Mateus 25
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA
1 Jisas ni mune simbe nand nari, “Tende puayi yumbo buagi God nde si nambu rise kin te nyumbueg ambonye 10-pela kin pugri. Ni lam rind rire ruso, wuti iri ngam urupui no kin te ghimbi ruang pu yeru, ni nandi ei ane ngam urupui ruso kin mir pe tende ruso ningg.
1 — Então o Reino dos Céus será semelhante a dez virgens que, pegando as suas lamparinas, saíram a encontrar-se com o noivo.
2 Nyumbueg ambonye 5-pela ni nei segi, di 5-pela ni nei oghi ye rimb.
2 Cinco delas eram imprudentes, e cinco, prudentes.
3 Nyumbueg nei segi kin ni lam rind rire, pudi wel aye rire segi.
3 As imprudentes, ao pegar as suas lamparinas, não levaram óleo consigo,
4 Nyumbueg nei oghi kin ni wel aye lam ane rire.
4 mas as prudentes, além das lamparinas, levaram óleo nas vasilhas.
5 Wuti te ngam urupui no kin ni brequ nandi segi, pugri bu ni ruqoi kureny, yabe ruqo rise.
5 E, como o noivo estava demorando, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 “Burpoq mingi wuti iri pugri nari, ‘Wuti ngam urupui no kin be nandi. Nungoqi wandi po, ngimi buqoid, muqdi pitanyi badi.’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um grito: “Eis o noivo! Saiam ao encontro dele!”
7 Muq nyumbueg ambonye buagi res riwo, ni lam wik te mune rindiri riwo.
7 — Então todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lamparinas.
8 Di nyumbueg nei segi kin te ni ninge nei oghi kin te ningg riri, ‘Beghi wel puch wengu lam pe pawo righe, beghi lam awu ruso.’
8 E as imprudentes disseram às prudentes: “Deem a nós um pouco do óleo que vocês trouxeram, porque as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Pudi nei oghi kin oyi riri, ‘Nungoqi mune peuq tedi beghi tuqui segi. Nungoqi wo, stua pe nungoqi non tene wong wand.’
9 Mas as prudentes responderam: “Não! Porque então vai faltar tanto para nós como para vocês! Vão aos que o vendem e comprem óleo para vocês.”
10 Di ni wel wong rind yamb ruso pu yeru, wuti ngam urupui no kin nandi, ninge te ni ghimbi ruang pu ris kin te ni nitari anene ngam kin mir yumbui tende rir ruso, di ni ngim miraq wughe.
10 E, saindo elas para comprar, chegou o noivo, e as que estavam preparadas entraram com ele para a festa do casamento. E fechou-se a porta.
11 Dobu pu ninge te rindi riri, ‘Yumbui, yumbui, beghi ngim bi wangu.’
11 Mais tarde, chegaram as virgens imprudentes, dizendo: “Senhor, senhor, abra a porta para nós!”
12 Pudi ni oyi nand nari, ‘Nge nganyene nganye nungoqi simbe guduq, nge nungoqi nei gubuq segi.’
12 Mas o noivo respondeu: “Em verdade lhes digo que não as conheço.”
13 “Pugri bu nungoqi yeng wawo pune ei was. Nginy pughe ye te ningg di aua pughe ye te ningg ei nungoqi non Yumbui nandi te nungoqi nei wamb segi.
13 Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora.
14 “Wute buagi God nde si nambu yeru kin taq pugri: wuti iri ni wonji no ningg nikin yembe ye nari mandi, di ni yumbo buagi te bir nawo ni nem ei ni yeng muany.
14 — Pois será como um homem que, ausentando-se do país, chamou os seus servos e lhes confiou os seus bens.
15 Ni yembe ye wute ni yembe mand kin ane tuquine ire ire nem. Ni wuti iri 5,000 kina neng, iri 2,000 kina neng, di aye iri 1,000 kina neng, pre muq ni tiqe aye pe no.
15 A um deu cinco talentos, a outro deu dois e a outro deu um, de acordo com a capacidade de cada um deles; e então partiu.
16 Wuti iri ni 5,000 kina nat rise kin te ni brequne no, bisnis yembe nand, aye mune 5,000 kina nateri.
16 O servo que tinha recebido cinco talentos saiu imediatamente a negociar com eles e ganhou outros cinco.
17 Pugrine wuti 2,000 kina nat rise kin te ni mune bisnis yembe nand aye mune 2,000 kina nateri.
17 Do mesmo modo, o que tinha recebido dois ganhou outros dois.
18 Pudi wuti 1,000 kina nat rise kin te nikin yumbui ningg wet bidi te nare no qi ngamo nuaq suqo nare.
18 Mas o servo que tinha recebido um talento, saindo, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Muq dobu nikin yumbui mune nandi di nikin yembe ye te nuqond ni wet bidi pughe sin bri men.
19 — Depois de muito tempo, o senhor daqueles servos voltou e fez um ajuste de contas com eles.
20 Wuti 5,000 kina nat rise kin te nandi, rar ngimine yenu, ni 5,000 kina aye narene nandi muq nari, ‘Yumbui, nu nge 5,000 kina kuegh, muq nge 5,000 kina aye ren mune kateri.’
20 Aproximando-se o que tinha recebido cinco talentos, entregou outros cinco, dizendo: “O senhor me confiou cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.”
21 Nikin yumbui oyi nand nari, ‘Nu yembe ye wuti oghi di nu yuwonne yembe guad ye. Nu yumbo wokuandi nganye yeng kuany. Muqdi nge nu yumbo quan kew nu yeng wany. Nu ghandi nge nunon yumbui ane chumbuai bad.’
21 O senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
22 “Wuti 2,000 kina nat rise kin ni mune nandi nari, ‘Yumbui, nu nge 2,000 kina kuegh, muq nge 2,000 kina aye ren mune kateri.’
22 — E, aproximando-se também o que tinha recebido dois talentos, disse: “O senhor me confiou dois talentos; eis aqui outros dois que ganhei.”
23 Nikin yumbui oyi nand nari, ‘Nu yembe ye wuti oghi di nu yuwonne yembe guad ye. Nu yumbo wokuandi nganye yeng kuany. Muqdi nge nu yumbo quan kew nu yeng wany. Muq nu ghandi nge nunon yumbui ane chumbuai bad.’
23 Então o senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
24 “Muq wuti 1,000 kina nat rise kin mune nandi, rar ngimine yenu, muq nari, ‘Yumbui, nge nei gab nu wute aye yawo kutony segi ye. Nu mir wute aye mi righe kin te bi kuawo ye. Wute aye ni mir yi mi righe kin te nu mir tende kuateri,
24 — Chegando, por fim, o que tinha recebido um talento, disse: “Sabendo que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não espalhou,
25 pugri bu nge wune gab, di nge nu 1,000 kina ren kare ko, qi pe suqo kare. Te qond, nu wet bidi taq ren.’
25 fiquei com medo e escondi o seu talento na terra; aqui está o que é seu.”
26 Pudi nikin yumbui oyi nand nari, ‘Nu yembe ye wuti brequ. Nu yembe ye kuen si yavi quang. Nu kuari nge wute aye mir mi righe kin te nge bi kawo, di nge ko wute aye mir yi memare kin te kateri.
26 Mas o senhor respondeu: “Servo mau e preguiçoso! Você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não espalhei?
27 Pughe kin ningg nge wet bidi kuare kuo, wet bidi baj pe kuawo righe segi, te ei nge mune gadi di nge wet bidi kateri, di aye ninge megh ane.
27 Então você devia ter entregado o meu dinheiro aos banqueiros, e eu, ao voltar, receberia com juros o que é meu.”
28 Muq nungoqi ni wet bidi wutangri, wuti aye 10,000 kina rise kin te ni weng.
28 — “Portanto, tirem dele o talento e deem ao que tem dez.
29 Te pugri wute tughe ni yumbo ninge rise pre, tedi nge yumbo aye ninge keny, di ni yumbo quan rise. Muq wute tughe ni yumbo segi, ni musoqne rise, tedi nge mune ninde pu kateri.
29 Porque a todo o que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Yembe ye wuti brequ nen wutanyi wo, burpoq pe meweri naghe. Tende wute ni quanji rind di sawo rit ki ye’.”
30 Quanto ao servo inútil, lancem-no para fora, nas trevas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
31 “Otiwo wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni king kin pugri ei nikin ti yumbui ane nandi, di angelo buagi ane mandi, di ni sia king pe wam kin ti yumbui ane nas.
31 — Quando o Filho do Homem vier na sua majestade e todos os anjos com ele, então se assentará no trono da sua glória.
32 Tende ni wute buagi tiqe manyi kin mitari mandi ninde rar ngimine yeru, di ni wute ir nawo, wuti sipsip yeng nuany kin ni sipsip di meme ir nawo kin pugri.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos:
33 Ni sipsip si nganye pe opu nawo yeru, di meme si qaqi pe opu nawo yeru.
33 porá as ovelhas à sua direita e os cabritos, à sua esquerda.
34 Di king ni wute ninde si nganye pe opu yeru kin te simbe nindiny nari, ‘Nungoqi nge wuyi yuwon nuauq pre ye nungoqi ren wandi. Asi qi urupuine kin tende puayi ni nungoqi yumbo yuwon ye manyi nunduq pre ye. Nungoqi wandi yumbo te kin wateri.
34 — Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, benditos de meu Pai! Venham herdar o Reino que está preparado para vocês desde a fundação do mundo.
35 Te pugri nge mir kuregh di nungoqi nge mir wegh, nge yawo singar kati di nungoqi nge wuye wegh, nge wuti aye kin di nungoqi nge wutanyi baj pe wo,
35 Porque tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; eu era forasteiro, e vocês me hospedaram;
36 nge chongo segi di nungoqi nge chongo wegh, nge num kuregh di nungoqi nge yeng wagh, nge taq pu yengu di nungoqi wandi nge wuqoind.’
36 eu estava nu, e vocês me vestiram; enfermo, e me visitaram; preso, e foram me ver.”
37 “Di wute tuquine ris ye oyi rind riri, ‘Yumbui, pughe puayi beghi nu buqoid nu mir ane kuas di beghi mir pew? Di pughe puayi nu yawo singar kuati di beghi nu wuye pew?
37 — Então os justos perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome e lhe demos de comer? Ou com sede e lhe demos de beber?
38 Di pughe puayi beghi nu buqoid nu aye kin di beghi pitanyi baj pe po, o pughe puayi nu chongo segi di beghi chongo pew?
38 E quando foi que vimos o senhor como forasteiro e o hospedamos? Ou nu e o vestimos?
39 Di pughe puayi beghi nu buqoid nu num kurew di beghi nu yeng puaw, o pughe puayi nu taq yengu di beghi badi nu buqoid’?”
39 E quando foi que vimos o senhor enfermo ou preso e fomos visitá-lo?”
40 “Di king ni oyi nindiny nari, ‘Nge nganyene nganye nungoqi simbe guduq, qam ren kin iri nyamb segi kin ninde yumbo ur puq wen kin te nge bu puq wegh.’
40 — O Rei, respondendo, lhes dirá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o fizeram a um destes meus pequeninos irmãos, foi a mim que o fizeram.”
41 “Muq wute si qaqi pe yeru kin te simbe nindiny nari, ‘Nungoqi kring wo, God nungoqi brequ nunduq ye. Nungoqi wase awu kuso segi ye pe tende wo, Satan di ni angelo brequ te ane ni mingg bu wase kuen nawo kughe pu yengu.
41 — Então o Rei dirá também aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 Te pugri nge mir kuregh di nge mir wegh segi, nge yawo singar kati di nungoqi nge wuye wegh segi,
42 Porque tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e vocês não me deram de beber;
43 nge aye kin di nungoqi nge wutanyi baj pe wo segi, nge chongo segi di nungoqi nge chongo wegh segi, nge num kuregh di taq yengu di nungoqi wandi nge ghav wundigh segi.’
43 sendo forasteiro, vocês não me hospedaram; estando nu, vocês não me vestiram; achando-me enfermo e preso, vocês não foram me ver.”
44 “Di ni oyi rind riri, ‘Yumbui, pughe puayi beghi nu buqoid nu mir ane yengu, o yawo singar kuati, o nu wuti aye kin, o nu chongo segi, o nu num kurew, o nu taq yengu di beghi nu yumbo ghav buduw segi?’
44 — E eles lhe perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome, com sede, forasteiro, nu, enfermo ou preso e não o socorremos?”
45 “Di ni oyi nindiny nari, ‘Nge nganyene nganye nungoqi simbe guduq, nungoqi qam ren kin iri ni nyamb segi kin ninde yumbo ur pugri ye puq wen segi te nge bu puq wegh segi.’
45 — Então o Rei responderá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o deixaram de fazer a um destes mais pequeninos, foi a mim que o deixaram de fazer.”
46 Di ni ruso yuqo pre segi ye pe tende yuqo riraq ris ris te kin ris, pudi wute tuquine ris kin ni ruso yuwon pu ris ris te kin ris kin tende ruso.”
46 E estes irão para o castigo eterno, porém os justos irão para a vida eterna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.