Mateus 13

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nginy te ningg Jisas ni baj te si nare, di ni no Galili wuye ngamo qunambe nas.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Ni nas wand bir nawo kin pe tende bot ire yequ. Di wute nganye buagi nganye rundo rikur ni quir quar rindig, pugri bu ni bot pe newo no nas, di wute buagi ni dabo jiji pe yeru, muq ni wand simbe nand.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Muq ni wand nganye buagi te kopuqu wand pene simbe nindiny nari, “Wuti iri nikin wuny mbe no di wit yi puraq nand.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Ni puraq nand nand di wit yi ninge ngimne ir ri, di wapi rindi riq.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Ninge qi wet kin pe ir ri. Tende qi quan wus segi bu ni wamne ris, pugri bu ni brequne ruwi,
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 pudi nginy nawi, wit te nande namb di quari rimb. Te pugri ni tumuri quan maghe mo segi.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Wit yi ninge ruso nyungo quat kin pe ir ri di nyungo quat kin ni nambu wi ruso.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Pudi ninge qi oghi ye pe ir ri righe kin te ni mir rise. Ninge 100-pela pu rire, ninge 60-pela pu rire, di ninge 30-pela pu rire.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Jisas nikin wute mandi ni pengu mindig mari, “Pughe kin ningg wute ren nu kopuqu wand pe simbe gudiny?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Ni oyi nand nari, “Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin wand suqo pu rise kin te God nungoqi nei neuq di nungoqi nei wumbiny tuqui, pudi ni wute ren bei neny segi ye.
11 Jesus respondeu:
12 Wuti tughe ni nei yuwon ye ninge rise, tedi God ni nei aye mune neng, ei ni nei quan rise. Pudi wuti ni nei yuwon segi, musoqne rise, tedi God mune natevi.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Te puate ven ningg bu nge kopuqu wand pe simbe gidiny.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Ni ningg propet iri Aisaia puq mindig kin ni simbe nand kin ane tuquine. Ni nari,
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Te pugri wute ren ni nei ghabe rindiny, di ni ange tuq rimbiny, di ni rar imb ruany pre. Eti ni rar pe ruqond, ange pe rutungu, di nei pe nei rimbiny, di ngende tindi rindi di nge ni sabi gidiny oghi.’ [Ais 6:9-10]
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Pudi nungoqi nge ningg wute nungoqi rar pe wuqond, di ange pe wand wutungu. Te ningg bu nungoqi chumbuai wand.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Te nge nungoqi nganyene simbe guduq, asi propet di God ningg wute tuquine mas ye ninge ane nungoqi muq yumbo ur wuqond kin te ni quan nganye ruqond yawo kureny, pudi ni ruqond segi. Di nungoqi muq wand wutungu kin ven ni mune rutungu yawo kureny, pudi rutungu segi.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Nungoqi wutungu, kopuqu wand wit yi puraq nand kin wand puate taq pugri:
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Wute ninge yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin te kin wand ni rutungu, pudi ni nei rimb segi. Wute ren ni wit yi ngimne ir ri kin pugri. Ququ brequ mingg yumbui ni nandi God ningg wand ninde umbo pe vise kin te puaq nand.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Muq wit yi ninge qi wet pe ir ri kin taq wuti tughe ni wand ven nutungu di brequne chumbuai ane natevi.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Pudi ni tumuri quan maghe mo segi kin pugri, ni wand te kin nei pe nawo vis nganye segi. Ni God ningg wand nutungu, pudi wute ninge wand te ningg brequ mindig ningg mai isis meng kin tende puayi ni brequne ir naghe.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Wit yi ninge nyungo quat kin pe ir righe kin te wuti wand nutungu, pudi yumbo qi pe kin yivany nirany, di yumbo quan rise ningg nari. Yumbo ren ni nei imb ruang bu God ningg wand ni nde mir rire segi.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Pudi wit yi qi oghi ye pe ir ri kin te wuti iri wand ven nutungu di puate nei nimbiny. Wit te ni yi rise pre, ninge 100-pela pu di ninge 60-pela pu di ninge 30-pela pu rire.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Jisas ni kopuqu wand aye mune simbe nindiny nari, “Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin te pugri, wuti iri nikin nde wuny mbe wit yi oghi kin menare.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Pudi wute buagi ruqo rise pre, ni veri nandi wit yi mingi tende ni mune nyungo brequ kin yi te menare pre, di ni no.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Otiwo wit yi te ruwi mir rire ningg, ni muqond nyungo brequ mune anene ruwi.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 “Muq yembe ye wute ni mo wuny kiyi pengu mindig mari, ‘Yumbui, beghi buqod nu wit yi oghi kinne bu wuny mbe mekuare. Pudi nyungo brequ wen muai pu wundi?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 “Ni oyi nand nari, ‘Veri ni puq nen!’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 “Ni oyi nand nari, ‘Wayequ. Nungoqi wo nyungo brequ te bi wawo, eti wit ane bi wawo.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Rar wuqond teri anene ruwi. Otiwo mir pateri kin tende puayi, muqdi nge wute tende yembe mand kin simbe gidim, ni nyungo brequ te bi mawo wumb muqond wase mande pre, muqdi wit yi materi nge nde mir baj pe mawo ris’.”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Muq ni kopuqu wand aye mune simbe nand nari, “Wute God nde si nambu ris kin ni mastet yi kin pugri. Wuti mastet yi nare no nikin nde wuny mbe ni righe.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Mastet yi wokuandi nganye ni nyumo aye ninge kin yi pugri segi, ni mowi kin minye ninge wuny mbe mi righe kin ane tuqui segi, ni quan nganye yumbui, ni nyumo kin pugri. Wapi rindi ninde muange pe tende ris.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Muq ni kopuqu wand aye mune simbe nindiny, “Wute God nde si nambu ris kin ni yis kin pugri. Wute ire yis puch wutaqwi di plaua os yumbui pe waq wughe di ane quang wumbiq. Di otiwo yis plaua pe wur ir di plaua te quanene yindiqi.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Wand ven Jisas ni kopuqu wand pe wute buagi te simbe nindiny. Ni wand ire raqene simbe nand segi, ni pripri kopuqu wand pene simbe nand.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Wand ven propet iri ni simbe nand ye ane tuquine. Ni nari, “Nge simbe gad kin kopuqu wand pe ei simbe gad ye, di nge simbe gad kin te God qi yembe nunduw kin tende puayi pune rindi muq God ni yumbo suqo nare pu rise kin te ningg ei simbe gad.” [Sng 78:2]
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Muq ni wute buagi te si nare baj pe nar no. Di nikin wute mandi mari, “Beghi wand puate simbe ndug, kopuqu wand pe nyungo brequ wuny mbe ruwi kin te pughe kin?”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Ni oyi nindim nari, “Wuti tughe ni wit yi oghi ye kuan nawo kin te wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye.
37 Jesus respondeu:
38 Wuny te qi. Di mir yi oghi kin te wute God nde si nambu ris ye. Nyungo brequ te wute Satan nde si nambu ris ye.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Di veri ni nyungo brequ wuny mbe meniraq kin te Satan. Mir nguan materi kin te ngeri pre kin tende puayi. Wute wuny mbe yembe mand kin te angelo buagi.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Nyungo brequ taq mamb wase pe memare riwo namb kin te otiwo ngeri pre kin tende puayi.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni angelo tiqi nundom wute God nde si nambu ris kin tende mingi mo di yumbo wute nei brequ rindiny kin te di wute yumbo ur brequ rind kin te puaq mand ruso,
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 di wase yumbui pe memare righe namb. Di wute ni quan nganye mari di sawo mat ki.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Muq wute yumbo ur tuquine yembe rindiny kin ni wute kiyi nde si nambu ris kin tende nginy kin pugri ti nase. Wuti iri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni ange nuaq ei wand ren nutungu.”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 “Wute God nde si nambu ris kin ni wet bidi bokis ane wuny mbe suqo miraq pu wuse kin pugri. Wuti iri nundoq di mune but niraq, di ni quan nganye chumbuai nand, di ni no yumbo buagi te wute nem wong mand pre, di ni nandi wuny vise kin qi puch te wong nindiq.
44 — O
45 “Wute God nde si nambu ris kin te wuti iri mitani yuwon nganye meri nand kin pugri.
45 — O
46 Wuti te mitani quan nganye yuwon kin te nundoq, ni no yumbo buagi te wute nem wong mand, pre di ni nandi mitani te wet bidi yumbui pe wong nindiq.”
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Jisas ni mune simbe nand, “Wute God nde si nambu ris ye te yawi kin pugri ni gherim pe memeri naghe no di umo isis materi.
47 — O
48 Yawi te bre, tedi wute umo qo mamb rindi dabo, di ni mas umo te ir mawo. Umo oghi kin te materi imbi pe mawo righe, di brequ kin te memare ruso.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Te kin pugrine otiwo ngeri pre kin tende puayi di angelo mandi wute ir mawo brequ kin opu di tuquine puq ren kin opu,
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 di wute brequ kin te memare wase yumbui pe tende righe ruso, di quan nganye riri riri sawo rit ki.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Nungoqi wand puate ven nei wumbiny bri?”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Di ni simbe nindim nari, “Wute Moses ningg lo wute bei meny kin ninge ni God nde si nambu mas ningg mari kin, ni wuti iri baj kiyi kin pugri. Ni yumbo baj pe nawo ris kin te nare nandi, ninge urupui kin di ninge asi kin.”
52 Jesus disse:
53 Muq Jisas ni kopuqu wand te simbe nand pre, di ni tiqe te si niraq,
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 mune nikin nde tiqe pe nandi, di no God yumbui nyamb mirang kin baj pe nar no, wand bei neny. Muq ni wand nand kin te ni rutungu nei kumo rimb, kin kin pengu rind riri, “Wuti nen ni quan kumo nei namb di yumbo ur gre ye bei nand kin ren muai pu nateri?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Ni kiyi kapenta iri. Di ni kumo te Maria. Di ni kiqam Jems di Josep di Saimon di Judas.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Di ni kunyumbu beghi ane ren nde pas. Ni quan kumo nei namb di yembe gre ye ren muai pu nateri?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Di muq ni yambu rireng.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Ni God nei rimbig segi, bu Jisas yumbo ur gre ye quan tende yembe nindiny segi.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.