupiala꞉, nale la꞉tamo gemo, ape anakapulame iyatawaopi akotolelama꞉la꞉. Iba꞉te la꞉ danakapulametamene, iba꞉godolo elawo idite a꞉kitanamene la꞉imano uliyanano igilo kubailaema꞉.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Ebema꞉ la꞉ poko na꞉ka꞉tolema꞉wenama? Ebe Godotela, la꞉ ebe kapiya na꞉tolemenala꞉, mabu ebegodolo elawo bitana epo anakapulamete Ela Opamo iyalekema꞉. Iyo, na nani tabo gemo, ebe kapiya na꞉tolemenala꞉!
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 “Numa꞉la꞉, epate paibu piliyo olaola netewa toea maniamo uwatema꞉ gelanaka, ebe olaolano igilo kawokawoa꞉, wiyasiya Godote ebako da꞉peso ola kapiya a꞉ka꞉dodomatimene.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Ega꞉walo me tanalo nanitabola, la꞉imano watono eke bilibilinomo Godote iyalo tetelo eka꞉la꞉mioliya, iyo, la꞉imano iyaiya tanalo ebete iyatawanomola. Ebema꞉ la꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉oala꞉. Ebeno nilakapo olaolatamo nanitabolo bitana, wiyasiya ebeno nilakapo la꞉tamo kawonomoma꞉ eda꞉te ilukulina tetelo bitanamene!”
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Nale la꞉ analemata, kebe lumagite awokala degemene, ‘Na Ya꞉suko waloma꞉tadawala,’ na Epono Naniwite atumu Godokono nopopino ololo apulo kegemamo, ‘Me lumagi ebe naimano ekawila.’
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Wiyasiya kebe lumagite na iyatawa꞉noma꞉ degemene, na atumu Godokono nopopiatamo ebe iyatawa꞉noma꞉ ka꞉kegemamo.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 “Ega꞉walo kebe lumagite Epono Naniwino tanaloma꞉ odiyobo tabo da꞉kiyawaomene, Godote ebeno kuba egeboleme iyatawala, wiyasiya kebe lumagite Godokono Uliyanano osiyodilo tanaloma꞉ kubama꞉ degemene, Godote ebe kuba egebolemete a꞉ka꞉dodomatimene.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 “Ebema꞉ iba꞉te la꞉imano tanalo kanagilamelelametama꞉ Yu epono balidi ibilamole motamo la꞉ demagataletamene, ebe tetelo la꞉le gabamani dubu ega꞉walo kawokawo dubu epetapi iba꞉tamo kebako tabo kegelaema꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉oala꞉, ma kunu, ‘Na beda꞉ tabo na꞉kegemo? Ega꞉walo na iba꞉tamo tabo keba kunu na꞉ka꞉wiyamo?’
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Numa꞉la꞉, Godokono Uliyanate ebe tetenomolo la꞉le iba꞉tamo da꞉kiyawaema ebe tabo la꞉ kiyatulaema꞉ta.”
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Ebene epo bilibilinomate Ya꞉suago da꞉pola꞉niya, lumagi idite ibino taneba magumulo ebetamo negiya, “Iyatulamedawa, naimano naniwi nana, aimano nabiwite atamo da꞉miyapaeami ebe inamabu bilibilinomo ebete wadenomamo nalabalemene.”
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Ya꞉sute ebetamo nowamiya, “Dubu, a꞉ma꞉ potele kanatiya nale la꞉imano tanalo anagiyamidadawama꞉ keda꞉ma꞉?”
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Ebene ebete epo bilibilinomatamo negiya, “La꞉ nanisiwale! Inamabu uwate ubi tanalote la꞉tamo akopemaigala꞉, mabu lumagite inamabu bilibilinomo eba uwatelo nanitabo igilo ebo a꞉kuimene.”
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Ebene Ya꞉sute iyatulame oi idi iba꞉tamo ma kunu kiyawaiya, “Inamabu bilibilinomagodawa idite okolinami, ebeno opolo pali inamabuate kawonomamo apepeonamiya.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Ebene ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno wokilo negi, ‘Naimano pali inamabu alomono moto modobolo ka꞉pola꞉na꞉, ebema꞉ na beda꞉ tanalo na꞉kosiyodilomo?
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 Oe! Na ma kunu kosiyodilomamo. Nale naimano pali inamabu alomono moto anabuilamete olioli moto kawokawo walo ka꞉ketemotemamo, ebene ebe moto magumamo naimano pali inamabu ega꞉walo kawokawo inamabu epetapi kalomomamo.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Ebe tetelo nale naimano tepo magumulo kegemamo, ‘Na kawo dubunomola! Na kawokawo inamabu wadenomamo alomimo, ebema꞉ na ulama epetapi bilibilinomolo kodakoda woko osiyodiloa꞉no, na bae kena, elawo da꞉imi obo ka꞉ni, eba kunu kalakalago gito bokolinamo!’ ’
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 Wiyasiya Godote ebetamo negi, ‘A꞉ma꞉ daedale lumagilata! Ka꞉lo idokolo nale a꞉imano igilo kelaemamota, ebene a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉imano tanaloma꞉ dalomawenamiya ebe inamabu bilibilinomo potele na꞉kuwatemene?’”
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Ebema꞉ Ya꞉sute ebeno uwomu tabo ma kunu giya, “Lumagi a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno tanaloma꞉ inamabu dogodogokobi eba midililo wiyasiya ebeno tepo magumamo Godokono wadewade tanalo alomoa꞉no, ebe ebako daedale dawala.”
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Ebene Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiatamo negiya, “Nale la꞉ analemata, la꞉imano ilukulio tanaloma꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉onala꞉, iyo, la꞉le nao inamabu ega꞉walo pupuliono inamabu uwatema꞉ kawonomamo akomalagidilola꞉la꞉.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Numa꞉la꞉, nao inamabu ega꞉walo pupuliono inamabu iba꞉te kawokawoma꞉ keda꞉ona꞉, mabu nao inamabute lumagitamo nanitabo igilo a꞉kikaemene, ega꞉walo pupuliono inamabuate atumu ebeno ape uwomua꞉ tetelo a꞉kowalubinamene.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Ebema꞉ la꞉ owaowa olaolano tanalo nemalagidilala꞉, iba꞉te pali inamabu kamiona꞉ ega꞉walo iba꞉te pelamete naono pali inamabu ka꞉petapionakoa꞉, iyo, ibino pali inamabu alomono moto puliyala, wiyasiya Godote iba꞉tamo bae modobolo ikalamenako. Numa꞉la꞉, Godokono nilakapo nanitabolo bitana olaolatamo, wiyasiya ebeno nilakapo la꞉tamo kawonomoma꞉ eda꞉te uwomua꞉ uwomua꞉ tetelo bitanamene.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Ebema꞉ la꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉oala꞉. Lumagi ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno a꞉e tete egela ida꞉mo keba kunu na꞉kiyatimene, ega꞉walo ebete ebeno igilo keba kunu na꞉kegeyageyaima꞉tepamene? Gabo puliyala, kitana꞉!
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Numa꞉la꞉ la꞉ la꞉imano igilo tete da꞉pesamo geyageyailama꞉tepalema꞉ modoboa꞉, ebema꞉ mabu keleka꞉ la꞉ iyaiya tanalo epetapima꞉ woki bilibilinomoma꞉ deda꞉wenama?
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 “La꞉ me opono kaiyakaiyano tanalo nemalagidilala꞉, iba꞉te woko kosiyodilolena꞉ ega꞉walo pupuliono inamabu kosiyodilolena꞉. Nale la꞉ analemata, Kawo Elawodubu Solomonote inamabu bilibilinomagodawanomoma꞉ eda꞉nami, wiyasiya ebete wadewade tita꞉gono inamabu da꞉pupulinaki, ebe kalikuno titi me opono kaiyakaiyano wade titite nodoilina.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Numa꞉la꞉, me opono uwagate ka꞉lo napepeuta, dumutu epate elamo kiyalekema꞉na꞉, wiyasiya Godote ebe nonoka inamabu tita꞉gonoma꞉ midilina, ebema꞉ ebete atumu la꞉tamo pupuliono inamabu modobolo bikalamenakoma꞉ta. La꞉ me tanalo wadenomamo iyatawaoa꞉no la꞉imano nanitabokobi midi tanalo Godotamo kawokawoa꞉!
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Ebema꞉ nao inamabu ega꞉walo obo nio tanaloma꞉ kawonomamo akomalagidilolenala꞉, ega꞉walo woki bilibilima꞉ akoeda꞉onala꞉.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Me opo kawonomolo epate me inamabu woki bilibila꞉go olena, la꞉ wiyasiya eba kunu akowagelenala꞉, mabu ebe inamabu la꞉godolo modobolo pola꞉na꞉no, la꞉imano Nabiwite iyalo iyatawanako.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Ebema꞉ la꞉ Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebe tanalo dopamo nowadiala꞉, ebene la꞉imano modoboa꞉ tetelo ebete la꞉imano iyaiya tanalo ulamelelametate la꞉tamo modobolo bikalamenakoma꞉ta.”
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ naimano sipi-goeogoeo taneba da꞉pesolata, ebema꞉ la꞉ akotoletoleala꞉! Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebe wade tanalo la꞉imano Nabiwi ubila la꞉tamo ikalaema꞉.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Ebema꞉ la꞉ tolama꞉wete la꞉imano inamabu bilibilinomo maniamo na꞉midiola꞉wete nigologolopiatamo mani na꞉nikalamola꞉la꞉, iyo, la꞉ ebe gabodo olopoligoa꞉ mani gatele nosiyodilola꞉la꞉, ma kunu la꞉imano wadewade inamabuate Godokono Unu Duliyomololo ba꞉na꞉pola꞉lamenama꞉ta. Ebe inamabuate ebolo a꞉kolopoligoma꞉na꞉, iyo, pilo epate a꞉kuwatema꞉na꞉ ega꞉walo nopaiate a꞉kenalema꞉na꞉.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 La꞉ nanisiwale! La꞉imano inamabuate kebolo da꞉pola꞉nama꞉na꞉ la꞉imano tepo magumuno woki atumu ebolo ka꞉na꞉pola꞉nama꞉na꞉.”
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ nanisiwale! Diyala, tanalo idite la꞉tamo da꞉ba꞉pemene, ebema꞉ la꞉imano kaliku pupuliawete nolosiyodilala꞉ ega꞉walo alo na꞉piala꞉.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Iyo, kawo dubuno wokopiate ebeno pe tanalo olowiolo keba kunu kemakopelene, modobola la꞉ eba kunu nilukuliniyala꞉. Numa꞉la꞉, ebe kawo dubute oli kamiyala꞉go kapiyama꞉ eda꞉te soliyomu baine da꞉pemene, ebeno wokopiate ebeno pe tanalo dolowima꞉na꞉ gigiyu kalakalago ebetamo gito ka꞉iyamidaema꞉na꞉.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Ebene kawo dubute da꞉pemene ibino kalakala kawonomoma꞉ keda꞉mene, mabu iba꞉te ebetamo olowiolo eba ilukulinalo ebete ibi ebo pulame. Nale la꞉ analemata, ebete ibino olosiyodilo tanalo pulamelelamete ebete ebeno lubudino kaliku pepekanate ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ iba꞉tamo wiya꞉ wokodawama꞉ eba pa꞉midilo, wokopiate ilukulite ebete iba꞉tamo wade bae ebo ka꞉pikalaemene.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Diyala, kawo dubute sele tetelo da꞉ba꞉pemene o walo apuamo da꞉ba꞉pemaigamene, ebema꞉ wokopiate ebetamo eba olowionalo, ebete iba꞉tamo da꞉pemene iba꞉te kawonomamo kekalakalaoma꞉na꞉.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 “Ega꞉walo me tanalo idi na꞉kemalagidilala꞉. Moto namutudawate pilo lumagino pe tete diyatawamene ebete ebe teta꞉mo kolowionamene, mabu ebe ubia꞉nola pilo dawate ebeno motamo ka꞉popegama꞉.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Ebema꞉ la꞉ atumu nolosiyodilala꞉, mabu diyala, la꞉ olowioa꞉no eba ilukulinalo Epono Naniwite ebo da꞉ba꞉pemene.”
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Ebema꞉ Pitate Ya꞉sutamo negiya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ me iyatulame oi a kapiyatamo kegeawa꞉ o epo bilibilinomatamola꞉ka꞉?”
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Wiyasiya Kawodawa Ya꞉sute negiya, “Namutudawatamo da꞉tuduwatanako ebe mulo wokodawano tanalo keba kunula꞉ka꞉? Nanitabola, woko namutudawate ebe lawete wokopi epetapi ulamedawama꞉ kiyatimene, ma kunu ebete ibino bae nao tetelo iba꞉tamo modobolo kikalamolemene.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Ebene ebe mulodawate woko wadenomamo eba osiyodilonalo, ebeno namutudawate pete ebeno tanalo da꞉puimene, ebe wokodawate kawonomamo kekalakalamene.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Na la꞉tamo nani tabo gemo, namutudawate ebe mulo wokodawano tanaloma꞉ eba pekalakalalo, ebete ebe ebeno inamabu bilibilinomo ulamedawama꞉ kiyatimene.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 “Wiyasiya ebe wokodawate kuba woki lawete ebeno tepo magumulo ma kunu degemene, ‘Naimano woko namutudawate tete geyageyadopolo nokolina, samamo kapena꞉,’ ebe tetelo ebete woko osiyodiloa꞉no ebeno namutudawano bae kawiya nate elawo da꞉imi obo ebo ka꞉nimene, ebema꞉ ebete daedalema꞉ eda꞉te wokopi dubu ega꞉walo kamiyale epetapi alukole ebo kowagilimene.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Ebene ebe daedale wokodawate olowioa꞉no eba okolinalo ebeno namutudawano pe tanalo a꞉kiyatawamene. Ebe tetelo namutudawate pete daedale wokodawa kawonomamo panagalimiote kuba osiyodilolepi epetapiago kanalibomene ebeno kuba wiya ka꞉nelaema꞉.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 “Nanitabola, kebe wokodawate ebeno namutudawano ubi tanalo iyatawate wiyasiya wade tanalo osiyodiloa꞉no, namutudawate ebe gaubamo kapanagalimiomene.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Wiyasiya wokodawa idite ebeno namutudawano ubi tanalo iyatawa꞉no ebete kuba idi ebetamo dosiyodilomene, namutudawate ebe kuba mabuma꞉ wiya ka꞉pikaemene wiyasiya kawonomamo akapanagalimiomene. Numa꞉la꞉, epate lumagi iditamo wadewade inamabu dikameoma꞉na꞉ iba꞉te kawonomamo walo uwatema꞉ ka꞉kegelama꞉na꞉. Eba kunu Godote kebe lumagitamo wadewade tanalo bilibilidopo dikameomene, ebete ebe lumagino okoli magumulo atu wadewade tanalo ba꞉kolemenakomene.”
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Na me opo epatamo Godokono ela ebe adaiyamo, iyo, ibino kuba wiya mabuma꞉ na ubila Godote me opo samamo kemadoema꞉.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Wiyasiya numa꞉la꞉, Godoko ubila ebete na a꞉e magumamo kaduba꞉midanema꞉, ebema꞉ ebe tanalote pea꞉no nale dopamo me opo epono kuba mabuma꞉ wiya idi iba꞉tamo a꞉kikalaemo.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 La꞉ na꞉kemalagidilawitama nale me opamo milo adaema꞉ pe? Ao, na epatamo milo ikalaema꞉ ka꞉piya꞉, ibi anagiyamidalema꞉ piyamo.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Numa꞉la꞉, naimano iyaiya tabono tanaloma꞉ anagiyamida tanalote epo magumulo ka꞉pemaigamene. Ebema꞉ me tetene wagilimite moto idilo paibu atu alailama꞉te da꞉pola꞉nama꞉na꞉ ibi teta꞉mo anagiyamidalete, netewa-kapiyate netewapiatamo gowelaopima꞉ keda꞉ma꞉na꞉ ega꞉walo netewate netewa-kapiyatamo atumu gowelaopima꞉ ka꞉keda꞉ma꞉na꞉.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Iyo, iba꞉te ma kunu ka꞉gowelaoma꞉na꞉, nabiate ibino koiatamo ega꞉walo koiate ibino nabiatamo, menokobiate ibino buwelemela꞉tamo ega꞉walo buwelemela꞉te ibino menokobiatamo, kamiyala꞉te ibino awino menokobiatamo ega꞉walo ebe menokobiate ibino etelamigatamo.”
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Ebene Ya꞉sute epo bilibilinomatamo negiya, “La꞉ egelate da꞉niwisigana eba apulo bubu odolonalo duma꞉ema, la꞉ ma kunu kegelamamota, ‘Ulamate kowomene,’ ebene ebe tanalote nanitaboma꞉ keda꞉mene.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Ega꞉walo me tanalo idila. La꞉ awa ega꞉walo siyele ibino gowela tanalo duma꞉ema ma kunu kegelamamota, ‘Egelate enaenanomoma꞉ keda꞉mene,’ ebene ebe tanalote nanitaboma꞉ keda꞉mene.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Iyo, la꞉ me opola tobolola ibino iyaiya tanalo ulamole iyatawalata, wiyasiya me tetelo Godote la꞉ magumulo dosiyodilolena ebe iyaiya tanalono magumu la꞉ wadenomamo beda꞉ma꞉ kiyatawawena꞉? Mabu la꞉ mena netewa epolata!”
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Ebene Ya꞉sute ebeno tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “Beda꞉ mabuma꞉ la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉imano tanalo wadenomamo kanagilama꞉wena꞉?
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 A꞉ma꞉tamo da꞉dowana ebe lumagite a꞉ma꞉ gabamani dubu kawotamo demagatatamene, la꞉ ebetamo nemaimia꞉no modobola a꞉ma꞉ dopamo goweladawago gelebadima꞉ na꞉nediyala꞉. A꞉ma꞉ ebe gelebadikobi midia꞉no, nanitabola, ebete a꞉ma꞉ kawo dubutamo kemagatama꞉ta, ebene kawo dubute wiyasiya a꞉imano kuba anagiyamidametate a꞉ma꞉ polisi dubutamo eba nalibolo, ebete a꞉ma꞉ idoko moto guamo ebo ka꞉niyatima꞉ta.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Na a꞉ma꞉tamo negemo, a꞉ma꞉ idoko moto gulo eba nokolilo, gabamani dubute kebako tete wiyama꞉ a꞉ma꞉ danatamene, a꞉ma꞉le ebako wiya modobutinomo modobuta꞉wete duliyomolamo walo ka꞉ka꞉pema꞉ta, wiyasiya a꞉ma꞉le ebe wiya modobutia꞉no a꞉ka꞉pemaigaemene.”
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.