Mateus 26

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jisas ni wand buagi te simbe nand omone nawo pre, muq nikin wute pugri simbe nindim nari,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Nungoqi nei wamb nginy temi mo pre dobu di asi God ni Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei bibiny ye. Tende puayi di ni nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas ye, nge veri nde si pe mi godo, di kruse pe qungu mi kati.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Di tende puayine prist mingg yumbui di Israel mingg quayi kiyi ni mo prist mingg yumbui mingg yumbui, Kaiapas puq mindig kin, ninde baj yumbui pe mikur,
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 di ni wand taq mamb ei waghi grine Jisas mait nase, di mi nati ningg.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Pudi mari, “Beghi yumbo ren kin ngeri yumbui nei bibiny kin tende puayi puq pen wayequ. Beghi puq pen tedi wute buagi beghi ker ruangu.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Jisas ni Betani wuti iri Saimon, wuti asi leprosi niraq kin, ninde baj pe nas.
6 — ausente —
7 Di nyumbueg ire wel yuwon nganye iri botol ane wuri wundi. Wel te wet bidi quan pe wong wuind. Botol te wet yuwon nganye iri, alabasta puq mindig kin tende pe yembe mindig ye. Jisas ni mir nand nand nas di nyumbueg te wel wuri wundo, Jisas nde ngawu pe groq wundig.
7 — ausente —
8 Pudi tende puayi Jisas ningg wute ninge ni te muqond, ni umbo brequ kuse, di mari, “Pughe kin ningg ni wel nen unje wuip?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Beghi wute aye pem wong maind, tedi nen ningg beghi wet bidi quan pateri, di wute yumbo segi kin te peny.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Pudi Jisas ni nei te nundom pre, pugri bu ni simbe nindim nari, “Nungoqi ni rar wundoq. Pughe ningg nungoqi ni yumbo puq wen kin te ningg segi puq wand? Ni yumbo ur oghi ye nge nde yembe wundiny.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Wute yumbo segi kin nungoqi ane was ye, pudi nge nungoqi ane pas nganye segi ye.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Nyumbueg wen ni wel nge nde ghimbi pe groq wuind kin te ni nge ghimbi muqne sabi wundiny pu ei otiwo nge ngamo pe ko ye.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Nge nungoqi nganyene simbe guduq te pugri otiwo wute mo tiqe buagi te wand yuwon ye bir mawo kin tende puayi wute wen ni yumbo yembe wundiny kin ren anene simbe mand ye. Ni pugri puq men ei nyumbueg yumbo ren yembe wundiny kin wen anene nei rumbuw.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Tende puayi Jisas nikin wute 12-pela kin iri, Judas Iskariot puq mindig kin, ni no prist mingg yumbui te nuqond,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 di nari, “Nge Jisas nungoqi nde si pe ki nondo, tedi nungoqi nge yumbo pughe kin ei wegh?” Di ni wong maind silva puch 30-pela pu meng.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Di tende puayine Judas ni Jisas veri nde si pe ni nondo kin ngim meri nat.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Muq Juda ni bret yis segi kin riq ye nginy ye nawo ye tende puayi Jisas nikin wute ninde mandi di pengu mindig mari, “Nu nei guab ye beghi muainde ei mir yembe bidiny, di nu guadi ane mir bad ei God asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei bibiny?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ni oyi nand nari, “Nungoqi wo, tiqe yumbui pe wuti te nas kin te simbe wundig wari, ‘Tisa nari, nge ngeri tumo rind. Nge ngening wute ane nunde baj pe ei pikur di God ni asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei bibiny ningg mir bad ye’.”
18 Ele respondeu:
19 Di Jisas nikin wute ni nari kin pugrine puq men, di ni mir te kin yembe mindiny.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Di yuram ni nikin wute 12-pela pu ane tebol pe mas,
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 di ni mir mand mand mas di ni nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nungoqi kin iri ni nge veri nde si pe ni godo ye.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Di ni quan nganye yivany mare, di ni ire ire pengu mindig mari, “Yumbui, nu nge ningg bri kuari?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ni oyi nand nari, “Wuti nge temu nyeng ire pe si pawo righe kin ni di nge veri nde si pe ni godo ye.
23 Jesus respondeu:
24 Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni nati kin te God ningg buk puq wund kin pugrine ei nati ye. Pudi wuti pughe ye ni wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni veri nde si pe ni nondo kin ni mai yumbui nganye niraq ye. Wuti te kin kumo wuri wundi segi tedi yuwon nganye.”
24 Pois o
25 Judas wuti Jisas veri nde si pe ni nondo ye ni nari, “Tisa, nu nge ningg bri kuari?” Ni oyi nindig nari, “Nu tuquine guad.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ni mir mand mand mas, di Jisas ni bret nitaqwi, Yumbui chumbuai nindig pre, bir nuaq nikin wute te nem di nari, “Bret wen wutaqwi waq, wen nge ghimbi.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Te pre muq ni wain mune kap ane neti nowi, Yumbui chumbuai nindig pre, nem di nari, “Nungoqi buagi ane we.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Nen nge yavi di yavi wen te God asi Moses ane wand taq mamb kin te gre weny. Di yavi wen te ir wi ei wute nganye buagi yumbo ur brequ kin wand te puaq.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nge nungoqi simbe guduq, nge wain nen mune ke segi segine ruso ruso otiwo nge nungoqi ane yumbo yumbo buagi nge wuyi nde si nambu yeru kin tende pas di wain urupui pe.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Muq ni yuwo ire mari di tiqe yumbui te si miraq, di rand iri Oliv puq mindig kin tende mo.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Muq Jisas ni pugri simbe nindim nari, “Muq bur kuen gug yumbo ninge nge nde ruwi di nungoqi ir waghe ye. Te pugri God ningg buk pe pugri ur mand mari, ‘Nge wuti sipsip yeng nuany kin te ki di sipsip bure ire ire ruso ye.’ [Sek 13:7]
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Pudi dobu nge kes kewo, di nge ye kawo Galili ko di nungoqi waru.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Di Pita nes newo Jisas ningg nari, “Piyi wute buagi yumbo nunde ruwi kin te muqond di ni ir maghe, pudi nge ir kaghe tuqui segi.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Di Jisas oyi nindig nari, “Nge nu nganyene simbe guduw, muq bur wapiqu nari segine di nu ghari nu nge nei gubigh segi puq ghand tevi ire pu ghand ye.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Pudi Pita oyi Jisas oyi nindig nari, “Piyi, nge nu temune pati ye, nge kari nge nu nei gubuw segi ye puq gad tuqui segi.” Di Jisas nikin wute quan buagine pugrine puq mand.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Muq Jisas nikin wute ane mong puch ire Getsemani puq munduw kin tende mo, di ni nikin wute simbe nindim nari, “Nungoqi ven ne was, nge tende ko God pengu gidig.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Di ni Pita di Sebedi ningg wo temi te ane nitami no. Ni misoqne kring mondo, di ni umbo mai kuyo, di ni nutungu ghave rimb.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Muq ni pugri simbe nindim nari, “Nge umbo mai kuyo di nge ghimbi kutungu ghave rimb, nge kati ningg tumo. Nungoqi ven nde was nge ane yeng pawo.”
38 e disse a eles:
39 Di ni musoqne kring nondo wonji pugri yenu, muq ni qi pe me no nase, God pengu nindig nari, “Nge wuyi, nu tuqui tedi nge yuqo kiraq ye kap wen taqwi. Pudi nge kari kin wand te tungu segi, nu non nei pene.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Di ni mune nandi, nikin wute nuqond ni ruqo pu mase, di ni Pita ningg nari, “Pughe gri ate nungoqi nge ane yeng pawo ruso aua ire segi?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Yeng wawo, di God pengu wundig ei Satan nungoqi wandoqi nunduq kin tende puayi nungoqi ir waghe segi. Nungoqi umbo yumbo yembe gudiny ningg kuri, pudi ghimbi buid segi.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ni munene no God pengu nindig nari, “Wuyi, nu nei guab kin yuqo kiraq kin te yuwon, tedi nu kuari kin pugrine puq yen.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Di ni mune nandi nuqond nikin wute ruqo pune mase. Te pugri ni rar mai riwo.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Muq ni si nare mase, di ni mune no mining kin pugrine God pengu nindig, ni wand asi nand kin tene mune simbe nand.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Muq ni nandi nikin wute nuqond, di ni pugri simbe nindim nari, “Nungoqi ruqo pune ei wase ye bri? Te wuqond, wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni meti nowi wute yumbo ur brequ mand kin nde si pe mi nondo ye ngeri taq tumo rind pre.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Wes wewo, be po. Wuti nge veri nde si pe ni godo kin taq tumo nandi pre.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Jisas ni wand nand nandne yenu, Judas nandi. Prist mingg yumbui ninge di Juda mingg quayi kiyi ni wute nganye buagi tiqi mundom mame bidi di wase puayi ane mare Judas nde dobu maru. (Judas ni Jisas nikin wute 12-pela kin iri.)
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Muq wuti nen Jisas nikin veri nde si pe ni nondo kin yumbo ur bei nindim kin te simbe nindim nari, “Wuti nge song gireg kin te wait nase.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Di ni Jisas nde tuquine nondo di nari, “Bur oghi Tisa!” Di ni song nireng.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Jisas oyi Judas simbe nindig nari, “Mand, nu yumbo pughe yembe gudiny ningg guadi kin te nu puq yen.” Di wute aye te mandi Jisas mait nase.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Di Jisas ningg wuti iri ni mame dobui qo naimb di prist mingg yumbui mingg yumbui ni yembe ye wuti te iri ange di nuang ir wi.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Di Jisas ni simbe nindig nari, “Mame dobui mune nikin chongo pe yi ndighe. Wute buagi mame pe yeng mand tedi mame oyi namb mati.
52 Aí Jesus disse:
53 Nge te ningg kari, tedi nge wuyi pengu gidig di brequne ni angelo nganye buagi tiqi nundom mandi, nge ghav mindigh di wute men ni ane tuqui segi. Nu te kin nei guab segi bri?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Nge ni pengu gidig kin tuqui, pudi nge te kin pugri puq ken, tedi pughe gri ei God ningg buk puq wund kin te ane tuquine? Yumbo buagi ren God ningg buk wuri kin pugrine ei nge nde puq ren ye.”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Tende puayine Jisas ni wute buagi te simbe nindim nari, “Nge wute kitami yeng pe bri badi bu nungoqi mame dobui di wase puayi ane ware nge wait kase ningg wandi? Nginy manyi manyi nge God ningg baj pe tende kas di wute wand bei keny. Nungoqi nge pughe ningg tendene wait kase segi?
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Pudi yumbo ur ren kin pugrine puq ren ei propet ni ur mand kin ane tuquine.” Di Jisas nikin wute buagi ni si meri wu mase mo.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Wute Jisas mait nase mitanyi prist mingg yumbui mingg yumbui Kaiapas nde mo, di wute lo wute bei meny kin di quayi kiyi ni tende mas.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Di Pita Jisas nde dobu wonjine naru, di prist mingg yumbui mingg yumbui ni baj kin imb pe nar no. Wute tende yeng mawo pu yemu kin te ane mas, ei ni nuqond Jisas pughe sin bri meng.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Prist mingg yumbui di kaunsil buagi ni wute ninge meri mand ei ni wand ghav mindim di Jisas wandoqi mindig ei ni mi nati.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Wute nganye buagi mandi Jisas wandoqi mindig, pudi ni mi nati kin ngim ire mundoq segi. Dobu pu wute aye temi mandi,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 di mari, “Wuti nen nari, ‘Nge God ningg baj wen bir kuaq di nginy temi ire pune di mune yembe guduw omo kuaq kin tuqui’.”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Muq prist mingg yumbui mingg yumbui nes newo Jisas ningg nari, “Nu ni wand te oyi gudim segi ye bri? Wand ven wute men nunde memiraw viyo kin te puate pughene?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Pudi Jisas ni wand nand segi. Di prist mingg yumbui mingg yumbui ni simbe nindig nari, “Nge God nganyene nas kin ninde rar pe nu simbe guduw, di nu wand nganyene ei simbe ghand. Nu Kraist bri? Nu God ningg wo bri?”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Jisas ni oyi nindig nari, “Te nganye, nu simbe guad kin pugrine. Pudi nge nungoqi simbe guduq. Otiwo nungoqi wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni God gre quan nganye rise ye ninde si tuan pe opu nas di God nde tiqe pe pu wuye quari wam nandi wuqoind ye.”
64 Jesus respondeu:
65 Prist mingg yumbui mingg yumbui ni wand ven nutungu, nikin chongo bir nuaq nari, “Nen God wand brequ nindig. Pughe kin ningg beghi wute aye mune pari mandi ni yumbo ur yembe nindiny kin te simbe mand? Muq tene nungoqi wutungu ni God wand brequ nindig.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Nungoqi pughe gri nei wamb?” Ni oyi mand mari, “Ni unje nap pre, ni nati tedi oghi.”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Muq ni quenge pe sombaqe miping, di si mung mamb pug mindig. Ninge si bure mand kowisambe dang mindig,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 di mari, “Nu nganyene nganye Kraist, ate God nde pu nei ghatevi beghi simbe ndug, wuti tughe bu nu ni?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Muq Pita baj dabo gri nas, di yembe ye nyumbueg ire ninde wundi wuri, “Nu anene Jisas Galili kin ni ningg wuti iri.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Pudi wute buagi nde rar pe Pita segi puq nand nari, “Nge nei gab segi, nu pughe puq guad.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Muq ni no, ngimrawu ne yenu di nyumbueg aye ire ni wuqoind, ni wute buagi te simbe wundiny wuri, “Wuti nen ni Jisas Nasaret kin ni ane ye.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Di Pita mune segi puq nand nari, “Nge God nde rar pe kari nge wuti nen nei gibig segi!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ni yenu big rip pu wute ninde tumo yemu kin ni mandi Pita pugri simbe mindig mari, “Nganyene nganye, nu nikin iri. Nu wand guad kin gibe te nu bei rind.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Muq Pita ni wand gre neny, puq nand nari, “Nganyene wam ye nei namb, nge wuti nen nei gibig segi. Pudi nge wandoqi gad ate God nge brequ nindigh.” Ni puq nand pre brequne di wapiqu nari.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Di Pita ni asi Jisas puq nand kin te mune nei nimbiny. Jisas nari, “Wapiqu nari segine nu ghari nu nge nei gubigh segi puq ghand tevi ire pu ghand ye.” Pita wand ven nei nimbiny, di dabo nar no, yumbui quanji kiyi nand.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.