Mateus 11

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Jisas nikin wute 12-pela pu wand ren simbe nindim pre, muq ni sunyi te si nare di nyinge nare, tiqe ninge Galili opu yeru kin tende no wand bei neny di bir nawo.
1 Após ter dado instruções aos seus doze discípulos, Jesus partiu para ensinar e pregar nas cidades daquela região.
2 Muq Jon wute wuye nap ye ni taq pu yenu kin tende puayi wute ninge ni simbe mindig mari Kraist ni yumbo ur pugri nand. Pugri bu Jon nikin wute tiqi nundom Jisas nde mo,
2 Tendo João, em sua prisão, ouvido falar das obras de Cristo, mandou-lhe dizer pelos seus discípulos:
3 di ni Jisas pengu mindig mari, “Nu beghi simbe ndug, Jon ni nari nu, wuti God tiqi nundog nandi puq nand kin tene bri guadi o beghi wuti aye bri ghimbi buag pu pas ye?”
3 Sois vós aquele que deve vir, ou devemos esperar por outro?
4 Di Jisas ni oyi nindim nari, “Mune wo di yumbo yumbo buagi nungoqi non rar pe wuqond di wute aye men simbe munduq wutungu kin te Jon simbe wundig:
4 Respondeu-lhes Jesus: Ide e contai a João o que ouvistes e o que vistes:
5 Wute rar chukoq kin te ni mune rar bure rind, wute nyinge brequ kin mune nyinge rire, wute leprosi riraq kin te ghimbi mune yuwon rind, wute ange ghave rimbiny kin munene wand rutungu, wute riti kin mune res riwo, di wute yumbo segi kin te ni wand yuwon ye bir muany rutungu.
5 os cegos vêem, os coxos andam, os leprosos são limpos, os surdos ouvem, os mortos ressuscitam, o Evangelho é anunciado aos pobres...
6 Wute nge yumbo yumbo buagi puq ken ye te ruqond, pudi nge dob regh segi kin wute te chumbuai rind.”
6 Bem-aventurado aquele para quem eu não for ocasião de queda!
7 Jon nikin wute Jisas si meri ningg muq Jisas ni Jon ningg wand wute buagi te simbe nindiny nari, “Nungoqi mong wuye di nyumo segi ye pe wo Jon wuqoind kin te ni kombu kin pugri nyumurighi neri no nandi nandi bri yenu wuqoind? Te segi, Jon ni kombu kin pugri segi, ni gre pu yenu ye.
7 Tendo eles partido, disse Jesus à multidão a respeito de João: Que fostes ver no deserto? Um caniço agitado pelo vento?
8 Pudi te segi, tedi yumbo pughe kin wuqond yamb wo? Wuti iri chongo yuwon ye bri nare righe pu yenu bu wo wuqoind ningg? Te segi, wute ni chongo pugri ye mare righe kin ni king ningg baj pe mas ye.
8 Que fostes ver, então? Um homem vestido com roupas luxuosas? Mas os que estão revestidos de tais roupas vivem nos palácios dos reis.
9 Nungoqi yumbo pughe kin wuqond yamb wo? Propet iri bri wuqoind ningg wo? Te nganyene, nge nungoqi simbe guduq, Jon ni mune yumbui nganye, propet aye ni ane tuqui segi.
9 Então por que fostes para lá? Para ver um profeta? Sim, digo-vos eu, mais que um profeta.
10 Wuti nen ningg qa God nde buk pe pugri ur mand, ‘Nge wuti iri nge ningg wand nare no kin te tiqi gudog ye nawo nu ngim sabi nunduw.’ [Mal 3:1]
10 É dele que está escrito: Eis que eu envio meu mensageiro diante de ti para te preparar o caminho {Ml 3,1}.
11 “Nge nganyene nungoqi simbe guduq, wuti iri qi pe ven nde kin Jon wute wuye nap kin ni nde yumbui nas segi, Jon irine yumbui. Pudi wute God nde si nambu ris kin tende wuti iri nyamb segi wokuandi kin pugri nas kin te ni oyi Jon nde yumbui.
11 Em verdade vos digo: entre os filhos das mulheres, não surgiu outro maior que João Batista. No entanto, o menor no Reino dos céus é maior do que ele.
12 Jon wute wuye nap kin ni wand bir nawo kin tende puayi pu rindi muq ven nde puayi God ni king ningg nas di wute ninde si nambu ris kin te quan nganye gre rind di wute tende rir ruso ningg quan nganye buid rip.
12 Desde a época de João Batista até o presente, o Reino dos céus é arrebatado à força e são os violentos que o conquistam.
13 Propet buagi di Moses ningg lo ane ni wute God nde si nambu ris kin ningg simbe mand.
13 Porque os profetas e a lei tiveram a palavra até João.
14 Propet ni mari, ‘Elaija ei nandi.’ Nungoqi wand wutungu yawo kureuq, tedi nge nungoqi simbe guduq te Elaija segi, Jon ningg bu puq mand.
14 E, se quereis compreender, é ele o Elias que devia voltar.
15 Wuti tughe ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.
15 Quem tem ouvidos, ouça.
16 “Nge yumbo pughe kin ningg ei wand gad ei nungoqi muq ven nde puayi was kin te ane tuquine? Nungoqi wokuandi kin pugri, ni ruso tiqe moqi ris, wokuandi aye mune rindi muq ni oyi oyi wand rind riri,
16 A quem hei de comparar esta geração? É semelhante a meninos sentados nas praças que gritam aos seus companheiros:
17 ‘Beghi pereru piq budouq ei nungoqi nyinge wawo ningg pari, pudi nungoqi nyinge wawo segi. Di beghi yivany kin yuwo pari ei nungoqi quanji wand ningg pari, pudi nungoqi quanji wand segi.’
17 Tocamos a flauta e não dançais, cantamos uma lamentação e não chorais.
18 Te kin pugrine Jon nandi kin ni mir quan nand segi, di ni wain ne segi, di wute mari ququ brequ ninde yenu.
18 João veio; ele não bebia e não comia, e disseram: Ele está possesso de um demônio.
19 Di nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge gadi kin nge mir gad di wain ke di ni mari, ‘Nungoqi wuti nen wuqoind. Ni mir quan nand di wain quan ne, ni wute takis materi kin di wute yumbo ur brequ rind kin kimand.’ Beghi temu yumbo ur kin kinne yembe bidiny, pudi nungoqi temu ane yambu wurengu. Pudi God beghi nde yembe nand kin te bei rind ni nei te tuquine nganye.”
19 O Filho do Homem vem, come e bebe, e dizem: É um comilão e beberrão, amigo dos publicanos e dos devassos. Mas a sabedoria foi justificada por seus filhos.
20 Tiqe ren kin wute Jisas ni yumbo ur gre ye quan nganye yembe nindiny pudi ni te ruqond di nei rire ritinde segi. Pugri bu Jisas ni tiqe ren kin wute ker nuany.
20 Depois Jesus começou a censurar as cidades, onde tinha feito grande número de seus milagres, por terem recusado arrepender-se:
21 Ni pugri puq nand, “Korasin kin wute, otiwo nungoqi mai yumbui nganye ware, di Betsaida kin wute, nungoqi mune pugrine mai yumbui nganye ware ye. Te pugri wuti iri ni no tiqe brequ ye Tair di Saidon tende nge ningg yumbo ur gre ye nungoqi nde yembe gidiny kin pugrine ni mune tende yembe nindiny, tedi Tair di Saidon ane asine nei rire ritinde, ni chongo bir bir kin rire righe ruso wase inyap righe.
21 Ai de ti, Corozaim! Ai de ti, Betsaida! Porque se tivessem sido feitos em Tiro e em Sidônia os milagres que foram feitos em vosso meio, há muito tempo elas se teriam arrependido sob o cilício e a cinza.
22 Pudi nungoqi nei ware witinde segi, pugri bu nge muq nungoqi simbe guduq, otiwo God ni wute buagi ir nawo kin tende puayi nungoqi mai quan nganye wuraq. Tair di Saidon ane ni mai tumo wone riraq.
22 Por isso vos digo: no dia do juízo, haverá menor rigor para Tiro e para Sidônia que para vós!
23 Di nungoqi Kaperneam nungoqi nonne nyamb wundivi viyo quan nganye yumbui vise ningg wari? Te segi. God ni meniraqu mati kin tiqe pe wo. Te pugri wuti iri ni no tiqe Sodom tende nge yumbo ur gre ye nungoqi nde yembe gidiny kin pugrine ni mune tende yembe nindiny, tedi Sodom ni yequne.
23 E tu, Cafarnaum, serás elevada até o céu? Não! Serás atirada até o inferno! Porque, se Sodoma tivesse visto os milagres que foram feitos dentro dos teus muros, subsistiria até este dia.
24 Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, otiwo God ni wute ir nawo kin tende puayi nungoqi mai Sodom riraq kin pugri segi, nungoqi Kaperneam mai quan nganye wuraq.”
24 Por isso te digo: no dia do juízo, haverá menor rigor para Sodoma do que para ti!
25 Tende puayi Jisas ni nari, “Wuyi, nu nginy tu wam di qi anene kin yumbui. Nge nu chumbuai guduw, te pugri nu wute quan nganye nei mamb kin ni nu yumbo suqo kuram, di wute ninge wokuandi nei rise kin tene nu bei gudim.
25 Por aquele tempo, Jesus pronunciou estas palavras: Eu te bendigo, Pai, Senhor do céu e da terra, porque escondeste estas coisas aos sábios e entendidos e as revelaste aos pequenos.
26 Te nganye wuyi nu non nei pene bu pugri puq kuen.”
26 Sim, Pai, eu te bendigo, porque assim foi do teu agrado.
27 Di Jisas ni mune simbe nand nari, “Nge wuyi ni yumbo yumbo buagi nge negh. Di wuti iri ni wo te nei nimbig segi, pudi kiyi ni irine wo te nei nimbig. Di wuti iri ni kiyi te nei nimbig segi, pudi wo di wute ninge ni wo kiyi bei neny kin tene ni nei rimbig.
27 Todas as coisas me foram dadas por meu Pai; ninguém conhece o Filho, senão o Pai, e ninguém conhece o Pai, senão o Filho e aquele a quem o Filho quiser revelá-lo.
28 Nungoqi yumbo mai kin ware ghimbi buid segi ate ngende wandi, tedi nungoqi was yawotuan kin sunyi kew kin tuqui.
28 Vinde a mim, vós todos que estais aflitos sob o fardo, e eu vos aliviarei.
29 Nungoqi nyumo bog bulmakau nde gibe pe mirany righe ei ni yumbo qo rimb rire ruso ye te nei wumbiny. Bulmakau ni wute nde si nambu yeru di ni yumbo qo rimb rire ruso. Nungoqi te kin pugrine nge ningg wand wutungu di nge nde si nambu yequ. Nge yumbo ur oghi ye yembe gidiny di nge ningne nyamb gidivi viyo segi, di yumbo te nungoqi nde mai riwo segi, di nungoqi was yawotuan kin tuqui.
29 Tomai meu jugo sobre vós e recebei minha doutrina, porque eu sou manso e humilde de coração e achareis o repouso para as vossas almas.
30 Nyumo bog nge nungoqi nde gibe pe kirauq righe kin te nungoqi ware kin tuqui, di yumbo nge keuq kin te mai riwo segi, nungoqi ware kin tuqui.”
30 Porque meu jugo é suave e meu peso é leve.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.