Romanos 11

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Muq te kin ningg God ni Israel bures bri nap ruso? Yewo, ni bures nap ruso segi. Te pugri nge ngeningne Israel kin iri, Abraham ningg kuqo Benjamin ningg wute tit pe gri gadi ye, ni nge bures naip ko segi.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 God ni nikin wute bures nap ruso segi, te pugri asi ni nari Israel kin wute te ni nikin te. Di ni nei nare nitinde segi. Nungoqi Elaija ni Juda mingg umbo ker nawo di God ningg nari kin te nei wamb. Ren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise.
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 Di Elaija nari, “Yumbui, nu propet buagi te mi mati, di alta te bir muam. Ni pugri puq men rindi rindi di nge irine si meri pu kas, di muq nge mune mi ningg.” [1Kin 19:10,14]
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Pudi Elaija irine nganye nas segi, te pugri God oyi mune simbe nindig kin te nari, “Nu irine kuas segi. Nu kuas di nge ningg wute aye 7 tausen pela pu te masne, di ni god wandoqi kin ni nyamb Bal puq mindig kin ninde sungomyu gure mawo segi.” [1Kin 19:18]
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Di muq mune asi kin pugrine wute Juda kin misoqne God nei rimbig di God nari ni nikin te wute ningg ris. Te pugri God nikin nde nei pene ni yuwon nuany ningg nari.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 God ni nikin nde nei pene yuwon nuany ningg nap ruso, di ni lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi. Ni Juda lo wuri kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso, tedi nikin nde nei pe ni yuwon nuany muq nap ruso kin te nganyene segi.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 Israel ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg buid rip, pudi buagi ane God nari ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg nap ruso segi. Juda musoqne God nap ruso kinne ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Di Juda aye te ni nei imb nuany di ni God ningg wand rutungu yambu riri.
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 Ren kin te God ningg wand buk pe rise ye ane tuquine. Ni nari, “God ni nei imb nuany di wute ruqoi kurem, di ngim oghine mundoq o wand oghine mutungu segi kin pugri, di te tene rindi muq.” [Lo 29:4]
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Di king Devit ni wute pugri ye te ningg nari, “God, Juda ni nu lo kueny ye te kin ningg riri ni ngim tuquine ruso, pugri bu nu puq yeny ei ni wapi kin pugri moqaw pe righe, di nu brequne ni yembe yeny.
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Nu nei imb wuany di ni nu ningg wand nganyene kin te nei rimb segi, di ni priprine mai ruqond.” [Sng 69:22-23]
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Muq nge pengu gad: wute Israel kin ni yumbo ur brequ rind kin te ningg quan nganye bri ir righe? Segi! Te pugri ni yumbo ur brequ rind kin te ningg God wute nateri kin te wute Juda segi kin ninde rindi ei Juda ni te ningg ker ruwo.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Juda ni yumbo ur brequ rind di ir righe kin te ningg wute aye qi pe kin ni yumbo quan nganye yuwon kin te riteri, te God ni nateri yuwon pu ris. Otiwo Juda ni quan buagine irepene ris, tedi wute Juda segi kin ni yumbo te riteri ye te mune quan nganye riteri.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Nge muq nungoqi Juda segi kin nungoqi nde wand simbe gad, te pugri nge wute Juda segi kin ni mingg aposel ningg Yumbui naip ko, di nge yembe ren ningg quan chumbuai gad.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Te pugri nge nde nei pe nge kari nge puq ken ei ngening wute Juda kin ni God nungoqi yuwon nuauq kin te ruqond di ker ruwo. Di te kin pe nge Juda ninge qo gab rindi di God mune nateri.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 Te pugri God ni Juda ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin pe tende pu puaq nand ruso ei ni wute aye Juda segi kin ni ane ruwo gudo. Pudi muq ni mune nate ruwi, tedi ni riti pre mune res riwo kin pugri, di quan nganye chumbuai ane ris.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Nungoqi wit pend wawo muq plaua te kin wutaqwi bret muq tene yembe wunduw di bret ye wuwo kin God weng, tedi bret cham quanene te God tene. Di nyumo ire yire muq wuti ni nari te God te, tedi nyumo muange di ni yi te God tene.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Muq nge nungoqi Juda segi kin wand ire simbe guduq, di nungoqi nei wamb. Wuti nyumo oliv iri ni naghe, di ni muange ninge oghine yi meyi segi, tedi pend nawo di oliv dabo kin ni muange te nare nandi tende nundub di ni muange aye te ane irepene mase. Di oliv dabo kin ni muange te oliv kuan kin ni ningg tumuri pe gri wuye yuwon kin matekui, di wuny kiyi ni sabi nindim. Nungoqi Juda segi kin nungoqi oliv dabo kin ni muange kin pugri Juda ane irepene was di God nde rar pe yuwon pu yequ. Di God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te anene wateri.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Pugri bu muq nungoqi Juda segi kin nungoqi God nde rar pe yuwon pu was kin te ningg nungoqi non nyamb wundiri riwo di wari nungoqi wutaqu yuwon di Juda segi. Nungoqi pugri puq wand wayequ. Te pugri nungoqi oliv dabo kin pugri, oliv kuan kin ni nde tumuri pe gri wuye watekui. Nungoqi nyumo muange kin pugri tumuri nungoqi wuye reuq, nungoqi ni weny segi. Di nungoqi Juda segi kin nungoqi God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te wateri bu God nde rar pe yuwon pu was.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Juda ni oliv kuan kin muange kin pugri pend mawo memare ruso kin te nungoqi Juda segi kin oliv dabo kin muange kin pugri mare mondo mundub ningg bri puq men? Yewo, nungoqi pugri nei wamb wayequ.
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Te nganye, pudi Juda ni Jisas ni ghav nindiny kin te nganyene puq rind segi, pugri bu ni oliv kuan kin muange kin pugri pend nawo. Pudi nungoqi Juda segi kin nungoqi Jisas nei wumbig kin te ningg nungoqi oliv dabo kin muange kin pugri nare nandi nundub, di nungoqi Jisas nei wumbig wumbigne tedi was. Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ, pudi wune ei wamb, te pugri eti nungoqi mune pugrine puq neuq.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 Te pugri God ni wute Juda kin oliv muange kin pugri bures nap ruso, ni yawo nitony di si nare ris segi, pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo, tedi Juda puq neny kin pugrine puq neuq ye.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Pugri bu muq nungoqi ange waq di wand ren wutungu. God ni wute sabi nindiny yuwon nuany, pudi ni wute ker nuany yene. Te pugri Juda ninge ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nganyene puq rind segi bu ni bures nap ruso. Te kin pugrine, nungoqi Juda segi kin nungoqi God nei wumbig wumbigne di ni nari kin pugrine puq wen wen ne, tedi ni sabi nunduq. Nungoqi ni nari kin pugrine puq wen segi tedi nungoqi mune Juda kin pugrine bures nupuqu wo ye.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Di Juda ni oliv muange kin pugri pend nawo menare ruso ye, di God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye te nganyene puq rind, tedi ni mune nateri nyumo muange kin pugri nundub. Nge pugri puq gad ye puate te pugri, God mune ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye gre rise.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Te pugri ni wuti oliv dabo kin nikinne yiri ye ni muange nare nandi kuan kin nde nundub kin pugrine nungoqi Juda segi kin nungoqi God yumbo yuwon kin neuq, di Juda ninge God nde rar pe yuwon pu ris kin ni ane irepene was. Nungoqi te kin ningg wari segi. Ren te nganyene, pugri bu nungoqi segine nei wamb, te pugri God ni segine wute Israel kin oliv muange kin pugri mune nare nandi nikin nde sunyi pene mune nundub ye.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Te pugri, nge mand, nge wand ire suqo pu vise kin ven simbe gad ei nungoqi nei wamb. Asi wand ven nei mamb segi, pudi muq God beghi simbe ndug di nungoqi wand ven nei wumbiny ei nungoqi wari nungoqine nei yuwon ye vise di God nde rar pe yuwon pu yequ puq wand wayequ. Wand ven taq pugri: God ni Israel kin ninge nei imb nuany di Jisas ni ghav nindiny ye te nganyene puq rind segi. Pudi ni pugrine ris segi ye. Wute wand bir mawo ye ni mo tiqe buagi te Jisas ningg wand simbe mand pre di wute Juda segi kin God nap ruso ye te buagi ane God nei rimbig pre, tedi Israel mune rar nuqond Jisas nei rimbig ye.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Ni pugri puq nen ei Israel kin wute buagi ane mune nate ruwi. Ren kin ningg wand buk pe vise kin tende God nari,
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 Ren kin te nge Juda mai puaq gidiny ningg wand taq gab.” [Ais 59:20-21; 27:9]
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Pudi muq Juda ni God ningg wand yuwon ye te merire viso. Te kin ningg di ni God ningg veri ningg pugri ris. God ni pugri puq nen ei te kin ningg nungoqi Juda segi kin yuwon nuauq. Pudi ni nikin te wute ningg nap ruso pre, pugri bu ni yawo nirany righe righene. Te pugri God ni asi Abraham, Aisak di Jekob simbe nindim nari ni Abraham, Aisak, Jekob di nikin wute buagi te yuwon nuany ye.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Di God ni wute nap mo di nikin nde nei pene yumbo yuwon kin te nem pre, te ni mune nei nare nitinde segi ye.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Asi wute Juda segi kin nungoqi God ningg wand irepene wutungu yambu wari. Pudi muq wute Juda kin ni mune God ningg wand rutungu yambu riri pugri bu God nungoqi yawo nitoqu di nitaqu wowi.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Di muq Juda ni pugrine God ningg wand merire viso ei God ni pughe gri wute yawo nitony kin te nungoqi Juda segi kin bei neuq kin pugrine ni mune bei neny.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Muq beghi nei bab te pugri, God nari wute buagi Juda di Juda segi kin ni God ningg lo rit rise segi pugri bu ni rar nuqond ni ningg wand rutungu segi kin pugrine ris. Ni pugri puq nen ei ni wute yawo nitony kin te wute buagi Juda di Juda segi kin te bei neny.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 Nge God chumbuai gidig, te pugri ni wute yawo nitony kin te yumbui nganye. God ni beghi ghav nundug di yumbo yuwon kin nganye buagi nganye nengu. Ni gri nari yumbo pughe ye te yuwon, di ni nei namb pughe gri puq pen te yuwon. Beghi bonne ni yumbo puq nen puq nand kin te nei bab ye tuqui segi. Di wutamu ni yumbo ur te nei bab ye tuqui segi.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Te pugri, wand ven kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise:
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 “Di wuti ni yumbo ninge asine God neng pre bu muq God oyi mune te kin oyi nand. Yewo te kin segi.” [Jop 41:11]
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Te pugri God nikinne ni asi yumbo buagi yembe nindiny, di muq ni buid nap ei otiwo yumbo buagi ni nari kin pugrine rise.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.