Mateus 7

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Di Jisas mune nari, “Wute aye ni yumbo ur brequ te wundony di brequ puq wundiny wayequ, eti God oyi nungoqi brequ puq nunduq.
1 — Não julguem os outros para vocês não serem julgados por Deus.
2 Nungoqi wute yumbo ur brequ rind kin te ningg pughe gri simbe wundiny kin te otiwo God nungoqi mune pugrine simbe nunduq, di nungoqi wute aye yumbo pughe gri pu weny ye te kin pugrine ei God nungoqi oyi neuq ye.
2 Porque Deus julgará vocês do mesmo modo que vocês julgarem os outros e usará com vocês a mesma medida que vocês usarem para medir os outros.
3 Pughe kin ningg nu yumbo tinanji nimand nde rar pe yequ kin te muq gudoq, pudi nyumo bidi yumbui nu non rar pe yequ kin te gudoq segi?
3 Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
4 Nyumo bidi yumbui nunde rar pe yequ, tedi pughe kin ningg nu non nimand ningg kuari, ‘Nu yeru, nge tinanji woju nunde rar pe yequ kin te kitaw wi?’
4 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, quando você está com uma trave no seu próprio olho?
5 Nu wuti nei tevi kin! Nyumo bidi nu non nde rar pe yequ kin te taqwi pre, ei nu oghine rar ghat, muqdi tinanji woju nimand nde rar pe yequ kin te taqwi.
5 Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
6 “Nungoqi yumbo yuwon kin te nyombui weny riq wayequ. Eti nyombui tene nungoqi mune rutuqu. Di nungoqi mitani pu nde meware ruso wayequ. Eti ni nyinge ruwo.”
6 — Não deem para os cachorros o que é sagrado, pois eles se virarão contra vocês e os atacarão; não joguem as suas pérolas para os porcos, pois eles as pisarão.
7 “Yumbo ningg pengu wand tedi wateri, meri wutiny tedi wuqond, ngimrawu baq wand tedi ngim bi muauq.
7 — Peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
8 Te pugri wute buagi yumbo riteri ningg pengu rind kin te riteri ye, di wute yumbo ruqond ningg meri ritiny kin te ruqond ye, di wute rir ruso ningg ngimrawu pe baq mand kin te ngim bi muany ye.
8 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
9 “Pudi nungoqi kin iri nonyimi bret ningg pengu nindig, di ni kiyi wet iri neng ye bri?
9 Por acaso algum de vocês, que é pai, será capaz de dar uma pedra ao seu filho, quando ele pede pão?
10 Muq wo iri umo ningg kiyi pengu nindig, di kiyi oyi ghati neng ye bri? Te tuqui segi.
10 Ou lhe dará uma cobra, quando ele pede um peixe?
11 Nungoqi wutaqu buagi brequ ye, pudi nungoqi yumbo oghi ye wateri wo weny ye nei wamb. Pugri bu nungoqi nei wamb, nuyi wam nas kin ni wuti tughe ni pengu nindig, tedi ni yumbo oghi kin neng ye.
11 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai de vocês, que está no céu, dará coisas boas aos que lhe pedirem!
12 Yumbo ur buagi wute aye nungoqi nde puq ren ningg wari kin pugrine ei nungoqi mune ninde puq wen. Wand ven ni Moses ningg lo di propet ni simbe mand kin wand puate ane tuquine.”
12 — Façam aos outros o que querem que eles façam a vocês; pois isso é o que querem dizer a
13 “Ngimrawu wokuandi te ningg ei nungoqi war wo. Pudi ngimrawu wase pe opu kin te ni yumbui nganye, di ngim mune quan nganye yumbui, pugri bu wute tende segine nyinge rire ruso ye tuqui. Wute nganye buagi ni tende nyinge rire ruso.
13 — Entrem pela porta estreita porque a porta larga e o caminho fácil levam para o inferno, e há muitas pessoas que andam por esse caminho.
14 Pudi wute ninge ni yuwon pu pas kin tiqe pe tende ruso ningg, tedi ni ngimrawu wokuandi pe opu ruso. Tiqe tende wute ruso kin ni buid kumo rip, wute ire irene ni tiqe tende ruso.”
14 A porta estreita e o caminho difícil levam para a vida, e poucas pessoas encontram esse caminho.
15 Jisas ni mune simbe nand nari, “Propet wandoqi kin te ningg ei yeng wawo yuwon. Ni nyombui dabo kin sipsip chongo mirang wughe kin pugri, di ni sipsip nde tumo mondo ei sipsip mat rise ningg. Ni mandi kin te nungoqi wuqond wute oghi, pudi ninde nei pe nungoqi puamb muauq wandi, ei unje mupuqu ningg.
15 — Cuidado com os falsos
16 Ni yumbo ur pughe ye yembe mindiny kin te wuqond di nei wamb wute oghi ye o wute wandoqi kin. Wute wain yi sare mundim pe riyi pu yeru map segi, di sanyi yi sare tubrege pe riyi pu yeru map segi.
16 Vocês os conhecerão pelo que eles fazem. Os espinheiros não dão uvas, e os pés de urtiga não dão figos.
17 Nyumo oghi kin ni yi oghi ye rire, di nyumo brequ kin ni yi brequ ye rire.
17 Assim, toda árvore boa dá frutas boas, e a árvore que não presta dá frutas ruins.
18 Nyumo nyam kure kin pe nyumo yi brequ kin riyi tuqui segi, di nyumo brequ kuse kin pe mune pugrine nyumo yi yuwon kin riyi tuqui segi.
18 A árvore boa não pode dar frutas ruins, e a árvore que não presta não pode dar frutas boas.
19 Nyumo buagi ni yi yuwon kin riyi segi kin ni di mawo wase pe memare riwo namb.
19 Toda árvore que não dá frutas boas é cortada e jogada no fogo.
20 Te kin pugrine nungoqi ni yumbo ur brequ te wundom di nei wamb ni wute God nde pu nei matevi simbe mand kin segi.
20 Portanto, vocês conhecerão os falsos profetas pelas coisas que eles fazem.
21 “Eti nungoqi pugri nei wamb wari, nungoqi nge yumbui puq wundigh kin te ninggne ei God nde si nambu was tuqui, pudi te tuqui segi. Wuti iri ni nge wuyi wam nas kin ni nari kin yembe te yembe nindiny, tedi ni God nde si nambu nas kin tuqui.
21 — Não é toda pessoa que me chama de “Senhor, Senhor” que entrará no
22 Otiwo God ni wute buagi ir nawo kin tende puayi di wute nganye buagi ei nge ningg riri, ‘Yumbui, beghi nunde nyamb pe propet kin wand simbe bad, di nunde nyamb pe wute ququ brequ yemu kin puaq bidiny, di nunde nyamb pe beghi yumbo ur gre ye yembe bidiny.’
22 Quando aquele dia chegar, muitas pessoas vão me dizer: “Senhor, Senhor, pelo poder do seu nome anunciamos a mensagem de Deus e pelo seu nome expulsamos demônios e fizemos muitos milagres!”
23 Tende puayi di nge ni pugri simbe gidiny, ‘Nge nungoqi nei gubuq segi. Nungoqi kring wo, nungoqi yumbo ur brequ yembe wundiny ye.’”
23 Então eu direi claramente a essas pessoas: “Eu nunca conheci vocês! Afastem-se de mim, vocês que só fazem o mal!”
24 Jisas ni mune wand simbe nand, “Wute nge wand ven rutungu di nge kari kin pugrine puq ren kin te ni wuti nei yuwon ye rise kin pugri. Wuti nei yuwon ye rise kin ni wuti iri wet yumbui pe tende baj yembe nindig kin pugri.
24 — Quem ouve esses meus ensinamentos e vive de acordo com eles é como um homem sábio que construiu a sua casa na rocha.
25 Wuye yumbui wundi, wuye nime nase, di nyumurighi yumbui naghe, quan buagine rindi baj choch rip, pudi baj pombri no segi. Baj te kin wet yumbui tamu mas kin te baj rit nase, bu ni pombri no kin tuqui segi.
25 Caiu a chuva, vieram as enchentes, e o vento soprou com força contra aquela casa. Porém ela não caiu porque havia sido construída na rocha.
26 Pudi wuti iri ni nge ningg wand ven nutungu segi ye te ni wuti iri nei ghabe rindig ye ni baj wuye jiji pene yembe nindig kin pugri.
26 — Quem ouve esses meus ensinamentos e não vive de acordo com eles é como um homem sem juízo que construiu a sua casa na areia.
27 Wuye yumbui wundi, wuye nime nase, di nyumurighi yumbui naghe, quan buagine rindi di baj te choch rip, tedi baj te pombri no naghe. Di baj te quanene bi no naghe.”
27 Caiu a chuva, vieram as enchentes, e o vento soprou com força contra aquela casa. Ela caiu e ficou totalmente destruída.
28 Jisas ni wand ven simbe nand pre, wute buagi ni wand bei neny kin te ningg nei kumo rimb.
28 Quando Jesus acabou de falar, as multidões estavam admiradas com a sua maneira de ensinar.
29 Te pugri Jisas wand nand kin te nikin wute Moses ningg lo wute bei meny kin ni wand mand kin pugri segi. Ni wand nand kin te wute rutungu nei kumo rimb di riri wuti nen ni gre ane wand nand.
29 Ele não era como os mestres da Lei; pelo contrário, ensinava com a autoridade dele mesmo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.