Mateus 20

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Wute God nde si nambu yeru kin te wuny kiyi kin pugri. Burane ne ni nyinge nare maket sunyi pe no wute ninge ningg nari mandi ninde wain wuny mbe yembe mand di ni wong nand.
1 Jesus disse:
2 Wute ninde yembe mand kin ni nginy iri yembe mand kin wet bidi mat rise kin ngiq mand, dobu di ni tiqi nundom mo wain wuny mbe yembe mand.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Di 9 kilok pugri pe ni mune maket kin sunyi pe no, wute aye mune yembe segi pu tende yemu nuqond.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Muq ni simbe nindim nari, ‘Nungoqi mune pugrine wo nge wain wuny mbe yembe wand, di nge nungoqi tuquine wong guduq ye.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 “Di ni mo. Di 12 kilok mune no pugrine puq nen, di 3 kilok ni mune no pugrine puq nen.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Muq 5 kilok yamb tumo rind rind ni mune maket sunyi pe no, wute ninge tende yemu nuqond, di ni simbe nindim nari, ‘Pughe kin ningg nungoqi ren nde segine yequ ruso ruso yuram?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 “Ni oyi mindig mari, ‘Pudi wuti iri beghi yembe ningg wand nuangu segi.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Di yuram wuny kiyi nandi, wute yembe mand kin te ni yeng nuam kin te simbe nindig nari, ‘Nu wute yembe ye te ngam ram mandi, wong ghand. Dobu pu mandi yembe mand kin te gri ye ghawo wong ghand ruso ruso asi ye mawo mandi yembe mand kin te mune wong ghand.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Di wute 5 kilok yuram yembe mand kin ni mune wet bidi nginy iri kin pugrine materi.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Muq wute asine ye mawo yembe mand kin ni mari ni muqdi wet bidi quan ei mat rise ye. Pudi ni ire ire nginy iri yembe mand kin wet bidi pugrine mat rise.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Di ni te materi muqond, ni wuny kiyi wand kumo mindig mari,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ‘Wute men nu dobu pu kuari mandi aua irene yembe mand. Beghi burane ne badi yembe bad ruso ruso nginy naghe no, nginy wase mingi tende beghi yembe bad kin te beghi wong gudumu kin te ni wong guad kin ane tuquine.’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 “Pudi wuny kiyi ni kin iri oyi nindig nari, ‘Mand, nu tungu, nge nu unje kaip segi. Nu nginy iri yembe guad kin wet bidi te ningg asi wand bad di nu ngiq guad pre.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Nu wet bidi ghateri di nambu yo. Nge ngeningne wuti dobu nawi kin nen nu wet bidi kew kin pugrine ni mune geg.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Te nge te wet bidi. Ngening nde nei pe wet bidi bir kawo nungoqi keuq ye. Nge wute men nde tumb kare ningg te piyi, pughe kin ningg nu te ningg kuari’?”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 “Te kin pugrine wute dobu mawi kin te otiwo ye mawo, di ye mawo kin te otiwo dobu mawi.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Di Jisas ni Jerusalem newo no, nikin wute 12-pela pu waghine nitamine no nikinne yemu di simbe nindim nari,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Muq beghi Jerusalem pewo po, di wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni prist mingg yumbui di wute Moses ningg lo wute bei meny ye ninde si pe mi nondo ye. Di ni mari ni nati puq mand,
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 di wute Juda segi kin ninde si pe mi nondo, ei wute Juda segi kin ni wand peq mindig, di yas muang, di kruse pe qungu mi nati. Pudi nginy temi mo pre aye ningg di God ni mune nindingi newo.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Tende dobu Sebedi ningg quayi wo temi ni kumo ane Jisas nde rindi. Di ni rar ngimine sungomyu gure wuwo yimb wughe, di ni yumbo ninge ningg pengu wundig.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Di Jisas nari, “Nu yumbo pughe kin ningg kuari?”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Pudi Jisas oyi nand nari, “Nungoqi yumbo pengu wand kin te nei wamb segi. Nungoqi kap nge wuye ke kin te ningg wuye we tuqui bri?”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi nge wuye ke kin kap te ninggne wuye we ye, pudi nge nde si tuan pe o si qaqi pe was kin te nge gri nungoqi sunyi te keuq tuqui segi. Sunyi ren te wute tughe nge wuyi sunyi te nipim ruso pre ye ni te.”
23 Então Jesus disse:
24 Muq Jisas nikin wute aye 10-pela pu wand ren mutungu, di ni Sebedi ningg wo temi te ningg ker mawo.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Pudi Jisas ni quan buagine nari mondo di simbe nindim nari, “Nungoqi nei wamb te pugri wute Juda segi kin ni mingg yumbui ningg mas ye ni quan nganye yumbui mas di wute buagi ninde si nambu ris ningg mari. Di ni nikin wute nyamb kin te ni buid map ei wute buagi ni mingg wand irepene rutungu.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Nungoqi ni puq men kin pugri puq wen wayequ. Pudi nungoqi kin wuti iri ni yumbui nas ningg nari, te ni nungoqi ningg yembe ye wuti kin pugri ei nas.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Di wuti iri ni ye nawo ningg nari, te nungoqi nde taq pu yenu yembe ye wuti te kin pugri ei nas.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Te kin pugrine wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni wute ni ningg yembe rindig ningg nandi segi, pudi ni oyi wute nde yembe nand ningg nandi, di ni nati ei wute nganye buagi ir pu ris ningg wong nand.”
28 Porque até o
29 Jisas nikin wute ane Jeriko si miraq mo, muq wute nganye buagi ninde dobu ruru.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Di tende puayi wute temi rar brequ kin ngim qunambe tende mas, ni mutungu Jisas te gri nandi, muq ni temi mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, nu beghi yawo tongu.”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Wute buagi ni temi ker ruam di simbe rindim ei ni temi wand segi mas. Pudi ni temi mune quan kumo mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, beghi yawo tongu.”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Di Jisas yenu di ni temi ningg nari, “Nge nungoqi pughe sin keuq ningg wari?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Ni oyi mindig mari, “Yumbui, beghi rar pat yumbo buqod ningg pari.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Di Jisas ni temi yawo nitom si natekui rar nitim rise di brequne ni temi rar mune oghi rar mat yumbo muqond, di ninde dobu maru.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.