Mateus 27

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Burane ne prist mingg yumbui di quayi kiyi buagi wand taq mamb ei Jisas mi nati ningg.
1 Chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo reuniram-se em conselho para entregar Jesus à morte.
2 Ni taq maimb di mitanyi mo gavman kin yumbui, Pailat, ninde si pe mi nondo.
2 Ligaram-no e o levaram ao governador Pilatos.
3 Judas, wuti Jisas veri nde si pe ni nondo ye, ni nuqond kot pe ni wand taq mamb ei Jisas mi nati ningg. Di ni yivany nirang di wet bidi silva pe kin 30-pela pu prist mingg yumbui di quayi kiyi meng kin te mune nare no nem.
3 Judas, o traidor, vendo-o então condenado, tomado de remorsos, foi devolver aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos as trinta moedas de prata,
4 Di ni pugri puq nand nari, “Nge yumbo ur brequ gad pre. Wuti nge nungoqi nde si pe ki nondo kin te ni yumbo ninge unje nap segi di nungoqi wi nati.”
4 dizendo-lhes: Pequei, entregando o sangue de um justo. Responderam-lhe: Que nos importa? Isto é lá contigo!
5 Di ni wet bidi te God ningg baj pe tende menare ruso ris, di ni nyinge nare no. Ni no, di nikinne pori naghe nati.
5 Ele jogou então no templo as moedas de prata, saiu e foi enforcar-se.
6 Pudi prist mingg yumbui ni wet bidi te materi mari, “Ren yavi kin wet bidi, pugri bu beghi lo wuri wet bidi ren God ningg baj kin wet bidi ane pawo ris segi ye.”
6 Os príncipes dos sacerdotes tomaram o dinheiro e disseram: Não é permitido lançá-lo no tesouro sagrado, porque se trata de preço de sangue.
7 Muq ni wet bidi te ningg nei mamb mari, ni qi puch ire wute asi tende os qi yembe mindiny kin te wong mindiq. Ni nei mamb kin wute tiqe wonji kin ni mati ei ni tende mawo yemu kin sunyi puq mand.
7 Depois de haverem deliberado, compraram com aquela soma o campo do Oleiro, para que ali se fizesse um cemitério de estrangeiros.
8 Pugri bu qi puch te wute nyamb miraw mari, “Yavi kin qi,” di muq wute buagi pugrine nyamb miraw mirawne.
8 Esta é a razão por que aquele terreno é chamado, ainda hoje, Campo de Sangue.
9 Pugri bu propet iri, Jeremaia puq mindig kin, ni asi simbe nand kin ane tuquine. Ni pugri puq nand nari, “Ni wet bidi silva pe kin 30-pela pu materi. Wute Israel kin ni wet bidi pugri manyi mand kin te pugri ni wuti nen wong maind kin.
9 Assim se cumpriu a profecia do profeta Jeremias: Eles receberam trinta moedas de prata, preço daquele cujo valor foi estimado pelos filhos de Israel;
10 Di wet bidi te kin pe ni qi puch ire wute tende os qi yembe mindiny kin te wong mindiq. Yumbui nge simbe nindigh kin ane tuquine.” [Sek 11:12-13]
10 e deram-no pelo campo do Oleiro, como o Senhor me havia prescrito.
11 Muq Jisas gavman kin yumbui, Pailat, ninde rar ngimine teti pu yenu di Pailat ni pengu nindig nari, “Nu Juda mingg king bu?” Di Jisas oyi nand nari, “Nu kuari nge Juda mingg king, te tuquine.”
11 Jesus compareceu diante do governador, que o interrogou: És o rei dos judeus? Sim, respondeu-lhe Jesus.
12 Pudi prist mingg yumbui di quayi kiyi ane wand quan memirang viyo, di ni wand te oyi nindim segi.
12 Ele, porém, nada respondia às acusações dos príncipes dos sacerdotes e dos anciãos.
13 Muq Pailat ni ningg nari, “Nu wute buagi wand memiraw viyo kin te kutungu segi bri?”
13 Perguntou-lhe Pilatos: Não ouves todos os testemunhos que levantam contra ti?
14 Pudi Jisas ni wand ire oyi nindim segi, pugri bu Pailat ni nei kumo namb.
14 Mas, para grande admiração do governador, não quis responder a nenhuma acusação.
15 Muq Rom mingg gavman kin yumbui nikin yumbo ur te pugri: Ber manyi God asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny ye tende puayi ni wute taq pu yemu kin te iri si neri no ye. Wute buagi nikinne ei wute taq yemu kin te iri nyamb rirang, di Pailat ni wuti te si neri no.
15 Era costume que o governador soltasse um preso a pedido do povo em cada festa de Páscoa.
16 Tende puayi wuti iri yumbo ur brequ nganye nand ni taq pu yenu, ni nyamb Barabas.
16 Ora, havia naquela ocasião um prisioneiro famoso, chamado Barrabás.
17 Wute buagi rindi rikur pre, Pailat ni ningg nari, “Nungoqi nei wamb ye nge wuti pughe ye ei si keri nungoqi nde nondo, Barabas o Jisas, wuti ni Kraist pug mindig ye te?”
17 Pilatos dirigiu-se ao povo reunido: Qual quereis que eu vos solte: Barrabás ou Jesus, que se chama Cristo?
18 Pailat ni puq nand, te pugri ni nei namb ni Jisas maip no mari bu ni kot pe mitanyi mandi.
18 {Ele sabia que tinham entregue Jesus por inveja.}
19 Muq Pailat ni jas ningg sia pene nas, ni ngam wand ire wi vindi wuri, “Nu wuti tuquine nganye nas ye nen ningg yumbo ninge yembe ndiny wayequ. Burpoq nge ruqo nyemb pe guqoid, di nge umbo mai kuyo.”
19 Enquanto estava sentado no tribunal, sua mulher lhe mandou dizer: Nada faças a esse justo. Fui hoje atormentada por um sonho que lhe diz respeito.
20 Pudi prist mingg yumbui di quayi kiyi ane wute chuch muany, ei ni Pailat ningg riri ni Barabas si neri nandi di Jisas mi nati.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo que pedisse a libertação de Barrabás e fizesse morrer Jesus.
21 Di Pailat ni pugri pengu nindiny nari, “Wute temi men, nungoqi nei wamb ye nge pughe ye ei si keri nondo?” Di ni riri, “Barabas.”
21 O governador tomou então a palavra: Qual dos dois quereis que eu vos solte? Responderam: Barrabás!
22 Di Pailat ni pengu nindiny nari, “Tedi wuti nen, Kraist puq mindig kin nen, nge pughe sin ei geg?” Ni quan buagine riri, “Kruse pe qungu wi nati.”
22 Pilatos perguntou: Que farei então de Jesus, que é chamado o Cristo? Todos responderam: Seja crucificado!
23 Di ni nari, “Pughe kin ningg, ni yumbo pughe unje nap?” Pudi ni quan kumo riri, “Kruse pe qungu wi nati.”
23 O governador tornou a perguntar: Mas que mal fez ele? E gritavam ainda mais forte: Seja crucificado!
24 Pailat ni nei namb ni wand wute rutungu segi ye, di ni yeng rind gib rimb. Pugri bu ni wuye natekui wute nde rar pene si wuye nap, nari, “Wuti nen nati, te nge unje kap segi, te nungoqi non nei pene.”
24 Pilatos viu que nada adiantava, mas que, ao contrário, o tumulto crescia. Fez com que lhe trouxessem água, lavou as mãos diante do povo e disse: Sou inocente do sangue deste homem. Isto é lá convosco!
25 Wute buagi ni oyi rind riri, “Mai wen si rangu, beghi piraq di beghi wo miraq!”
25 E todo o povo respondeu: Caia sobre nós o seu sangue e sobre nossos filhos!
26 Muq ni Barabas si neri ninde nondo. Di ni nari soldia Jisas yas muang pre, di ni soldia nde si pe ni nondo ei kruse pe qungu mi nati.
26 — ausente —
27 Muq gavman kin yumbui ni ningg soldia Jisas mitanyi gavman mingg baj pe mo di soldia buagi mandi Jisas quir quar mindig.
27 Os soldados do governador conduziram Jesus para o pretório e rodearam-no com todo o pelotão.
28 Di ni chongo ir muang di king kin pugri chongo ambo kin mune mirang wughe.
28 Arrancaram-lhe as vestes e colocaram-lhe um manto escarlate.
29 Di ni sare quat kin materi, king hat kin pugri yembe munduw, Jisas nde ngawu pe mirang wughe. Di ni botu iri si tuan pe opu meng nait nase, ni sungomyu gure mawo, di ni perei wand mindig mari, “Nu Juda mingg king, beghi nu chumbuai buduw.”
29 Depois, trançaram uma coroa de espinhos, meteram-lha na cabeça e puseram-lhe na mão uma vara. Dobrando os joelhos diante dele, diziam com escárnio: Salve, rei dos judeus!
30 Di ni som miping, di botu te mune meti nowi ngawu pe mi mi.
30 Cuspiam-lhe no rosto e, tomando da vara, davam-lhe golpes na cabeça.
31 Ni perei wand mindig pre, di chongo ambo kin te ir muang di nikin chongone mune mirang wughe, di mitanyi mo ei kruse pe qungu mi nati.
31 Depois de escarnecerem dele, tiraram-lhe o manto e entregaram-lhe as vestes. Em seguida, levaram-no para o crucificar.
32 Di ni nyinge mare mo ngimi wuti iri muqoind, wuti te Sairini kin ni nyamb Saimon, di ni simbe mindig ni Jisas ningg kruse te niraq.
32 Saindo, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, a quem obrigaram a levar a cruz de Jesus.
33 Di ni mong puch ire Golgota puq mand kin tende mo. (Mong nyamb ven ni puate te, “ngawu ngape tiqe.”)
33 Chegaram ao lugar chamado Gólgota, isto é, lugar do crânio.
34 Sunyi tende ni wain marasin abo weq kin ane quang mamb kin te Jisas meng ne ningg. Pudi ni musoq ne, di ni mune segi puq nand.
34 Deram-lhe de beber vinho misturado com fel. Ele provou, mas se recusou a beber.
35 Soldia Jisas chongo ir muang di kruse pe qungu mi nati pre, muq ni satu griny mand ei Jisas ningg chongo te bir mawo ire ire mare mo ningg,
35 Depois de o haverem crucificado, dividiram suas vestes entre si, tirando a sorte. Cumpriu-se assim a profecia do profeta: Repartiram entre si minhas vestes e sobre meu manto lançaram a sorte {Sl 21,19}.
36 muq ni tene mas di ni yeng muang.
36 Sentaram-se e montaram guarda.
37 Ninde ngawu pe ni wand pughe ye te ningg Jisas mi nati kin te ur mand. Ni pugri ur mand mari, “Wuti nen Jisas, Juda mingg king.”
37 Por cima de sua cabeça penduraram um escrito trazendo o motivo de sua crucificação: Este é Jesus, o rei dos judeus.
38 Muq wute nyungu kin temi tendene kruse kin kin pe qungu mi mati pu yemu, iri si nganye pe opu, iri si qaqi pe opu.
38 Ao mesmo tempo foram crucificados com ele dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Di wute buagi tende ruso rindi, ni wand perei rindig di ngawu uring ri,
39 Os que passavam o injuriavam, sacudiam a cabeça e diziam:
40 di riri, “Nu wuti God ningg baj bir kuaq pre di nginy temi ire pune di mune yembe guduw omo ye taq kuen qa. Be nu non ghimbine ghav ndiny. Nu nganyene nganye God ningg wo, ate nu kruse pe te pu ghati yi.”
40 Tu, que destróis o templo e o reconstróis em três dias, salva-te a ti mesmo! Se és o Filho de Deus, desce da cruz!
41 Pugrine prist mingg yumbui di wute lo wute bei meny kin di quayi kiyi ni mune Jisas perei wand mindig mari,
41 Os príncipes dos sacerdotes, os escribas e os anciãos também zombavam dele:
42 “Ni wute aye ghav nindiny. Ni nikinne ghav nand tuqui segi. Ni Israel mingg king. Ni kruse pe ven nde pu nati ni buqoid, tedi beghi pari te nganye.
42 Ele salvou a outros e não pode salvar-se a si mesmo! Se é rei de Israel, desça agora da cruz e nós creremos nele!
43 Ni God nei nimbig ye di ni nari, ‘Nge God ningg wo.’ Pugri bu muq God ni oyi chumbuai nindig, ate ni ghav nindig buqoid.”
43 Confiou em Deus, Deus o livre agora, se o ama, porque ele disse: Eu sou o Filho de Deus!
44 Wute nyungu ye temi Jisas ane kruse kin kin pe qungu mi mati kin ni mune pugrine perei mindig.
44 E os ladrões, crucificados com ele, também o ultrajavam.
45 Muq 12 kilok bogisumb bur ir kui ruso 3 kilok yuram.
45 Desde a hora sexta até a nona, cobriu-se toda a terra de trevas.
46 Muq 3 kilok ningg tumo rind rind Jisas quan kumo pugri nari, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Wand ven puate taq pugri, “Nge God, nge God, pughe kin ningg nu nge si kueri?” [Sng 22:1]
46 Próximo da hora nona, Jesus exclamou em voz forte: Eli, Eli, lammá sabactáni? - o que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
47 Wute ninge tumo yemu kin ni wand ven mutungu mari, “Wuti nen Elaija ngam nirang.”
47 A estas palavras, alguns dos que lá estavam diziam: Ele chama por Elias.
48 Di wuti te kin iri brequne vig namb no, chongo bidi ire nyumo kamo pe wureq nimbiq, wain pe neq wughe nitaqwi, ei Jisas wain neng, ne ningg.
48 Imediatamente um deles tomou uma esponja, embebeu-a em vinagre e apresentou-lha na ponta de uma vara para que bebesse.
49 Pudi ninge te segi puq mand mari, “Ghimbi ghawo buqod, Elaija ni nandi ghav bri nindig.”
49 Os outros diziam: Deixa! Vejamos se Elias virá socorrê-lo.
50 Di Jisas mune quan kumo nari pre, di nikin ququ si niraq wuso.
50 Jesus de novo lançou um grande brado, e entregou a alma.
51 Tende puayine chongo God ningg baj pe meri naghe pu nase kin te newo wam pune bir tene no tingi, bidi temi pu yemu. Di qi tit wup di wet yumbui bir mas.
51 E eis que o véu do templo se rasgou em duas partes de alto a baixo, a terra tremeu, fenderam-se as rochas.
52 Di wute mati kin ngamo bi ruso, God ningg wute asi mati kin ninge te mune mes mewo.
52 Os sepulcros se abriram e os corpos de muitos justos ressuscitaram.
53 Ni mati kin sunyi pe mes mewo pu mas, otiwo Jisas nes newo kin tende dobu di ni Jerusalem mo, di wute quan ni ruqond.
53 Saindo de suas sepulturas, entraram na Cidade Santa depois da ressurreição de Jesus e apareceram a muitas pessoas.
54 Ami mingg yumbui ni soldia buagi te ane Jisas yeng muang pu yemu kin, ni muqond qi tit wup di ni yumbo yumbo buagi te muqond ni quan wune mamb di mari, “Nganyene nganye, wuti nen God ningg wo.”
54 O centurião e seus homens que montavam guarda a Jesus, diante do estremecimento da terra e de tudo o que se passava, disseram entre si, possuídos de grande temor: Verdadeiramente, este homem era Filho de Deus!
55 Nyumbueg nganye buagi tende yeru, ni wonjine yeru di ruqond ruqond yeru. Ni asi Galili si riraq Jisas ghav rindig ningg ni nde dobu ruwi.
55 Havia ali também algumas mulheres que de longe olhavam; tinham seguido Jesus desde a Galiléia para o servir.
56 Tende mingi Maria Magdala kin, Maria Jems di Josep ni kumo, di Sebedi ningg wo temi te ni kumo ni ane tende yeru.
56 Entre elas se achavam Maria Madalena e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Tende yuramne wuti iri Arimatea kin, ni yumbo quan rise kin, ni nandi, ni nyamb Josep. Ni Jisas ningg wand nutungu di nganyene puq nand ye.
57 À tardinha, um homem rico de Arimatéia, chamado José, que era também discípulo de Jesus,
58 Ni no Pailat pengu nindig ei Jisas neti nati, neri no nowi yenu ningg. Muq Pailat ngiq nand, Jisas ni neng ye.
58 foi procurar Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Pilatos cedeu-o.
59 Di Josep no, Jisas neti nowi, chongo urupui quem ye pe imb naimb,
59 José tomou o corpo, envolveu-o num lençol branco
60 di ni neri no, wute mati kin ngamo urupui pe nowi yenu. Ngamo te wet pe yembe munduw kin, Josep ni asi nari ngamo te yembe mindig, ei otiwo nine tende mowi yenu. Di Josep ni wet yumbui ire choch nipiq wundi, mim tuq nimbiq pre, di ni no.
60 e o depositou num sepulcro novo, que tinha mandado talhar para si na rocha. Depois rolou uma grande pedra à entrada do sepulcro e foi-se embora.
61 Maria Magdala kin di Maria aye ire te teri tende ris. Ni teri ngamo pe tumone rar pu ris.
61 Maria Madalena e a outra Maria ficaram lá, sentadas defronte do túmulo.
62 Muq yambgriq Sabat kin nginy te ningg prist mingg yumbui ninge di Parisi ninge ane mo Pailat muqoind,
62 No dia seguinte - isto é, o dia seguinte ao da Preparação -, os príncipes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se todos juntos à casa de Pilatos.
63 di mari, “Yumbui, beghi wuti wandoqi nand kin ni nati segine ni wand nand kin te beghi nei bibiny bibinyne vise. Ni nari, ‘Nginy temi ire pu mo pre di nge mune kes kewo.’
63 E disseram-lhe: Senhor, nós nos lembramos de que aquele impostor disse, enquanto vivia: Depois de três dias ressuscitarei.
64 Pugri bu nu ghari ei ngamo mim te tuq mimbiq gre ruso ruso nginy temi ire pu mo. Eti nikin wute mandi nyungu maind meri mo, di wute buagi simbe mindiny mari, ‘Jisas yabe mune nes newo.’ Di ni muq wandoqi mand kin te quan yumbui, di asi ni nasne wandoqi nand kin te musoq.”
64 Ordena, pois, que seu sepulcro seja guardado até o terceiro dia. Os seus discípulos poderiam vir roubar o corpo e dizer ao povo: Ressuscitou dos mortos. E esta última impostura seria pior que a primeira.
65 Pailat ni oyi nindim nari, “Nungoqi soldia wutami wo, simbe wundim ngamo pe tende yeng mawo pu yemu. Nungoqi wo, nungoqi non nei pe ngamo pughe sin wew gre wund kin te pugri puq wen.”
65 Respondeu Pilatos: Tendes uma guarda. Ide e guardai-o como o entendeis.
66 Muq ni mo segi puq mand kin yumbo ur te yembe mindiny pre, di ngamo imb muaq gre di mari soldia tende yeng muaw pu yemu.
66 Foram, pois, e asseguraram o sepulcro, selando a pedra e colocando guardas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.