Romanos 14
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs AAI
1 Muq nungoqi yumbo aye ren ei nei wumbiny. Te pugri wute ninge ni mir ninge me uny kin puq mand mandne. Wuti iri ni God nei nimbig ye ni yumbo te ne di unje nap, di te kin ningg ni yumbo te ne segi, di nungoqi ni unje nap puq wand di ane ker wawo. Nungoqi puq wen wayequ, pudi ane tambye wand.
1 Yait ana baitumatum erara’iy ana merar kwanay kwanab a kou’ayamaim narun, baise men i ana kakafin isan bairi kwanagam kwanibabatiy.
2 Te kin pugrine, wuti aye iri God nei nimbig kin ni nei te gre rind di nari ni yumbo asi uny simbe mand kin te segine ne ye, pudi wuti iri ni nei gre rindig segi kin ni yumbo te kin puaq nand, di nari eti ni ne di ni God nde rar pe yuwon pu yenu segi. Pugri bu ni umo ne segi.
2 Sabuw afa tebitumatum bay etei karam boro hinaa, baise afa hai baitumatum kikimin, imih i bay akisinamo te’aau.
3 Wuti nari ni segine ne ye ni wuti aye ni nari ni ne segi ye puq nand kin te ningg nari ni wandoqi nand puq nand wayequ. Di te kin pugrine, wuti yumbo uny simbe nindiny ye ni wuti aye yumbo uny simbe nindiny segi kin te ningg nari ni unje nap puq nand wayequ. Te pugri God nari ni wuti oghi di neti nowi ni ane mas pre.
3 O yait bay etei ku’aa, taituwa bay afa men eaa isan inanufuruw ina’omih, na’atube o yait bay afa ihamiyen afa’awat ku’aa, men taituwa bay etei eaa isan inanufuruw ina’omih. Anayabin God nati orot auman ibasit ebaib.
4 Ren kin te pugri, wuti iri ni wuti aye nde yembe nand, di wuti te ninde baj pe yembe nand, tedi wuti te grine ei ni yembe pughe ye yembe nand kin te ningg simbe nindig. Pugri bu wuti te nikinne ei nari ni wuti yembe ye te oghine yembe nand o segi puq nand. Te kin pugrine beghi Yumbui irine nde yembe bad, di ni irine beghi Yumbui di ni irine ei nari wuti pughe ye unje nap, di wuti pughe unje nap segi, di nungoqi gri puq wand segi. Di wuti te ni God nde rar pe yuwon pu yenu. Te pugri beghi Yumbui ni ghav nindig di ninde rar pe yuwon pu yenu ye gre rise.
4 Kwa men karam orot ta ana akirwairafin kwanibabatiyimih? Orot Ukwarin akisinamo boro ana akir wairafih ta ere’ere naatu ta ebatabat boro hairi nibatiyih. Naatu Regah akisin boro nafufunih yait i bowabow gewas ebowabow.
5 Wute ninge God nei mimbig kin ni muq ven nde puayi ni asi kin pugri mari nginy ninge yumbui di ninge segi puq mand di ni lo te kin mat rise. Di ninge mari nginy te buagi ane God nde rar pe te yumbui. Nginy men te Sabat kin nginy di nginy aye te mir yembe mindiny kin. Nungoqi non ire ire nungoqi non umbo pe nei wamb, di nungoqi Juda ni mir yembe mindiny ye ngeri te nei wumbiny ye o segi.
5 Orot ta enotanot veya ta’imon i veya gagamin, men veya afa na’atube. Naatu orot ta enotanot veya etei hai itinin i ta’imon. Orot ta’ita’imon i taiyuwih hinanot gewas hinabow.
6 Muq wuti iri nei namb nari ngeri te God nyamb birag kin ngeri yumbui nganye puq nand, te ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg bu puq nand. Di te kin pugrine, wuti iri ni nari ni segine umo puch uny simbe mand ye te ne, te ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg puq nen. Te pugri ni umo puch te ningg God chumbuai nindig pre muq ne. Di wuti ni yumbo te uny simbe nindiny ye ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg di yumbo ur ni nei namb te oghi bu ni pugri puq nen. Ni yumbo te puaq nand di yumbo aye ne kin te ningg ni God chumbuai nindig pre muq yumbo te ne.
6 Orot yait not veya ta’imon ya’asair imaim God ekwakwafir, i narusagiy. Naatu o yait a kok bay ta ta ku’aa i auman Regah kururusagiy, anayabin nati bay isan Regah ifefeyan igegewasinika. Naatu o yait sawar afa itafuta afa’awat ku’aau auman Regah kururusagiy, naatu merarayow kubitin.
7 Te pugri beghi qi pe ven nde pasne kin ven nde puayi beghi yumbo puq pen yawo guregu kin te ningg pari muq puq pen wayequ. Di te kin pugrine wuti iri nikin grine ni pughe gri ei nati di pughe puayi ei nati kin te ningg nei namb wayequ.
7 Yawasit tama’am o tamomorob i men it taiyuwit isat.
8 Te pugri beghi qi pe ven nde pasne kin tende puayi beghi Yumbui irine ni nyamb ei bidivi viyo. Di beghi pati kin tende puayi Yumbui nyamb bidivi viyo viyone. Piyi beghi pati o pati segine, pudi beghi Yumbui nikin te wutene.
8 Imih yawasit tama’am i Regah isan tama’am, naatu tamomorob, i Regah isan tamomorob. Yawasit tama’am o tamomorob it i Regah nowan.
9 Te pugri Kraist ni puate ren kin ningg ni nati di mune nes newo. Ni nati di mune nes newo ei wute buagi mingg Yumbui ningg nas. Wute mati di wute masne kin anene.
9 Ana’an iti isan Keriso morob naatu yawasin misir maiye, naatu sabuw yawayawasih, murumurubih etei isah ebi’aiwob.
10 Pugri bu nungoqi wutaqu Jisas nei wumbig kin lo wuri kin pugrine puq wen ye nungoqi nimand Jisas nei mimbig kin ni yumbo asi me segi kin muq me ye te ningg wari ni unje map puq wand wayequ. Di nungoqi mir buagi segine we ye nungoqi mune pugrine nimand te wuqond di brequ puq wundiny wayequ. Te pugri otiwo God ni wute ir nawo kin sunyi pe nas kin tende puayi ni beghi buagi ane ir nuamu ye.
10 Aisim taituwa bayuwat eani’aan kwabibabatiyih? Naatu aisim taituwa kwanunufuruwih? Anayabin it etei boro God ana baibatiyen urama’ama nanamaim tanabat nibabatiyit.
11 Wand ren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise, “Nge nganyene kati segi kin pugrine wute buagi ni nganyene nge nde sungomyu gure ruwo di riri nge irine te God puq rind ye. Yumbui ni pugri puq nand.” [Ais 45:23]
11 Bukamaim hikikirum,
12 Pugri bu beghi nei bab te pugri beghi buagi ane otiwo yumbo buagi yembe bidiny kin te simbe bidig ye.
12 Isan imih it ta’ita’imon ata yawas abisa tasisinaf etei boro God ana tur tana’owen.
13 Pugri bu nungoqi oyi oyi wari nungoqi unje wap puq wand wayequ. Pudi nungoqi nimand ninde rar pe yumbo ni segi puq rind kin te puq wen di te kin ningg ni puq weny ir righe wayequ.
13 Isan imih taituwat bairi men taiyuwit ata baitumatum nena tanafufunen tanigamigamimih. Naatu ata not tanarumutufur taituwat men tanikubibiruwih hai baitumatum nare’emih.
14 Nge Yumbui Jisas nei gibig di nge nei gab te pugri mir beghi pe kin te beghi unje rupumu segi. Pudi wuti nari ni yumbo te ne tedi God nde rar pe yuwon pu yenu segi puq nand, tedi wuti tene ni yumbo te ne uny.
14 Regah Jesu wanawananamaim God isou sinaf irerereb asoso’ob i iti, sawar etei i gewasih bay isan. Baise orot yait nanot bay afa nabitafutaf na’at, nati bay i orot ana tafutaf matar imih men naa.
15 Te pugri nimand yumbo te ne segi ye ninde rar pe nu yumbo te ye, tedi ni umbo mai kuyo di te kin ningg nu wute aye oyi oyi yawo pirany righe kin ngim pe tende nyinge kuare segi. Kraist ni wute pugri kin te ningg ni nati. Pugri bu nungoqi yumbo ni riq segi kin te ninde rar pe we di te kin ningg nungoqi ni nei te unje wupiny, nungoqi puq wen wayequ.
15 Baise o a bay ku’aa’umaim taituwa iu yababan kubitin, o i men yabow ana efamaim kusisinaf. Imih men a bay ku’aa’umaim taituwa ana not inikwaris, anayabin Keriso nati orot auman isan morob.
16 Te piyi nungoqi wari nungoqi segine yumbo te we, pudi nungoqi raqene we di wute aye yumbo te riq segi kin rundoqu di riri nungoqi unje wap. Nungoqi pugri puq wen wayequ.
16 Naatu men iniwa’an abisa o gewasin irouw kunotanot nabotabir kakafin namatar isan hinao’omih.
17 God king ningg nas di yumbo buagi ninde si nambu rise kin tende par po ye te mir di wuye pe kin te ningg segi. Pudi beghi God nde si nambu pas pre pugri bu beghi God nde rar pe yumbo ur tuquine puq pen, wute aye ane umbo yuwonne rise pas, di Ququ Yuwon Ye nde gre pe chumbuai ane ei pas.
17 Anayabin God ana aiwob wanawanan atomamaim i men an gagamin, baise an gagamin i a ef namutufor, tufuw, yasisir Anun kakafiyinane kwanab kwanama.
18 Te pugri wuti iri ni Kraist nde nyamb pe yembe nand ye ni yumbo ur pugri ye rise, tedi God ni wuti te ningg quan chumbuai nand. Di wute buagi ruqoind di riri ni yumbo ur yuwon kinne rise nas.
18 Anayabin orot yait Keriso isan iti na’atube ebowabow God i ebiyasisir naatu sabuw nati orot ana bowabow isan boro hinakakafiy.
19 Pugri bu muq beghi buid pap ei wute buagi God nei rimbig kin ni umbo yuwonne rise ris. Di beghi wute aye te ghav bidiny ei buagi ane gre pu yembu di God nari kin pugrine puq pen.
19 Nati isan it ta’ita’imon tanibaibaisbonen koufair tanab not ta’imon tanabow tufuw namatar, ayubit tanawowab nayen nara’at.
20 Nungoqi mir ningg wari di God ni pughe gri wute nateri kin yembe te pend wawo ir righe wayequ. God nde rar pe yumbo buagi te segine pe. Pudi nu mir wuti aye uny simbe nindiny kin te ninde rar pe kue muq ni mune ne di ir naghe te nu unje kuap.
20 Men aatomamaim naatu bayumaim God ana bowabow tanagurusimih, bay etei i gewasih men tafutafumih. Baise ana kakafin i men abisa o ku’ani’aan imaim inasinaf orot babin ta ana not inikwarisimih.
21 Pugri bu yumbo ur wen te yuwon. Nungoqi umo uny simbe mindiny kin te we, o wain we, o yumbo aye te puq wen muq nungoqi nimand ni te ruqond di ir righe, te nungoqi yumbo te kin mune puq wen segi tedi oghi.
21 Ana gewasin finimih men kwanaa naatu wine men kwanatom, o sawar afa kwanasinaf taituwa hai not kwanikwarisimih.
22 Nungoqi yumbo ur ren kin ningg pughe gri nei wamb kin te nungoqi non nde nei pene ei rise, di nungoqine God ane nei wamb. Ren kin te pugri, wuti ni segine yumbo te puq nen pudi ni unje nap segi di otiwo ni nde umbo pe nari ni unje nap segi. Wuti te ni chumbuai nand ye.
22 Imih sawar abisa’awat isah o kubitumatum nati i o God airi a founamaim nama. Naatu iso’ob abisa kusisinaf i men erekasiy auman kusisinaf o i boro baigegewasin inab.
23 Pudi wuti ni mir asi uny simbe mand ye te nei kumo namb namb muq ne ye, ni nikin nde rar pe di God nde rar pe unje nap. Te pugri ni yumbo te ne kin tende puayi ni nei te gre rind segi. Te pugri wuti iri ni yumbo ninge puq nen di ni nei namb segi, “te God nde rar pe yuwon bri.” Pudi ni yumbo te puq nen, tedi ni yumbo ur brequ nand pre.
23 Baise orot yait erekasiy auman naa natomatom na’at baibatiyen boro nab anayabin i taiyuwin ana baitumatum ebigigim. Naatu abisa men baitumatumamaim kusisinaf i bowabow kakafin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.