Romanos 4

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Muq nge Abraham beghi Juda mingg koku ni pughe gri God nde rar pe tuquine nas kin te ningg simbe gad.
1 Então o que é que podemos dizer de Abraão, o antepassado de nossa raça? O que foi que ele conseguiu?
2 Abraham ni yumbo yembe nindiny kin te ningg ni God nde rar pe tuquine nas, tedi ni nikin nyamb nindivi viyo kin tuqui, pudi God nde rar pe ni nikin nyamb nindivi viyo kin ngim segi.
2 Se foi por causa das coisas que ele fez que Deus o aceitou, então ele teria motivo para se orgulhar, mas não para se orgulhar diante de Deus.
3 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin te ane tuqui, “Abraham ni God nei nimbig, di God nei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nas.” [Stt 15:6]
3 Pois o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.”
4 Muq wuti iri ni yembe nand di ni wet bidi nateri kin te ni yumbo segine meng kin pugri segi, pudi ni wet bidi nateri kin te ni yumbo nateri ningg yembe nand kin.
4 O salário que o trabalhador recebe não é um presente, mas é o pagamento a que ele tem direito por causa do trabalho que fez.
5 God ni wute ni nde rar pe tuquine ris kin te wet bidi yembe kin pugri segi. Wute yembe rind segi. Pudi ni asi yumbo ur brequ rind, di muq ni God nei rimbig kin te ningg ni nei rimb God ni puq neny tuquine ris ye, tedi ni God nde rar pe tuquine ris. God ni wute pugri ye te ningg nari, “Wuti nari ni nge nei nimbigh ye te ningg ni yumbo ur brequ te puaq gidig ei yuwon pu nas puq nand, tedi ni nge nde rar pe tuquine nas.”
5 Porém a pessoa que não põe a sua esperança nas coisas que faz, mas simplesmente crê em Deus, é a fé dessa pessoa que faz com que ela seja aceita por Deus, o Deus que trata o culpado como se ele fosse inocente.
6 Devit ni puate ren kin ningg bu asi ni nari, wute ni lo wuri kin pugrine puq ren segi pudi ni God nde rar pe tuquine ris kin ni chumbuai rind ye. Devit nari:
6 E isso foi o que Davi queria dizer quando falou da felicidade daqueles que Deus aceita, sem levar em conta o que eles fazem.
7 “Wute God ningg lo gure ruaq, pudi God ni lo gure ruaq kin te nei nimbiny segi, di wute ni yumbo ur brequ te puaq nindiny ruso kin ni quan nganye chumbuai rind!
7 Davi disse: “Feliz aquele cujas maldades Deus perdoa e cujos pecados ele apaga!
8 God ni wute ni yumbo ur brequ te manyi nindiny segi di te kin ningg wute chumbuai rind.” [Sng 32:1-2]
8 Feliz aquele que o Senhor não acusa de cometer pecado!”
9 Devit ni wute pughe gri chumbuai mand ye te kin ningg wand nand kin te wute ghimbi dugu chongo pend mawo ye nine chumbuai mand ningg nari segi, pudi wute ghimbi dugu chongo pend mawo segi kin anene. Te pugri beghi God ningg wand buk pe vise kin te buqod di pari, “Abraham ni God nei nimbig di God nei nimbig kin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganye nas ye.”
9 Será que essa felicidade de que Davi falou existe somente para os que são circuncidados ? É claro que não! Ela existe também para os que não são circuncidados. Pois já citamos as Escrituras Sagradas, que dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.”
10 Abraham ni ghimbi dugu chongo pend segine ni God nde rar pe tuquine nas di ni ghimbi dugu chongo pend muang pre tende dobune segi.
10 Quando foi que isso aconteceu? Foi antes ou depois de Abraão ser circuncidado? Foi antes e não depois.
11 Ni ghimbi dugu chongo pend muang kin te dobune. Di ni puq meng kin te yumbo ur ire bei rind, te pugri Abraham ni God nei nimbig, pugri bu God nari ni God nde rar pe tuquine nas pre muq ghimbi dugu chongo pend muang. Di te kin ningg Abraham ni wute buagi ghimbi dugu chongo pend mawo segi, pudi ni God nei mimbig kin te ningg ni God nde rar pe tuquine mas kin ni mingg kiyi.
11 Ele foi circuncidado mais tarde. E a sua circuncisão foi um sinal para provar que Deus aceitou Abraão porque ele tinha fé; e isso aconteceu quando ele ainda não havia sido circuncidado. Assim Abraão é o pai espiritual de todos os que creem em Deus e são aceitos por ele, mesmo que não sejam circuncidados.
12 Tene segi, Abraham ni wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin ni mingg kiyi. Ni ghimbi pe puq men kin te ninggne segi, pudi ni beghi wuyi Abraham asi ni ghimbi dugu chongo pend segine ni God nei nimbig kin pugrine ni mune God nei mimbig kin ni anene mingg kiyi.
12 Ele é também o pai dos que são circuncidados. Não apenas porque são circuncidados, mas porque vivem a mesma vida de fé que Abraão, o nosso pai, viveu antes de ter sido circuncidado.
13 God ni asi nganye wand taq namb di Abraham simbe nindig nari, qi di yumbo buagi te Abraham di nikin kuqo ni te. God ni puq nand kin te Abraham ni lo wuri kin pugrine puq nen kin te ningg segi. Pudi Abraham ni God nei nimbig kin te ningg ni God nde rar pe tuquine nas bu God nari ni qi di yumbo buagi te Abraham di nikin kuqo ane neny ye.
13 Deus prometeu a Abraão e aos seus descendentes que o mundo ia pertencer a eles. Essa promessa foi feita não porque Abraão tinha obedecido à lei , mas porque ele havia crido em Deus e havia sido aceito por ele.
14 Te pugri God ni wute yumbo neny puq nand kin te wute lo wuri kin pugrine puq ren ye ni neny, tedi wute God nei rimbig kin te yuwon nganye segi, di God wute yumbo neny puq nand kin wand te merire viso.
14 Pois, se aqueles que obedecem à lei vão receber o que Deus prometeu, então a fé é inútil, e a promessa de Deus não tem valor.
15 Lo ni God wute umbo ker nuany di yembe neny kin te bei rind. Di wute lo gure ruaq te ni unje rip, pudi lo wuse segi tedi lo gure ruaq segi.
15 Pois a lei traz o castigo de Deus. Mas, onde não existe lei, também não existe desobediência à lei.
16 Pugri bu God ni wute yumbo neny puq nand kin te wute God nei rimbig di te kin ningg ni yumbo neny puq nand kin te neny. Di God wute yumbo neny puq nand kin te yumbo God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te ningg neny. Ni pugri puq nen ei Abraham ningg kuqo buagi ni yumbo God neny puq nand kin te riteri. Abraham nikin kuqo te Juda ne segi, pudi wute buagi Abraham God nei nimbig kin pugrine ni mune God nei rimbig kin ni kiyi.
16 Portanto, a promessa de Deus depende da fé, a fim de que a promessa seja garantida como presente de Deus a todos os descendentes de Abraão. Ela não é somente para os que obedecem à lei, mas também para os que creem em Deus como Abraão creu, pois ele é o pai espiritual de todos nós.
17 Ren kin te God ningg wand buk pe vise kin ven ane tuquine, “Nge kari nu tiqe buagi mingg kiyi.” [Stt 17:5]
17 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Eu fiz de você o pai de muitas nações.” Assim a promessa depende de Deus, em quem Abraão creu, o Deus que ressuscita os mortos e faz com que exista o que não existia.
18 Abraham ni nei namb ni ngam teri gang ris pre. Pudi ni nei namb God ni wo iri neng ye, di te ningg ghimbi pu nas. Pugri bu te kin ningg ni “tiqe buagi mingg kiyi.” Ren kin te wand buk pe vise kin ven ane tuquine: “Nu nuqo ni quan nganye mas ye.” [Stt 15:5]
18 Abraão teve fé e esperança, mesmo quando não havia motivo para ter esperança, e por isso ele se tornou “o pai de muitas nações”. Como dizem as Escrituras: “Os seus descendentes serão muitos.”
19 Ni nas ber 100-pela nawo ningg tumo, nikin ghimbi te quan nganye gang rise, di ngam Sara ni gang wuse wo wure kin tuqui segi, pudi te kin ningg ni God nei nimbig kin te si nare segi.
19 Abraão tinha quase cem anos. Mas, mesmo quando ele pensou a respeito do seu corpo, que já estava como morto, ou quando lembrou que Sara não podia ter filhos, a sua fé não enfraqueceu.
20 Ni nei tevi vise di God yumbo neng puq nand kin te neng segi ye puq nand segi. Pudi ni God quan nganye nei nimbig di wute aye nde rar pe God nyamb rindivi viyo.
20 Abraão não perdeu a fé, nem duvidou da promessa de Deus. A sua fé o encheu de poder, e ele louvou a Deus
21 Ni nei namb gre, te pugri God ni yumbo yembe nindiny kin gre rise, pugri bu ni Abraham simbe nindig kin yumbo te puq nen ye.
21 porque tinha toda a certeza de que Deus podia fazer o que havia prometido.
22 Puate ren ningg bu God nari, “te ningg ni nge nde rar pe tuquine nganye nas ye.” [Stt 15:6]
22 Por isso Abraão, por meio da fé, “foi aceito por Deus.”
23 Wand puch ven, “God nari ni God nde rar pe tuquine nas” kin ven te Abraham irine ni wuti oghi puq mand segi.
23 As palavras “foi aceito” não falam somente dele.
24 Pudi ni wand ven ur mand, ei wuti Jisas beghi Yumbui nati pre mune nindingi newo ye ni nei bibig, di te kin ningg God nari beghi anene Abraham kin pugrine God nde rar pe tuquine pas kin te nei bab.
24 Falam também de nós, que seremos aceitos, nós os que cremos em Deus, o qual ressuscitou Jesus, o nosso Senhor.
25 God ni wute rar nuqond Jisas mi nati ei beghi yumbo ur brequ te puaq nand. Di mune nindingi newo ei te ningg beghi ninde rar pe tuquine nganye pas.
25 Jesus foi entregue para morrer por causa dos nossos pecados e foi ressuscitado a fim de que nós fôssemos aceitos por Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.