Atos 7
GODOKONO HIDO TABO (KNV-ARAMIA) vs ARIB
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate Stibiniko nalatediya꞉, “Ba꞉moe komo hibila꞉ka꞉?”
1 E disse o sumo sacerdote: Porventura são assim estas coisas?
2 Stibiniti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Nani ba꞉gala nabi, la꞉ naeno tabo nulia꞉la꞉. Aeno iniwa A꞉ibalahamate Mesopotemiya hopolo ba emedena Ha꞉la꞉na habamo peheno, ba꞉ba tetelo A꞉la꞉mina Godote ebetamo puluhukuti
2 Estêvão respondeu: Irmãos e pais, ouvi. O Deus da glória apareceu a nosso pai Abraão, estando ele na Mesopotâmia, antes de habitar em Harã,
3 ba꞉ma ka꞉na pegoiya꞉, ‘Amia꞉no hopo ba꞉gala amia꞉no mabu tawakalubi miya꞉palete, nale ama꞉ da꞉goemema ba꞉be hopamo na꞉tuya꞉.’
3 e disse-lhe: Sai da tua terra e dentre a tua parentela, e dirige-te à terra que eu te mostrar.
4 Ba꞉bema꞉ ebete Ba꞉baloni hopo miya꞉pate Ha꞉la꞉na habamo dito tuya꞉, ba꞉bene ebete ba꞉bolo ba nemedena ebeno nabiwiti da꞉hoiya꞉, Godote ebe ba꞉moe Ka꞉inane hopamo ba꞉bo magahiya꞉, la꞉le ka꞉lo demedehonama ba꞉moe hopamo.
4 Então saiu da terra dos caldeus e habitou em Harã. Dali, depois que seu pai faleceu, Deus o trouxe para esta terra em que vós agora habitais.
5 Godote huiyatiya ba꞉ba tetelo Ka꞉inane hopo konomo ipuwalo eta emede bahi deha꞉poto kikamiya꞉ha꞉ ebenonomoma꞉ keda꞉nama꞉, ba꞉gala ba꞉ba tetelo ebete gugudihino ba emedena Godote ebetamo hibilo a꞉goiya꞉, ebete galane tetelo Ka꞉inane hopo ebetamo ba꞉gala ebeno galanepa꞉tamo kikalamema꞉.
5 E não lhe deu nela herança, nem sequer o espaço de um pé; mas prometeu que lha daria em possessão, e depois dele à sua descendência, não tendo ele ainda filho.
6 Ba꞉bene Godote ebetamo gala ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉, ‘Amia꞉no galanepa꞉te eta kapela tawakalubino hopolo da꞉nemedenamena꞉, ba꞉be hoponapa꞉te ibi huiyaha꞉ okopima꞉ midiliti 400 gogolo koko temeteme bikalamenakomena꞉.
6 Pois Deus disse que a sua descendência seria peregrina em terra estranha e que a escravizariam e maltratariam por quatrocentos anos.
7 Huiyatiya hibila, puya꞉te iba꞉tamo temeteme dikalamemena꞉, nale ba꞉bi tawakalubino komo anagiya꞉midalamete kuba huiya kikalamema꞉nemo, ba꞉bene nale amia꞉no galanepi ba꞉be muhulu hopone uluhukulatelete da꞉magahelemo, ba꞉ba tetelo iba꞉te na ba꞉moe hopolo kopadikunamema꞉na꞉.’
7 Mas eu julgarei a nação que os tiver escravizado, disse Deus; e depois disto sairão, e me servirão neste lugar.
8 “Ba꞉ba tetelo Godote A꞉ibalahamatamo nopo hibinomolo da꞉tamotiya꞉, ba꞉be nopoeno kukala hawakalimima꞉ tama itamida komo bikamiya꞉, ba꞉bema꞉ A꞉ibalahamate ebeno hogo Aisa꞉keko umiti kapiya wuiki da꞉wibuya꞉ ebetamo tama itamida komo ba꞉bo ihatemiya꞉. Ba꞉gala galane tetelo Aisa꞉kete ba꞉moe atu komo beka-ododiya꞉ ebeno gudu Ya꞉ikobotamo, ba꞉bene Ya꞉ikobote ebeno 12 dubu guguda꞉tamo ba꞉moe atu tama itamida kukala bekamiya꞉telamiya꞉, galane ba꞉bi guguda꞉te aeno 12 gu tawakalubino nabima꞉ eda꞉huya꞉.
8 E deu-lhe o pacto da circuncisão; assim então gerou Abraão a Isaque, e o circuncidou ao oitavo dia; e Isaque gerou a Jacó, e Jacó aos doze patriarcas.
9 “Ba꞉bene Ya꞉ikobokono 12 guguda꞉te apepehote ba꞉bi aeno guguino naba꞉te ibino amoga Yausepekono hido emede mabuma꞉ ba maubahale komo kolowamipi dubatamo manima꞉ ba꞉ dito nikalamiya꞉, ebete Isipiti hopolo huiyaha꞉ okodawama꞉ koneda꞉nama꞉. Huiyatiya Godote eba꞉go ba nemedena
9 Os patriarcas, movidos de inveja, venderam José para o Egito; mas Deus era com ele,
10 ebeno temeteme hiliyonomo ipuwalo ebeno ka꞉ka꞉ hidamo mula꞉menakui. Ba꞉bene Yausepete Isipiti hopoeno Ko Gawadubu Pa꞉lokono holoholo hapuamo duluhukuya꞉, ba꞉ba tetelo Godote ebetamo hidonomo mulu ukui bikamiya꞉. Ba꞉ hibila, Godokono owalubi ipuwado Pa꞉lote Yausepetamo konomamo kalakaluya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebe Isipiti hopo konomo ba꞉gala ebeno ko genama ulamedawama꞉ ba꞉bo midiya꞉.
10 e o livrou de todas as suas tribulações, e lhe deu graça e sabedoria perante Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador sobre o Egito e toda a sua casa.
11 “Ba꞉ba tetelo Isipiti hopo ba꞉gala Ka꞉inane hopo konomolo baa꞉te ba wiboho konomo awae komote tawakaluba꞉tamo piya꞉, ba꞉bema꞉ aeno iniwala꞉godolo baa꞉ uwateho gabote kitanamiha꞉.
11 Sobreveio então uma fome a todo o Egito e Canaã, e grande tribulação; e nossos pais não achavam alimentos.
12 Ba꞉bene Ya꞉ikobote Isipiti hopolo konate da꞉pola꞉nami, ba꞉be komo uliti aeno iniwa nabi baa꞉ konuwatehoma꞉ ba꞉bamo dito noelamiya꞉. Ba꞉moe ba꞉ ibino dopo tetela.
12 Mas tendo ouvido Jacó que no Egito havia trigo, enviou ali nossos pais pela primeira vez.
13 Ba꞉bene iba꞉te netewa teta꞉mo gala da꞉katolamiya꞉, ba꞉ba tetelo Yausepete ebeno komo ebeno nana꞉tamo hawakalimilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Na ba꞉ Yausepetela!’ ba꞉gala ba꞉be atu tetelo Ko Gawadubu Pa꞉lote Yausepekono mabu tawakalubino pelame komo ba꞉bo iya꞉tawuya꞉.
13 E na segunda vez deu-se José a conhecer a seus irmãos, e a sua linhagem tornou-se manifesta a Faraó.
14 Ba꞉bene Yausepete ebeno nabiwi Ya꞉ikobotamo tabo benoemiya꞉, ebe ba꞉gala ebeno mabu tawakalubi ibi hiliyonomate Isipiti hopamo kopelamema꞉, iyo, ba꞉ba tetelo Ya꞉ikobokono tawakalubino kuititi ba꞉ 75 tawakalubila, ba꞉moi ba꞉te pelamiya꞉ Isipiti hopamo.
14 Então José mandou chamar a seu pai Jacó, e a toda a sua parentela-setenta e cinco almas.
15 “Ba꞉bene Ya꞉ikobote ebeno tawakaluba꞉go tote Isipiti hopolo ba nemedena, ebe ba꞉gala komo aeno iniwala꞉te ba꞉bo neha꞉lahuya꞉.
15 Jacó, pois, desceu ao Egito, onde morreu, ele e nossos pais;
16 Ba꞉bene ibino guguda꞉te Ya꞉ikoboko ba꞉gala Yausepeko ibino ape Ka꞉inane hopoeno Sekeme habamo gala kawadahete bobamo ba꞉bo pimiya꞉tiya꞉, ba꞉be bobo haba A꞉ibalahamate Hamokono guguda꞉godone mana꞉mo ya꞉lo a꞉lawiya꞉.”
16 e foram transportados para Siquém e depositados na sepultura que Abraão comprara por certo preço em prata aos filhos de Emor, em Siquém.
17 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Godote A꞉ibalahamatamo hibinomolo da꞉goiya꞉, ba꞉be taboeno hibi komote uluhukuma꞉ ba tatali Isipiti hopolo aeno Isalaela tawakaluba꞉te hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉.
17 Enquanto se aproximava o tempo da promessa que Deus tinha feito a Abraão, o povo crescia e se multiplicava no Egito;
18 Ba꞉ba tetelo Isipiti hopolo eta Ko Gawadubuti mahiguya꞉, Yausepete dopamo Isipitinapi keba ka꞉na kowalubilinakui ebete ba꞉be komo hidamo kiya꞉tawuya꞉ha꞉.
18 até que se levantou ali outro rei, que não tinha conhecido José.
19 Ba꞉bema꞉ ebete aeno tawakalubi ha꞉da amiholamenami, ba꞉gala ebete aeno iniwali ba꞉mako helo tabamo kubahilamenami, iba꞉te ibino a꞉lia꞉li gugudi agima habalo dito komiya꞉palenakoma꞉.
19 Usando esse de astúcia contra a nossa raça, maltratou a nossos pais, ao ponto de fazê-los enjeitar seus filhos, para que não vivessem.
20 “Ba꞉ba tetelo Mosesete ba꞉bo hawakaluya꞉, ebeno holoholo hidonomola. Ebete netewa-kapiya manomelo ebeno nabiwino genamalo emedete,
20 Nesse tempo nasceu Moisés, e era mui formoso, e foi criado três meses em casa de seu pai.
21 ba꞉bene ebeno menoko nabiwi iba꞉te ebe genamane nanekela꞉mo matopa꞉tate dito da꞉nemiya꞉patepuya꞉, ba꞉ba tetelo Ko Gawadubu Pa꞉lokono bohelete ebe numiti ebeno guduma꞉ nimiditi hidonomamo dabinami.
21 Sendo ele enjeitado, a filha de Faraó o recolheu e o criou como seu próprio filho.
22 Ba꞉bene Mosesete Pa꞉lokono genamalo ba ape Isipiti hoponapa꞉te ibino hiliyonomo mulu komokomo ebe ba꞉bo iya꞉tumihuya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebeno tabo olamagi ipuwalo ba꞉gala ododili ipuwalo helonomoma꞉ ediya꞉.
22 Assim Moisés foi instruído em toda a sabedoria dos egípcios, e era poderoso em palavras e obras.
23 “Mosesete 40 gogo tetedawama꞉ ba eda꞉na ebete ebeno tepo ipuwalo ukui bihatiya꞉, ebeno Isalaela tawakaluba꞉te keba ka꞉na kemedenama꞉ ba꞉be komo konumima꞉.
23 Ora, quando ele completou quarenta anos, veio-lhe ao coração visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Ba꞉ba tetelo Isipitinapi dubuti eta Isalaela dubu danagalimihutiya꞉, Mosesete numiti Isipiti dubutamo kuba huiya ba nikame ebe ba꞉bo nanakapumiya꞉,
24 E vendo um deles sofrer injustamente, defendeu-o, e vingou o oprimido, matando o egípcio.
25 mabu ba꞉be ododi komodo ebete nemalagidoluya꞉ ebeno tawakaluba꞉te ba꞉moe komo kiya꞉tawahama꞉, Godote Mosesekono kokotamo ibi Pa꞉lokono helo ipuwane kuluhukulatelema꞉ne. Huiyatiya iba꞉te ebeno hido ododi komoeno ipuwa kalawiya꞉ha꞉.
25 Cuidava que seus irmãos entenderiam que por mão dele Deus lhes havia de dar a liberdade; mas eles não entenderam.
26 Ba꞉bema꞉ eta hegelalo Isalaela dubu netewapa꞉te dalaholutiya꞉, Mosesete ibi ulamete ibi ba gelebadilame na꞉goelamiya꞉, ‘Naeno nana꞉la꞉, la꞉ ba꞉ kapiya badininipala tawakalubi huiyalata. Bada mabuma꞉ etate etatamo, etate etatamo kuba komo dododitama?’
26 No dia seguinte apareceu-lhes quando brigavam, e quis levá-los à paz, dizendo: Homens, sois irmãos; por que vos maltratais um ao outro?
27 “Huiyatiya ba꞉ba tetelo kebe dubuti etatamo helonomoma꞉ deditiya꞉, ebete Moseseko tama꞉mo ba nemokamida ba꞉bo kiyahamiya꞉, ‘Ama꞉ pote ka꞉goemiti ama꞉le aeno koma꞉ eda꞉ma꞉? Ama꞉ aeno komo anagiya꞉midadawaha꞉!
27 Mas o que fazia injustiça ao seu próximo o repeliu, dizendo: Quem te constituiu senhor e juiz sobre nós?
28 Ama꞉ ubila꞉ka꞉ na anakapuname, ama꞉le dutu Isipiti dubu danakapumi ba꞉ba ka꞉na?’
28 Acaso queres tu matar-me como ontem mataste o egípcio?
29 Mosesete ba꞉be tabo uliti ebete ko tole lawete Isipiti hopone ba꞉bo alahuliya꞉, ba꞉bene ebete Midiyana hopolo ba nemedena kamena lawete dubu gugudi netewa ba꞉bo nulamiya꞉.
29 A esta palavra fugiu Moisés, e tornou-se peregrino na terra de Madiã, onde gerou dois filhos.
30 “Ba꞉bene 40 gogo da꞉petohuya꞉ eta hegelalo Mosesete Sainai Hununomo Hakoeno dito hopolo ba patita Godokono nopodawate koe ipuwado ebetamo ba꞉bo uluhukuya꞉, iyo, koete kehalo da꞉woitiya꞉ huiyatiya kehate ka꞉mutigutiya꞉ha꞉,
30 E passados mais quarenta anos, apareceu-lhe um anjo no deserto do monte Sinai, numa chama de fogo no meio de uma sarça.
31 Mosesete ba꞉be komo umiti koamo hanohanuya꞉. Ba꞉bema꞉ ebete hidamo umima꞉ tatalia꞉mo ba to Kodawa Godokono tabote ebetamo ba꞉ma ka꞉na piya꞉,
31 Moisés, vendo isto, admirou-se da visão; e, aproximando-se ele para observar, soou a voz do Senhor:
32 ‘Na ba꞉ Godotela. Amia꞉no iniwa nabi A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko iba꞉te poko kadikumina, na ba꞉ ba꞉betela.’ Mosesete ba꞉be tabo uliti heloha꞉ma꞉ ba eda꞉, ebete tabo goedawa kumima꞉ ebeno ape lililalo ko tolenomo ba꞉bo lawiya꞉.
32 Eu sou o deus de teus pais, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó. E Moisés ficou trêmulo e não ousava olhar.
33 “Ba꞉bene Kodawa Godote ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Amia꞉no nato ilina na꞉pipikuma꞉ mabu ama꞉le da꞉la꞉na ba꞉be haka talona hakala.
33 Disse-lhe então o Senhor: Tira as alparcas dos teus pés, porque o lugar em que estás é terra santa.
34 Naeno tawakaluba꞉te Isipiti hopolo koko temetema꞉go demedena, nale ka꞉lo ibino modoboha꞉ komokomo ulamelelamemo, iyo, nale ibino ihimi komo ulilatelete na Hunu Habane ba꞉bema꞉ pihitigamo ibi kuba ipuwane kuluhukulatelema꞉. Ba꞉bema꞉ ama꞉ na꞉pa꞉, nale ama꞉ Isipiti hopamo konoemema꞉nemata naeno oko ba꞉bolo konowatima꞉.’” Isipitinapi dubuti Isalaela dubu danagalimihutiya꞉|alt="Egyptian striking Israelite" src="CO00774B.TIF" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.24"
34 Vi, com efeito, a aflição do meu povo no Egito, ouvi os seus gemidos, e desci para livrá-lo. Agora pois vem, e enviar-te-ei ao Egito.
35 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Numa꞉la꞉, Isalaela tawakaluba꞉te Mosesetamo ibino ubiha꞉ komo dopamo ba hawakalimi ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, ‘Ama꞉ pote ka꞉goemiti ama꞉le aeno koma꞉ eda꞉ma꞉? Ama꞉ aeno komo anagiya꞉midadawaha꞉!’ Huiyatiya ba꞉moe tetelo Godote Moseseko gala a꞉kapoemiya꞉ ibi ulamedawama꞉ ba꞉gala ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamedawama꞉ kopeda꞉ma꞉. Hibila, koete kehalo da꞉woitiya꞉, ba꞉ba tetelo Godokono nopodawate ebetamo uluhukuti helo ba꞉bo ikamiya꞉ ibi kowalubilinama꞉.
35 A este Moisés que eles haviam repelido, dizendo: Quem te constituiu senhor e juiz? a este enviou Deus como senhor e libertador, pela mão do anjo que lhe aparecera na sarça.
36 Ba꞉bema꞉ 40 gogo ipuwalo Mosesete koko hanohano komo Isipiti hopolo ba꞉gala Hawihawi Kehaha꞉ Kolomolo ba꞉gala dito hopolo ododilinakui, iyo, ebete Isalaela tawakalubi ba꞉moe gabodo uluhukulateliya꞉ Isipiti hopone.
36 Foi este que os conduziu para fora, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, e no Mar Vermelho, e no deserto por quarenta anos.
37 Ba꞉bene ba꞉moe ba꞉be Mosesete Isalaela tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, ‘Galane Godote ebeno Hiya꞉nomo Ukui Hawakalimidawa eta, na dopo, la꞉ ipuwalo kadipatema꞉ne,’
37 Este é o Moisés que disse aos filhos de Israel: Deus vos suscitará dentre vossos irmãos um profeta como eu.
38 ba꞉gala Isalaela tawakaluba꞉te dito hopolo da꞉nekapiyuya꞉ ba꞉moe Mosesete iba꞉go nemedenami, ba꞉gala ebete ba꞉bi aeno iniwala꞉go ba emedena Godokono nopodawate Sainai Hununomo Hakalo ebetamo dolamagiya꞉ ba꞉bi Tutumu Tabo ebete Godogodone uwatete atamo ba꞉bo ikaa꞉miya꞉ emedena tetelo a kowalubinama꞉.
38 Este é o que esteve na congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai, e com nossos pais, o qual recebeu palavras de vida para vo-las dar;
39 “Huiyatiya ba꞉ba tetelo aeno iniwala꞉te Godotamo papamila꞉ha ubiha꞉ma꞉ eda꞉huya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe ta꞉mata komo tama꞉mo ba owatiya꞉mida ibino tepo ipuwalo Isipiti hopamo wilalema꞉ gala ubi na꞉kamiya꞉tenama꞉.
39 ao qual os nossos pais não quiseram obedecer, antes o rejeitaram, e em seus corações voltaram ao Egito,
40 Ba꞉bema꞉ Mosesete tawakaluba꞉go lutaha꞉ tetelo iba꞉te ebeno naniwi A꞉lonitamo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Aeno ida꞉da꞉li nododilia꞉ma꞉, iba꞉te a dopaa꞉mete komagatoema꞉, mabu ba꞉moe Moseseko a Isipiti hopone da꞉magahiya꞉ kebamo dalatidi!’
40 dizendo a Arão: Faze-nos deuses que vão adiante de nós; porque a esse Moisés que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.
41 Ba꞉ba tetelo iba꞉te uli ape kau-goeno holoholamo ida꞉da꞉li ododiti ebetamo hawa꞉goeno ilina ba ikameho, iba꞉te ha꞉kiya ibino kokotamo dododiya꞉ ba꞉be ilinatamo ko kalakala poko bododiya꞉.
41 Fizeram, pois, naqueles dias o bezerro, e ofereceram sacrifício ao ídolo, e se alegravam nas obras das suas mãos.
42 Ba꞉be kuba mabuma꞉ Godote ibi gunima꞉mo ba ihilatele dito miya꞉paliya꞉ ibi ha꞉kiya ibino ubilo alomoeno oloki kadikulamenama꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉moe komo Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukalo ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na hawakalimiya꞉,
42 Mas Deus se afastou, e os abandonou ao culto das hostes do céu, como está escrito no livro dos profetas: Porventura me oferecestes vítimas e sacrifícios por quarenta anos no deserto, ó casa de Israel?
43 Huiyatiya la꞉le la꞉eno ida꞉da꞉li Molekakono
43 Antes carregastes o tabernáculo de Moloque e a estrela do deus Renfã, figuras que vós fizestes para adorá-las. Desterrar-vos-ei pois, para além da Babilônia.
44 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo gala na꞉kolamagiya꞉, “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Godokono sipi-goe tama alokoa꞉mida Talona Genama aeno iniwala꞉godolo ba itana Godote iba꞉go ba꞉bolo nemedenami. Numa꞉la꞉, Godokono iya꞉tumi ipuwalo Mosesete keba ka꞉na kuliya꞉ ba꞉gala ebeno baida꞉mo keba ka꞉na kumiya꞉, ebete ba꞉be genama hidonomamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ododiya꞉.
44 Entre os nossos pais no deserto estava o tabernáculo do testemunho, como ordenara aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto;
45 Ba꞉bene aeno iniwalino guguda꞉te ba꞉be Talona Genama ibino naba꞉godone lawete, iba꞉te aguti Yosuwakoba꞉ Ka꞉inane uli hopamo ba꞉ dito tolamiya꞉. Ba꞉ba tetelo ba꞉be hopoeno hiya꞉hiya꞉ tawakalubi Godote ebeno heloamo neta꞉malatelete Isalaela tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nikalamiya꞉, ba꞉bene ebeno talona genamate ba꞉bolo ba nitana iba꞉te ba꞉ba tetene pelamete Da꞉ibidiko teta꞉mo pikuliya꞉.
45 o qual nossos pais, tendo-o por sua vez recebido, o levaram sob a direção de Josué, quando entraram na posse da terra das nações que Deus expulsou da presença dos nossos pais, até os dias de Davi,
46 Ba꞉bene Godote Da꞉ibidikono ododili komo ulamelemete ebe malemalelo emalagidolonami, ba꞉bema꞉ eta tetelo Godokono emede bahima꞉ Da꞉ibiditi ebe ba꞉bo kiyamiya꞉ ebete ebe adikumino hiya꞉ genama ketema꞉, hibila, ba꞉moe Godo ba꞉ Da꞉ibidikono iniwa Ya꞉ikobote dopamo dadikuminakui ba꞉be Godola.
46 que achou graça diante de Deus, e pediu que lhe fosse dado achar habitação para o Deus de Jacó.
47 Huiyatiya Godoko Adikumino Genama Da꞉ibidikono gudu Solomonote etiya꞉, Da꞉ibiditiha꞉.
47 Entretanto foi Salomão quem lhe edificou uma casa;
48 “Huiyatiya la꞉ hidamo nulia꞉la꞉, tawakaluba꞉te Hununomo Godoko mabuma꞉ detemotehona, ebete ba꞉bi genamalo hibilo kemedenaha꞉. Iyo, dopamo ebeno eta ukui hawakalimidawate ba꞉moe komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimiya꞉,
48 mas o Altíssimo não habita em templos feitos por mãos de homens, como diz o profeta:
49 ‘Kodawa Godote na꞉goena,
49 O céu é meu trono, e a terra o escabelo dos meus pés. Que casa me edificareis, diz o Senhor, ou qual o lugar do meu repouso?
50 Mabu ba꞉moe komo ba꞉ hibila,
50 Não fez, porventura, a minha mão todas estas coisas?
51 Ba꞉bene Stibiniti Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo kuititi tabo ba olamagi na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ ba꞉ wato kodakoda tawakalubilata! La꞉ Godokono Tutumu Tabamo papamila꞉halo tama itamida kukala hunu gabodo lawiya꞉mata, huiyatiya tepo ipuwoeno kodakoda komo kiya꞉hiliya꞉ha꞉! Iyo, la꞉ hiliyonomo tetelo la꞉eno galo ba muhilame Godokono Hido-talona Gobogobo beduhiminamata, la꞉eno iniwala꞉te dewagelenama꞉ ba꞉ba ka꞉na!
51 Homens de dura cerviz, e incircuncisos de coração e ouvido, vós sempre resistis ao Espírito Santo; como o fizeram os vossos pais, assim também vós.
52 Numa꞉la꞉, Godokono ukui hawakalimipi hiliyonomo ipuwalo la꞉eno iniwala꞉te kapiya dawatamo malemale kihatenakuiha꞉ huiyatiya ibi hiliyonomatamo temeteme bikalamenakuya꞉. Ba꞉ ba꞉ba ka꞉na puya꞉te Godokono Tuputupu Okodawoeno pe komoma꞉ dopamo tabo dolamagimiya꞉ la꞉eno iniwala꞉te ibi anakapulamenakuya꞉, ba꞉gala ba꞉ma tetelo Tuputupudawa Ya꞉suti ebeno komo la꞉tamo da꞉pehawakalimi, la꞉le ebe ha꞉da amiho gabodo lawete ebe anakapumimata.
52 A qual dos profetas não perseguiram vossos pais? Até mataram os que dantes anunciaram a vinda do Justo, do qual vós agora vos tornastes traidores e homicidas,
53 Ba꞉bema꞉ hibila, Godokono Tutumu Tabo ebeno nopopa꞉godone duwatiya꞉ma, la꞉ ba꞉ ba꞉bi tawakalubilata, la꞉le huiyatiya ba꞉bi Tutumu Tabamo hibilo kapapamila꞉hanaha꞉!”
53 vós, que recebestes a lei por ordenação dos anjos, e não a guardastes.
54 Ba꞉bene Yunapi Ka꞉nisolo dubate ba꞉moe tabo duliya꞉ iba꞉te ibino konomo mauba Stibinitamo kohawakalimima꞉ pitoko ba꞉bo aliwatahaliya꞉.
54 Ouvindo eles isto, enfureciam-se em seus corações, e rangiam os dentes contra Estêvão.
55 Ba꞉ba tetelo huiyatiya Stibiniko Godokono Gobogobote da꞉tabuimiya꞉, ebete Hunu Habamo da꞉negahimiya꞉ Godokono konomo alo ba umita, Ya꞉suti atumu ebeno tu hapulu na꞉kala꞉nuya꞉.
55 Mas ele, cheio do Espírito Santo, fitando os olhos no céu, viu a glória de Deus, e Jesus em pé à direita de Deus,
56 Ba꞉bema꞉ ebete na꞉goiya꞉, “La꞉ numa꞉la꞉! Godote Hunu Haboeno gigiho da꞉hiya꞉miduta nale bumitamo, Tawakalubino Naniwiti ebeno tu hapulu ba꞉la꞉na!”
56 e disse: Eis que vejo os céus abertos, e o Filho do homem em pé à direita de Deus.
57 Ba꞉ba tetelo Yunapi Ka꞉nisolo dubate kapimilo ga꞉ga꞉go galo muhilameholete ebetamo na꞉nepulila꞉huya꞉ ebe konekubahimima꞉.
57 Então eles gritaram com grande voz, taparam os ouvidos, e arremeteram unânimes contra ele
58 Ba꞉bene iba꞉te ebe heloamo nelawete haba ipuwane magatate nakolamo mapeme ba꞉bo netupuimiya꞉. Ba꞉ba tetelo kebe dubate Stibinikono komoma꞉ ha꞉da amiho tabo Ka꞉nisolo dubatamo da꞉pega꞉luya꞉, ba꞉bi dubate ebe dopamo anakapumihino ibino watuino kaliko eta uli ape dubu Solokono nato mabamo dito nimiya꞉tiya꞉.
58 e, lançando-o fora da cidade, o apedrejavam. E as testemunhas depuseram as suas vestes aos pés de um mancebo chamado Saulo.
59 Ba꞉bene iba꞉te Stibiniko nakolamo ba mapeme ebete ebeno Kodawa ka꞉milo na꞉goiya꞉, “Kodawa Ya꞉su, naeno gobogobo ama꞉le na꞉pelawa꞉!”
59 Apedrejavam, pois, a Estêvão que orando, dizia: Senhor Jesus, recebe o meu espírito.
60 Ba꞉ba tetelo ebete pupamo gate ibulunomo na꞉goiya꞉, “Naeno Kodawa, ba꞉moe kuba iba꞉te dododita, ama꞉le iba꞉tamo kuba huiya akikalama꞉la꞉.” Ba꞉bene ebete ba꞉moe tabo goete hoenomo ba꞉bo hoiya꞉. Yunapi Ka꞉nisolo dubate Stibiniko danakapumiya꞉|alt="Stephen being stoned" src="CN01923B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.58"
60 E pondo-se de joelhos, clamou com grande voz: Senhor, não lhes imputes este pecado. Tendo dito isto, adormeceu. E Saulo consentia na sua morte.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.