Romanos 8

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pugri bu muq wute Kraist Jisas riti nowi kin te God nari ni unje rip segi, di ni yembe neny segi.
1 Agora já não existe nenhuma condenação para as pessoas que estão unidas com Cristo Jesus.
2 Te pugri beghi Kraist Jisas peti nowi kin te ningg Ququ Yuwon Ye nde gri beghi yumbo ur oghi ye pe pas, di ni beghi yumbo ur brequ di pati kin gre tende puaq nundumu pre.
2 Pois a lei do Espírito de Deus, que nos trouxe vida por estarmos unidos com Cristo Jesus, livrou você da lei do pecado e da morte.
3 Te pugri yumbo ur brequ ghimbi pe puq pen kin ni quan nganye gre rind, di lo nyinge wuwo righe kin tuqui segi. Pugri bu God ni kuwonyimi irine nas ye te beghi ningg sambro nase. Ni tiqi nundog nandi di ni oyi wuti yumbo ur brequ nand kin pugri nati. Te kin ningg ni beghi yumbo ur brequ ghimbi pe puq pen yawo guregu kin te nyinge nawo righe.
3 Deus fez o que a lei não pôde fazer porque a natureza humana era fraca. Deus condenou o pecado na natureza humana , enviando o seu próprio Filho, que veio na forma da nossa natureza pecaminosa a fim de acabar com o pecado.
4 Ni pugri puq nen ei beghi yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawo kureny kin te si pare di God ningg lo tuquine kin wuri ye pugrine puq pen. Di yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te God ningg Ququ nari kin te ei puq pen.
4 Deus fez isso para que as ordens justas da lei pudessem ser completamente cumpridas por nós, que vivemos de acordo com o Espírito de Deus e não de acordo com a natureza humana.
5 Wute ni yumbo ur brequ nikin ghimbi puq ren yawo kureny ye, ni nei te yumbo ghimbi pe quan nganye puq ren yawo kureny kin tende rise. Pudi wute God ningg Ququ nari kin pugrine ris ye ni nei te yumbo Ququ Yuwon Ye nari kin tene puq ren kin nei rise.
5 Porque as pessoas que vivem de acordo com a natureza humana têm a sua mente controlada por essa mesma natureza. Mas as que vivem de acordo com o Espírito de Deus têm a sua mente controlada pelo Espírito.
6 Pugri bu wute ni nei yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin tende rise ye ni te kin ningg God ane ris segi; di wute God ningg Ququ nde nei pe ris ye, God nari ni ris di ni umbo yuwon pu kuse ye.
6 As pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana acabarão morrendo espiritualmente; mas as que têm a mente controlada pelo Espírito de Deus terão a vida eterna e a paz.
7 Di wute ni nei te yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te nei rimbiny ye ni God ningg veri. Te pugri ni God ningg lo te kin pugrine puq ren segi, di piyi ni God ningg lo wuri kin pugrine puq ren yawo kureny pudi puq ren tuqui segi.
7 Por isso as pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana se tornam inimigas de Deus, pois não obedecem à lei de Deus e, de fato, não podem obedecer a ela.
8 Wuti yumbo ghimbi pe puq nen yawo gureg kin ni yumbo God chumbuai nand ningg puq nen kin tuqui segi.
8 As pessoas que vivem de acordo com a sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 God ningg Ququ nungoqi nde nas tedi nungoqi ni nari kin pugrine puq wen. Pudi muq nungoqi ghimbi yumbo puq ren yawo kureny kin tende was segi. Te pugri wute pughe ye God ningg Ququ Kraist tiqi nundog nandi ye te ni nde nas segi ye ni Kraist ningg wute segi.
9 Vocês, porém, não vivem como manda a natureza humana, mas como o Espírito de Deus quer, se é que o Espírito de Deus vive realmente em vocês. Quem não tem o Espírito de Cristo não pertence a ele.
10 Di Kraist God ningg Ququ nde gri nungoqi nde nas, pudi nungoqi ghimbi pe anene wati ye. Pudi wabe gri nungoqi was ye, te pugri God nungoqi ni nde rar pe tuquine nuaqu was.
10 Mas, se Cristo vive em vocês, então, embora o corpo de vocês vá morrer por causa do pecado, o Espírito de Deus é vida para vocês porque vocês foram aceitos por Deus.
11 Di God wuti Jisas nati pre mune nindingi newo kin ni ningg Ququ nungoqi nde nas, di ni Kraist nati pre mune nindingi newo kin pugrine ni ningg Ququ nungoqi nde nas kin ni nde gri otiwo nungoqi ghimbi te riti pre mune nindiri riwo.
11 Se em vocês vive o Espírito daquele que ressuscitou Jesus, então aquele que ressuscitou Jesus Cristo dará também vida ao corpo mortal de vocês, por meio do seu Espírito, que vive em vocês.
12 God ni beghi nirangu, pugri bu muq nge mand, beghi God ningg Ququ nari kin pugrine ei puq pen. Beghi yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te puq pen wayequ.
12 Portanto, meus irmãos, nós temos uma obrigação, que é a de não vivermos de acordo com a nossa natureza humana.
13 Te pugri nungoqi yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te puq wen tedi nungoqi God ane was was te kin was segi ye. Pudi God ningg Ququ nari kin pugrine puq wen di yumbo ur brequ yembe wundiny kin te nyinge wawo righe, tedi God ane was was te kin was.
13 Porque, se vocês viverem de acordo com a natureza humana, vocês morrerão espiritualmente; mas, se pelo Espírito de Deus vocês matarem as suas ações pecaminosas, vocês viverão espiritualmente.
14 Wute God ningg Ququ nari kin pugrine ris ye ni God ningg wo.
14 Pois aqueles que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Te pugri Ququ God neuq ye te ningg asi ni nungoqi yembe neuq puq nand kin te ningg nungoqi wune wamb ningg neuq segi. Pudi Ququ nde gri nungoqi God ningg wo ningg was di Ququ ningg gre pe nungoqi wari, “Wuyi! Nge wuyi!”
15 Porque o Espírito que vocês receberam de Deus não torna vocês escravos e não faz com que tenham medo. Pelo contrário, o Espírito torna vocês filhos de Deus; e pelo poder do Espírito dizemos com fervor a Deus: “Pai, meu Pai!”
16 God ningg Ququ ni beghi ningg ququ te ane irepe mas di ni beghi ququ te simbe nindig te pugri beghi God ningg wo.
16 O Espírito de Deus se une com o nosso espírito para afirmar que somos filhos de Deus.
17 Muq God ni beghi nikin wo ningg nuamu pas, pugri bu God ni nikin wo yumbo yuwon ye nuany rise kin te anene pateri ye. Di God ni Kraist te yumbo nuang rise kin te anene pateri ye. Pugri bu ni Kraist mai reng kin pugrine ei beghi mune mai rengu ye. Beghi mai pare tedi God otiwo nari di wute Kraist nyamb rindivi viyo kin pugrine God mune beghi nyamb nindiri riwo ye.
17 Nós somos seus filhos, e por isso receberemos as bênçãos que ele guarda para o seu povo, e também receberemos com Cristo aquilo que Deus tem guardado para ele. Porque, se tomamos parte nos sofrimentos de Cristo, também tomaremos parte na sua glória .
18 Te pugri nge ren kin ningg nei gab di kari, muq mai pare kin di yumbo yuwon kin otiwo God nengu ye te ane tuqui pap tedi pari mai musoqne pare pudi yumbo God nengu kin te quan nganye nengu ye.
18 Eu penso que o que sofremos durante a nossa vida não pode ser comparado, de modo nenhum, com a glória que nos será revelada no futuro.
19 Yumbo buagi nginy tu pe di qi pe kin God yembe nindiny ye te God ni wute pughe ye nikin wo ningg ir nawo kin te bei nand ruqond ningg ghimbi ruwo pu rise.
19 O Universo todo espera com muita impaciência o momento em que Deus vai revelar o que os seus filhos realmente são.
20 Te pugri qi di yumbo buagi God yembe nindiny kin te brequ rise ye, te nikinne puq ren segi, pudi Adam unje nap bu God nari yumbo buagi brequ rise. Pudi God nikinne mune nari,
20 Pois o Universo se tornou inútil, não pela sua própria vontade, mas porque Deus quis que fosse assim. Porém existe esta esperança:
21 te pugri nginy iri ningg di yumbo buagi tinde ruso di mune riti di sigh rimb segi di God ningg wo quan nganye yuwon pu ris kin pugrine rise ye.
21 Um dia o próprio Universo ficará livre do poder destruidor que o mantém escravo e tomará parte na gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Beghi ren kin nei bab te pugri, asi nganye pu rindi muq ven nde puayi yumbo God yembe nindiny kin ni mai riraq riraq ris. Ni mai riraq kin te wute wo pe ruso kin ane tuquine. Ni yuqo riraq di riri ni brequne wo te rire rindi ei yuqo te pre.
22 Pois sabemos que até agora o Universo todo geme e sofre como uma mulher que está em trabalho de parto.
23 Pudi yumbo God yembe nindiny kin tene yuqo riraq riri riri yeru segi, beghi anene. God beghi Ququ Yuwon Ye nengu pre di otiwo yumbo aye te nengu ye. Pugri bu beghi mune pugrine, God beghi nikin wo ningg nuamu pas di beghi ghimbi anene nateri yuwon pu rise kin te ningg yuqo piraq pari pari ghimbi pu pas.
23 E não somente o Universo, mas nós, que temos o Espírito Santo como o primeiro presente que recebemos de Deus, nós também gememos dentro de nós mesmos enquanto esperamos que Deus faça com que sejamos seus filhos e nos liberte completamente.
24 Te pugri God beghi ghav nundug di ni nde rar pe yuwon pu pas pre, di tende puayi pu rindi muq God beghi ghimbi ane nitamu pi kin te ningg ghimbi pu pas. Pudi yumbo buqod pre kin te ningg mune ghimbi pu pas tuqui segi, te pugri wuti yumbo ghimbi nuany kin te nuqond pre tedi mune ghimbi nuany kin tuqui segi.
24 Pois foi por meio da esperança que fomos salvos. Mas, se já estamos vendo aquilo que esperamos, então isso não é mais uma esperança. Pois quem é que fica esperando por alguma coisa que está vendo?
25 Pudi beghi yumbo pateri segine di nei bab yumbo te rindi ye bu te ningg ghimbi pu pas.
25 Porém, se estamos esperando alguma coisa que ainda não podemos ver, então esperamos com paciência.
26 Te kin pugrine Ququ Yuwon Ye ni beghi mai rindi di God nari kin pugrine pas tuqui segi kin tende puayi beghi ghav nundug. Ni beghi ghav nundug kin te pugri: Beghi yumbo pughe kin ningg God pengu bidig kin te nei bab segi, pudi Ququ Yuwon Ye nikinne ni beghi nde nyamb pe yivany ane God pengu nindig ei beghi ghav nundug. Te wuti iri puq nen tuqui segi.
26 Assim também o Espírito de Deus vem nos ajudar na nossa fraqueza. Pois não sabemos como devemos orar, mas o Espírito de Deus, com gemidos que não podem ser explicados por palavras, pede a Deus em nosso favor.
27 Di God, ni beghi umbo nuqond di nei namb, Ququ Yuwon Ye ni pughe gri God beghi ghav nundug ningg nari kin te nei namb, te pugri Ququ Yuwon Ye ni wute God nei rimbig kin ni nde nyamb pe God beghi pughe gri pas ningg nari kin te ningg God ane wand.
27 E Deus, que vê o que está dentro do coração, sabe qual é o pensamento do Espírito. Porque o Espírito pede em favor do povo de Deus e pede de acordo com a vontade de Deus.
28 Di beghi nei bab te pugri mai di yumbo buagi wute God yawo rirang righe kin di wute God nikin nei pene nap ruso pre kin te ninde rindi ei tende pe God ni ghav nindiny di yuwon pu ris ningg.
28 Pois sabemos que todas as coisas trabalham juntas para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles a quem ele chamou de acordo com o seu plano.
29 Te pugri God ni wute pughe ye ni te wute ningg ris kin te asine nei namb pre. Di ni asine yumbo ur yuwon ye yembe rindiny kin te God ningg wo ni yumbo puq nen kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso pre. Ni puq nen ei Jisas kiseyu ningg nas di beghi ni kiqam ningg pas.
29 Porque aqueles que já tinham sido escolhidos por Deus ele também separou a fim de se tornarem parecidos com o seu Filho. Ele fez isso para que o Filho fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Di God wute nap ruso kin te ngam nirany, di wute ngam nirany kin te puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris, di wute ninde rar pe tuquine nganye ris kin te yuwon pu ris di Kraist yumbui nyamb nirang kin pugrine ni mune yumbui nyamb nirany.
30 Assim Deus chamou os que havia separado. Não somente os chamou, mas também os aceitou; e não somente os aceitou, mas também repartiu a sua glória com eles.
31 Muq beghi yumbo ren kin ningg pughe puq ei bad? God ni beghi ghav nundug, pugri bu wuti iri beghi nyinge nuamu paghe ye tuqui segi.
31 Diante de tudo isso, o que mais podemos dizer? Se Deus está do nosso lado, quem poderá nos vencer? Ninguém!
32 Ni kuwonyimi te yawo ndig di nowi nas segi pudi beghi buagi ane ningg ni nandi di mi nati. Pugri bu beghi nei bab te pugri ni beghi yuwon nuangu ningg di yumbo aye ren ningg ghav nundug ye.
32 Porque ele nem mesmo deixou de entregar o próprio Filho, mas o ofereceu por todos nós! Se ele nos deu o seu Filho, será que não nos dará também todas as coisas?
33 Wuti tughe ei God simbe nindig nari wute God nap ruso ye te yumbo ur brequ rind ye puq nindiny? God nikinne nari ni unje rip segi ninde rar pe tuquine nganye ris.
33 Quem acusará aqueles que Deus escolheu? Ninguém! Porque o próprio Deus declara que eles não são culpados.
34 Wuti iri ni God beghi yembe nengu ningg nari ye tuqui segi. Te pugri Kraist Jisas irine ni beghi mai puaq nand ningg nati, pudi mune nes newo nas. Di God nde si tuan pe opu yenu, di ni beghi nde nyamb pe God temi wand ei God beghi ghav nindug.
34 Será que alguém poderá condená-los? Ninguém! Pois foi Cristo Jesus quem morreu, ou melhor, quem foi ressuscitado e está à direita de Deus. E ele pede a Deus em favor de nós.
35 Yumbo ninge Kraist beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi. Te pugri ni priprine beghi nei numbug. Beghi mai pe yembu, o yuqo pare, o God nei bibig kin te ningg wute beghi mumbuemu puq mand, o beghi mir quan segi, o chongo segi, o sunyi brequ wute mo wune mamb kin tende po, o wute beghi mumbuemu pati. Yumbo ren kin ningg Kraist beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi.
35 Então quem pode nos separar do amor de Cristo? Serão os sofrimentos, as dificuldades, a perseguição, a fome, a pobreza, o perigo ou a morte?
36 Ren kin te wand buk pe rise kin ane tuquine:
36 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Por causa de ti estamos em perigo de morte o dia inteiro; somos tratados como ovelhas que vão para o matadouro.”
37 Pudi beghi mai buagi ren nyinge pawo righe ye tuqui, te pugri wuti beghi yawo nirangu righe kin ni beghi ghav nundug gre pu yembu!
37 Em todas essas situações temos a vitória completa por meio daquele que nos amou.
38 Pugri bu nge nei gab yumbo ninge ni oyi God beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe ye tuqui segi. Wute mati o mas; angelo o ququ nyamb kin, o wute nyambu mawo kin, di yumbo te kin muq puq ren o otiwo kin, o yumbo isis gre rise kin, yumbo ren ni God beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi.
38 Pois eu tenho a certeza de que nada pode nos separar do amor de Deus: nem a morte, nem a vida; nem os anjos, nem outras autoridades ou poderes celestiais ; nem o presente, nem o futuro;
39 Di yumbo qi tamu o wam kin; o yumbo aye ninge qi pe rise kin ni God ni Kraist Jisas beghi Yumbui ninde gri beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi.
39 nem o mundo lá de cima, nem o mundo lá de baixo. Em todo o Universo não há nada que possa nos separar do amor de Deus, que é nosso por meio de Cristo Jesus, o nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.