Mateus 5
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC
1 Jisas ni wute tit te nuqond di newo no rand pe nas. Nikin wute mandi quir quar mindig,
1 Vendo aquelas multidões, Jesus subiu à montanha. Sentou-se e seus discípulos aproximaram-se dele.
2 di ni wand puate bei neny nari:
2 Então abriu a boca e lhes ensinava, dizendo:
3 “Wute tughe ni God nde rar pe ni si omone yeru kin te ni chumbuai rind, te pugri tumo di ni God nde si nambu ris.
3 Bem-aventurados os que têm um coração de pobre, porque deles é o Reino dos céus!
4 “Wute tughe quanji rind rind ris kin te ni chumbuai rind, te pugri God ni umbo neny kughe ye.
4 Bem-aventurados os que choram, porque serão consolados!
5 “Wute tughe ni nikin nyamb rindivi viyo segi kin te ni chumbuai rind, te pugri God ni yumbo neny puq nand kin te riteri ye.
5 Bem-aventurados os mansos, porque possuirão a terra!
6 “Wute tughe ni yumbo ur tuquine kin te ningg ni mir pugri kureny kin te ningg riri kin te ni chumbuai rind, te pugri God ni tuqui nap ye.
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque serão saciados!
7 “Wute tughe ni wute aye yawo rutony kin te ni chumbuai rind, te pugri God ni oyi yawo nitony ye.
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque alcançarão misericórdia!
8 “Wute tughe ni God nde rar pe umbo yuwon kuse ye te ni chumbuai rind, te pugri ni God ruqoind ye tuqui.
8 Bem-aventurados os puros de coração, porque verão Deus!
9 “Wute tughe ni wute aye ker ruwo di rege kin te gure ruwo ye te ni chumbuai rind, te pugri God ni ningg nari, ‘Nge wo.’
9 Bem-aventurados os pacíficos, porque serão chamados filhos de Deus!
10 “Wute tughe ni yumbo ur tuquine kin yembe rindiny ye te ningg wute aye ni brequ mindiny ye te ni chumbuai rind, te pugri tumo di God ni king ningg nas di wute ren ninde si nambu ris.
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus!
11 “Pudi wute ninge nungoqi rundoqu, di nge ningg bu ni nungoqi aru runduq, di brequ runduq, di nungoqi unje ripuqu ningg mai isis reuq, te kin ningg nungoqi chumbuai wand.
11 Bem-aventurados sereis quando vos caluniarem, quando vos perseguirem e disserem falsamente todo o mal contra vós por causa de mim.
12 Nungoqi umbo yuwon gud di chumbuai wand, te pugri God nungoqi oyi nunduq kin yumbo yumbui nganye nginy tu wam nuauq rise. Te pugri ni asi propet brequ mindim kin pugrine muq nungoqi mune brequ munduq.
12 Alegrai-vos e exultai, porque será grande a vossa recompensa nos céus, pois assim perseguiram os profetas que vieram antes de vós.
13 “Nungoqi ghat kin pugri qi pe ven nde was. Pudi ghat ni nyong te omo, tedi pughe gri ei puq wen di ghat asi nyong vimb kin pugrine mune nyong vise? Ghat ven oghi vise tuqui segi, pugri bu wute memare viso ei wute buagi rindi nyinge ruwo.
13 Vós sois o sal da terra. Se o sal perde o sabor, com que lhe será restituído o sabor? Para nada mais serve senão para ser lançado fora e calcado pelos homens.
14 “Nungoqi qi pe kin ti kin pugri. Tiqe yumbui ire rand pe yequ kin ni suqo wuso ye tuqui segi.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre uma montanha
15 Di wuti iri ni lam nindiq, os pe nuaq wughe tuqui segi. Ni nitaqwi ede pe neq wiyo pu wus, ei wute buagi baj pe mas kin te ti wem.
15 nem se acende uma luz para colocá-la debaixo do alqueire, mas sim para colocá-la sobre o candeeiro, a fim de que brilhe a todos os que estão em casa.
16 Te kin pugrine ei ti nungoqi nde rise kin te wute buagi nde ti nase, te ei ni nungoqi yumbo ur oghi ye yembe wundiny kin te ruqond, di ni God nungoqi nuyi wam ye te nyamb rindivi viyo.”
16 Assim, brilhe vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem vosso Pai que está nos céus.
17 Jisas ni mune nari, “Eti wari nge gadi Moses ningg lo di propet mingg wand te puaq gad. Te segi. Nge gadi kin te ni mingg wand te ane tuquine puq ken ningg.
17 Não julgueis que vim abolir a lei ou os profetas. Não vim para os abolir, mas sim para levá-los à perfeição.
18 Nge nganyene simbe guduq, qi nginy tu anene pre ye, pudi lo kin wand puch ire pre ye tuqui segi. Ni ur mand kin di ur puch woju lo pe ur mand kin te quan buagine di rise. Lo ni pugrine wuse ruso otiwo yumbo yumbo buagi lo puq wund kin te nganyene ruwi.
18 Pois em verdade vos digo: passará o céu e a terra, antes que desapareça um jota, um traço da lei.
19 Wuti iri ni lo puch wojiju nganye te gure nuaq di ni wute aye te yeri nindiny di ni mune lo gure ruaq, tedi wuti te wute buagi God nde si nambu yeru kin ninde nyamb yumbui segi. Pudi wuti iri ni lo te nutungu di wute aye te yeri nindiny di ni mune lo rutungu, tedi wuti te wute buagi God nde si nambu yeru kin ninde nyamb yumbui vise.
19 Aquele que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e ensinar assim aos homens, será declarado o menor no Reino dos céus. Mas aquele que os guardar e os ensinar será declarado grande no Reino dos céus.
20 Nge nungoqi simbe guduq, nungoqi yumbo ur tuquine kin te Parisi di wute Moses ningg lo wute bei meny kin ni mingg yumbo ur tuquine kin te ane tuqui segi, nungoqi mune quan nganye yumbo ur tuquine kin yembe wundiny segi, tedi nungoqi God nde si nambu yequ tuqui segi.”
20 Digo-vos, pois, se vossa justiça não for maior que a dos escribas e fariseus, não entrareis no Reino dos céus.
21 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nungoqi wand ven asi nungoqi nuqo simbe mindiny kin te wutungu pre. Ni mari, ‘Nu wute ghamb riti wayequ. Muq wuti iri no wuti aye iri ni nati, tedi ni kot sunyi pe no.’ [Kis 20:13]
21 Ouvistes o que foi dito aos antigos: Não matarás, mas quem matar será castigado pelo juízo do tribunal.
22 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti tughe ni kimand ker nuang, tedi ni kot sunyi pe no. Di wuti tughe ni kimand wand aru nindig, tedi ni no kaunsil mingg yumbui te nuqond. Di wuti tughe ni kimand simbe nindig nari, ‘Nu jebo gad iri,’ tedi ni wase wute brequ ye mo kin tende no.
22 Mas eu vos digo: todo aquele que se irar contra seu irmão será castigado pelos juízes. Aquele que disser a seu irmão: Raca, será castigado pelo Grande Conselho. Aquele que lhe disser: Louco, será condenado ao fogo da geena.
23 “Pugri bu nu yumbo God gueg ningg kuare alta pe guadi, muq nu nei guab nu nimand tequ wand ninge rise,
23 Se estás, portanto, para fazer a tua oferta diante do altar e te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 te nu yumbo alta pe tumone si ghare ris. Di nu yo nimand tequ wand teti wawo pre, muqdi nu mune ghandi yumbo te God yeng.
24 deixa lá a tua oferta diante do altar e vai primeiro reconciliar-te com teu irmão; só então vem fazer a tua oferta.
25 “Pugri bu wuti iri nu kotim naind, muq tequ nyinge ware kot sunyi pe wo ningg, ate buid ghap ei nungoqi tequ ngimine wand te teti wawo. Eti wuti te nu jas nde si pe ni ghondo, di jas oyi polis nde si pe ni ghondo, di polis oyi meti ghowi taq maimb.
25 Entra em acordo sem demora com o teu adversário, enquanto estás em caminho com ele, para que não suceda que te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao seu ministro e sejas posto em prisão.
26 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, eti nu taq pune yeru ruso ruso wet bidi nu manyi mew kin te ane tuquine tedi pre.”
26 Em verdade te digo: dali não sairás antes de teres pago o último centavo.
27 Jisas ni mune simbe nand, “Nungoqi wutungu ni yabene simbe mand mari, ‘Nu ngam kin ane wase wayequ.’ [Kis 20:14]
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri ni nyumbueg ire nundoq, muq ni nyumbueg tende nei vise, wuti te ni umbo pe nyumbueg te teri rise pre.
28 Eu, porém, vos digo: todo aquele que lançar um olhar de cobiça para uma mulher, já adulterou com ela em seu coração.
29 Pudi nu rar si tuan pe opu kin te yumbo ur brequ yembe wundiny, tedi bi waq meraq wuso. Nu ghimbi puch ire ir wuso kin te musoq yuwon, pudi ni mandi nu ghimbi quanene wase pe memare riwo te quan nganye brequ.
29 Se teu olho direito é para ti causa de queda, arranca-o e lança-o longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo todo seja lançado na geena.
30 Di nu si si tuan pe opu kin ni yumbo ur brequ gud, tedi di ghawo meghare kuso. Nu ghimbi puch irene ir viso kin te musoq yuwon, pudi nu ghimbi quanene wase pe viso te quan nganye brequ.”
30 E se tua mão direita é para ti causa de queda, corta-a e lança-a longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo inteiro seja atirado na geena.
31 Ni simbe nand nari, “Nungoqi wutungu God ningg buk wuri, ‘Wuti tughe ni ngam puaq nindiq, ate nyumo raqe ire ni ngam puaq nindiq kin te kin ningg ur nindiq new.’ [Lo 24:1]
31 Foi também dito: Todo aquele que rejeitar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri ni ngam quayi aye wand weng segi pu ni puaq nindiq, di ni puq nen bu nyumbueg te ngam kin lo gure waq. Te pugri ni quayi aye wutanyi bu ni ngimne nyumbueg kin pugri wus. Di quayi aye ni nitaqi kin te mune ngam kin lo gurene nuaq.”
32 Eu, porém, vos digo: todo aquele que rejeita sua mulher, a faz tornar-se adúltera, a não ser que se trate de matrimônio falso; e todo aquele que desposa uma mulher rejeitada comete um adultério.
33 Jisas ni wand aye mune simbe nand nari, “Wand aye nuqo ni ritevi di nungoqi simbe runduq wutungu pre kin te pugri, ‘Nungoqi Yumbui nde rar pe wand ninge taq wamb, tedi nungoqi wand gure wawo wayequ. Yumbui nde rar pe wand taq wamb kin te kin pugrine ei puq wen.’ [Wkp 19:12]
33 Ouvistes ainda o que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Pudi nge nganyene simbe gad, nungoqi yumbo ninge pe wand ire gre weny wayequ. Nungoqi nginy tu wam tende pe wand ire gre weny wayequ, te pugri nginy tu wam te God ni sia king.
34 Eu, porém, vos digo: não jureis de modo algum, nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 Nungoqi wand ire qi pe gre weny wayequ, te pugri qi te God ni nyinge ni viyo kin. Nungoqi Jerusalem nde wand ire gre weny wayequ, te pugri Jerusalem te king yumbui ni tiqe.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
36 Di nungoqi nde ngawu pe wand ire gre weny wayequ, te pugri nungoqi nde ngawu pe yu iri puq yeng quem namb o quari namb tuqui segi.
36 Nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes fazer um cabelo tornar-se branco ou negro.
37 Nungoqi ngiq wand ate ngiqne wand, nungoqi segi puq wand ate segine puq wand. Nungoqi wand te gre weny ningg di wand aye wawo righe kin te Satan ninde pu vindi.”
37 Dizei somente: Sim, se é sim; não, se é não. Tudo o que passa além disto vem do Maligno.
38 Jisas ni pugri puq nand, “Nungoqi wutungu asi pugri puq mand, ‘Wuti iri ni wuti aye iri rar cheiq niping, ate nungoqi oyi mune wuti te rar cheiqne wuping. Wuti iri ni wuti aye iri sawo paqe nuang, ate nungoqi oyi mune wuti te sawo paqene wang.’ [Kis 21:24]
38 Tendes ouvido o que foi dito: Olho por olho, dente por dente.
39 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri nungoqi unje nupuqu, nungoqi oyi ni unje waip wayequ. Muq wuti iri nungoqi kowisambe si nganye pe opu kin dang nunduq, te piyi rar wuqoind opu gri mune dangne nunduq.
39 Eu, porém, vos digo: não resistais ao mau. Se alguém te ferir a face direita, oferece-lhe também a outra.
40 Di wuti iri nu kot pe nitanyi no di jas simbe nindig ei nu siot te ni neti nowi ningg, tedi nu saket te anene ni yeng ei oghi.
40 Se alguém te citar em justiça para tirar-te a túnica, cede-lhe também a capa.
41 Di wuti iri ni nari nu tami rang yo 1 kilomita, ate nu rang yo 2 kilomita.
41 Se alguém vem obrigar-te a andar mil passos com ele, anda dois mil.
42 Muq wuti iri nu yumbo ninge ningg sang nupuw, te nu yumbo yeng. Muq wuti iri nu yumbo niraw no di otiwo mune nare nandi ningg nari, te nu si rang nare no.”
42 Dá a quem te pede e não te desvies daquele que te quer pedir emprestado.
43 Jisas ni mune wand simbe nand nari, “Asi nungoqi simbe munduq mari, ‘Nu wute aye nunde tumo ris kin te yawo rany righe, di veri te yambu reny.’ [Wkp 19:18]
43 Tendes ouvido o que foi dito: Amarás o teu próximo e poderás odiar teu inimigo.
44 Pudi nge nungoqi simbe guduq, nungoqi veri yawo wurany righe, di nungoqi God pengu wundig ei ni wuti nungoqi unje nupuqu mai isis neuq kin te yuwon nuang.
44 Eu, porém, vos digo: amai vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam, orai pelos que vos {maltratam e} perseguem.
45 Te ei nungoqi God nungoqi nuyi wam nas ye ni ningg wo. Te pugri ni nari wute brequ ye di oghi ye ane tende nginy neyi, di ni nari wute tuquine ris ye di wute brequ ye ane tende wuye wundi.
45 Deste modo sereis os filhos de vosso Pai do céu, pois ele faz nascer o sol tanto sobre os maus como sobre os bons, e faz chover sobre os justos e sobre os injustos.
46 Nungoqi wute yawo rirauq righe kin tene yawo wurany righe, tedi pughe gri ei God ni nungoqi yumbo wam nuauq rise kin te wateri? Wute takis materi kin ni pugri qa puq men ye.
46 Se amais somente os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem assim os próprios publicanos?
47 Di nungoqi nimand tene chumbuai kin wand wem, tedi nungoqi yumbo ur te oghi nganye segi. Juda segi kin ni pugri qa puq ren ye.
47 Se saudais apenas vossos irmãos, que fazeis de extraordinário? Não fazem isto também os pagãos?
48 Pugri bu nungoqi yuwon nganye ei was. Nungoqi nuyi wam nas kin ni quan nganye yuwon nas, te kin pugrine nungoqi mune yuwon nganye ei was.”
48 Portanto, sede perfeitos, assim como vosso Pai celeste é perfeito.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.