Lucas 6

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sabat kin nginy iri ningg Jisas nikin wute ane wit wuny mingine nyinge mare mo. Ni nyinge mare mo mo di Jisas ningg wute wit yi ninge gure mawo, materi, si pe sosi mand, chongo puaq di nganye te me.
1 Num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos começaram a colher e a debulhar espigas, e a comer os grãos de trigo.
2 Muq Parisi ninge te muqond di ni pengu mindim, “Pughe ningg nungoqi Moses ningg lo te gure waq di Sabat kin nginy nen ningg yembe wand wit yi gure wawo?”
2 Então alguns fariseus perguntaram: — Por que é que vocês estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Di Jisas oyi nari, “Devit nikin wute ane mo mo mir kurem di pughe sin men kin te nungoqi buk pe wuqond segi bri?
3 Jesus respondeu:
4 Beghi bon lo wuri bret God meng ningg mawo ris kin te God meng ye. Bret te kin pristne ei me, wute aye me kin te lo segi puq wund. Pudi Devit nikin wute ane mo mo mir kurem di ni God ningg baj pe sunyi uny kin pe tende nar no di bret te nateri, nare nandi ne, di nikin wute ninge nem me. Nungoqi wand te kin buk pe wuqond o segi?”
4 Ele entrou na casa de Deus, pegou os pães oferecidos a Deus, comeu e deu também aos seus companheiros. No entanto é contra a nossa Lei alguém comer desses pães; somente os sacerdotes têm o direito de fazer isso.
5 Di ni simbe nindim nari, “Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni Sabat kin puate.”
5 E Jesus terminou, dizendo:
6 Sabat aye ningg ni God yumbui nyamb mirang kin baj pe nar no di God ningg wand wute bei neny. Di wuti iri ni si kuti kin te ane God yumbui nyamb mirang kin baj pe tende nas. Wuti te ni si tuan brequ kuse.
6 Num outro sábado Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita aleijada.
7 Di Parisi wute Moses ningg lo wute bei meny ye ane ni Jisas kotim maind ningg ngim meri mand ye, pugri bu ni waghine Jisas yeng muang pu yemu. Ni yeng muang ei muqond muq Sabat kin nginy te ningg ni wuti si kuti kin te sabi nindig oghi, tedi te ningg kotim maind ningg.
7 Alguns mestres da Lei e alguns fariseus ficaram espiando Jesus com atenção para ver se ele ia curar alguém no sábado. Pois queriam arranjar algum motivo para o acusar de desobedecer à Lei .
8 Pudi Jisas ni nei te nundom pre. Di ni wuti si brequ kin te simbe nindig nari, “Nu yes yewo, ghandi, wute buagi nde rar pe yeru.” Pugri simbe nindig di nes nandi, wute buagi nde rar ngimine yenu.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e por isso disse para o homem que tinha a mão aleijada: O homem se levantou e ficou em pé.
9 Muq Jisas ni simbe nindim, “Nge nungoqi pengu guduq, Sabat kin lo pughe puq wund? Wute ghav bidiny yuwon pu ris, o wute unje pap? Wute ghav bidiny ei ris o wute bab riti?”
9 Então Jesus disse:
10 Muq ni rar nat wute buagi nuqond nuqond nondo nandi pre di wuti te simbe nindig nari, “Nu si tuqu kuso.” Muq ni Jisas nari kin pugrine puq nen, ni si nituqu kuso, di brequne nganye ni si mune oghi.
10 Jesus olhou para todos os que estavam em volta dele e disse para o homem: O homem estendeu a mão, e ela sarou.
11 Pudi ni te muqond di Jisas quan nganye umbo ker muang. Di oyi oyi pengu mand mari, “Muqdi beghi Jisas pughe sin ei beg ye?”
11 Aí os mestres da Lei e os fariseus ficaram furiosos e começaram a conversar sobre o que poderiam fazer contra Jesus.
12 Tende puayi nginy iri ningg Jisas char iyu pe newo no Yumbui pengu nindig ningg. Ni te no di bur te ningg ni God pengu nindig nindigne ruso pend ruso.
12 Naquela ocasião Jesus subiu um monte para orar e passou a noite orando a Deus.
13 Yambgriq burane nikin wute nari mandi di wute 12-pela pu si numbom di wute te aposel puq nindim.
13 Quando amanheceu, chamou os seus discípulos e escolheu doze deles. E deu o nome de apóstolos a estes doze:
14 Wute 12-pela pu te ni nap mo kin taq men: Saimon (ni nyamb aye te Pita puq nindig) ni kiqam Andru temi, Jems, Jon, Pilip, Bartolomyu,
14 Simão, em quem pôs o nome de Pedro, e o seu irmão André; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 Matyu, Tomas, Jems Alpius ningg wo, Saimon ni Selot ningg wute tit kin iri,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu; Simão, o nacionalista;
16 Judas Jems ningg wo, di Judas Iskariot otiwo ni Jisas veri nde si pe ni nondo kin te.
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Muq Jisas aposel te ane char iyu pe pu mati mi bed pe yemu. Di bed pe tende nikin wute nganye buagi rindi, tende rikur pu yeru. Di wute aye tiqe isis kin nganye buagi nganye rindi tende rikur pu yeru pre. Wute te tiqe buagi Judia opu yeru kin te pu rindi, Jerusalem pu rindi di tiqe yumbui gherim qunambe yeru kin Tair di Saidon pu rindi.
17 Jesus desceu do monte com eles e parou com muitos dos seus seguidores num lugar plano. Uma grande multidão estava ali. Era gente de toda a Judeia, de Jerusalém e das cidades de Tiro e Sidom , que ficam na beira do mar.
18 Wute buagi te Jisas nde rindi ni ningg wand rutungu di num puaq nindiny ningg. Wute ninge ququ brequ ni nde yemu kin te ni ququ brequ te puaq nindiny.
18 Eles tinham vindo para ouvir Jesus e para serem curados das suas doenças. Os que estavam atormentados por espíritos maus também vieram e foram curados.
19 Di gre Jisas nde pu viyi vindi di wute nganye buagi num di ququ brequ puaq nindiny. Wute ni rit nase kin te ninggne di ni num oghi di ququ brequ wu mase mo. Pugri bu wute nganye buagi ni rit nase ningg tuqui rip rip.
19 Todos queriam tocar em Jesus porque dele saía um poder que curava todas as pessoas.
20 Muq Jisas rar neq wundo nikin wute te nuqond di nari, “Nungoqi wutaqu yumbo quan segi kin nungoqi chumbuai wand, te pugri tumo di nungoqi God nde si nambu was.
20 Jesus olhou para os seus discípulos e disse:
21 Nungoqi wutaqu muq mir tuqui segi di mir ane was kin te nungoqi chumbuai wand, te pugri God nungoqi tuqui nupuqu ye. Nungoqi wutaqu muq yivany ane was kin te nungoqi chumbuai wand, te pugri nungoqi oyi chumbuai ane was ye.
21 — Felizes são vocês que agora têm fome,
22 Nungoqi wutaqu nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge nei wumbigh di nge ningg nyamb bir wawo ye te ningg wute buagi nungoqi yambu mireuq di ni nde tumo wondo mundoqu yambu mari, di nyamb brequ munduq. Nginy te ningg nungoqi pugri puq meuq kin tende nungoqi chumbuai wand, nungoqi yuwon pu was.
22 — Felizes são vocês quando os odiarem, rejeitarem, insultarem e disserem que vocês são maus por serem seguidores do
23 Wute nungoqi pugri puq meuq kin nginy tende nungoqi nyinge wawo di quan nganye chumbuai wand. Te pugri God oyi nungoqi oyi nunduq kin yumbo yumbui nganye nginy tu wam nuauq rise. Muq ni nungoqi puq meuq kin te asi ni kuqo mune propet pugrine puq mem ye.
23 Fiquem felizes e muito alegres quando isso acontecer, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Pois os antepassados dessas pessoas fizeram essas mesmas coisas com os
24 “Pudi nungoqi wutaqu muq yumbo quan rise kin nungoqi muq qi pe yuwon pu was di quan nganye chumbuai wand pre. Otiwo di God nungoqi mai neuq.
24 — Mas ai de vocês que agora são ricos,
25 Nungoqi wutaqu mir tuqui kin te, otiwo di God nungoqi mai neuq di nungoqi oyi mir tuqui segi di mir ane was. Nungoqi chumbuai ane was di wur wur was kin te otiwo di God oyi nungoqi mai neuq di nungoqi quanji wand di yivany ane was.
25 — Ai de vocês que agora têm tudo,
26 Nungoqi wutaqu muq wute buagi aye chumbuai munduq di nungoqi nyamb mindivi viyo kin te, otiwo di God oyi nungoqi mai neuq. Wute nungoqi chumbuai munduq di yuwon muauq kin te asi ni kuqo propet wandoqi kin pugrine nganye yuwon muam ye.”
26 — Ai de vocês quando todos os elogiarem, pois os antepassados dessas pessoas também elogiaram os falsos profetas.
27 Muq Jisas mune nari, “Nungoqi muq nge ningg wand wutungu wutungu yequ kin wen, nge nungoqi simbe guduq: Nungoqi non veri yawo wurany righe, di wute nungoqi yambu mireuq kin te nungoqi oyi ni yuwon wam,
27 — Mas eu digo a vocês que estão me ouvindo: amem os seus inimigos e façam o bem para os que odeiam vocês.
28 di wute nungoqi awo mumbuq kin te nungoqi oyi God pengu wundig ei ni yuwon nuam, wute nungoqi wand brequ munduq kin te nungoqi oyi God pengu wundig ei ni oyi yuwon nuam.
28 Desejem o bem para aqueles que os amaldiçoam e orem em favor daqueles que maltratam vocês.
29 Wuti iri nu kowisambe opu dang nunduw, te piyi rar qoind opu gri mune dangne nunduw. Wuti iri nu chongo ire nitaw wi, te piyi rar qoind aye te mune nitaw wi.
29 Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também. Se alguém tomar a sua
30 Wute nungoqi yumbo ningg sang mupuq te nungoqi wem, yawo nduq wayequ. Di wute nungoqi yumbo ninge mitaquri kin te nungoqi mune wateri ningg wari wayequ, te piyi ni mare mo.
30 Dê sempre a qualquer um que lhe pedir alguma coisa; e, quando alguém tirar o que é seu, não peça de volta.
31 Yumbo ur buagi wute aye nungoqi nde puq ren ningg wari kin pugrine ei nungoqi mune ninde puq weny.
31 Façam aos outros a mesma coisa que querem que eles façam a vocês.
32 “Nungoqi wute nungoqi yawo rirauq righe kin tene yawo wurany righe kin te eti wari God te kin ningg nungoqi chumbuai nunduq ningg puq wand. Wute yumbo ur brequ rind kin pugrine wute ni yawo rirany righe kin tene ni oyi yawo rirany righe ye.
32 — Se vocês amam somente aqueles que os amam, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama amam as pessoas que as amam.
33 Di nungoqi wute nungoqi yuwon muauq kin tene muq oyi sabi wundim kin te eti wari God te kin ningg nungoqi chumbuai nunduq ye. Wute yumbo ur brequ kin ni te kin pugrine qa puq ren ye.
33 E, se vocês fazem o bem somente para aqueles que lhes fazem o bem, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama fazem isso.
34 Di nungoqi wute yumbo wem di nei wamb wute te otiwo ni oyi nungoqi wem kin tuquine oyi mune meuq ye tuqui. Pugri bu nungoqi wute tene ei yumbo wem. Nungoqi pugri puq wen ye te eti wari God nungoqi te kin ningg chumbuai nunduq. Wute yumbo ur brequ rind kin ni pugrine wute aye yumbo ur brequ rind kin te yumbo reny pu ei otiwo ni oyi mune te kin tuquine reny ye.
34 E, se vocês emprestam somente para aqueles que vocês acham que vão lhes pagar, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama emprestam aos que têm má fama, para receber de volta o que emprestaram.
35 Pudi nungoqi oyi nungoqi non veri yawo wurany righe, sabi wundiny, yumbo weny di ni oyi oyi runduq ye te ningg wari muq weny wayequ, segi ei weny. Nungoqi pugri puq wen, tedi God oyi nungoqi oyi nunduq kin te quan nganye. God ni wute brequ kin di wute ni chumbuai rindig segi kin te anene yuwon nuany ye. Pugri bu nungoqi te kin pugrine puq wen, tedi wute aye rundoqu di nei rimb nungoqi God wam nganye kin ni ningg wo.
35 Façam o contrário: amem os seus inimigos e façam o bem para eles. Emprestem e não esperem receber de volta o que emprestaram e assim vocês terão uma grande recompensa e serão filhos do Deus Altíssimo. Façam isso porque ele é bom também para os ingratos e maus.
36 Beghi wuyi wute buagi yawo nitony kin pugrine ei nungoqi mune wute aye yawo wutony.”
36 Tenham misericórdia dos outros, assim como o Pai de vocês tem misericórdia de vocês.
37 “Wute aye ni yumbo ur brequ te wundony di brequ puq wundiny segi, tedi God oyi nungoqi brequ puq nunduq segine. Wute aye yumbo ur te wundony wupiny ruso segi, tedi God oyi nungoqi yumbo ur brequ te rupuqu ruso segine. Wute nungoqi unje mupuq pudi nungoqi wand te puaq wundiny, tedi God oyi nungoqi wand puaq nunduq.”
37 — Não julguem os outros, e Deus não julgará vocês. Não condenem os outros, e Deus não condenará vocês. Perdoem os outros, e Deus perdoará vocês.
38 Jisas kopuqu wand ven nand, “Nungoqi wute aye yumbo weny, tedi God oyi nungoqi wute aye yumbo weny kin pugrine neuq. Ni oyi quan nganye ei nungoqi nde si wam nuauq di nungoqi si bre di ninge buraq ri ye. Nungoqi wute aye yumbo pughe gri pu weny ye te kin pugrine ei God nungoqi oyi neuq ye.”
38 Deem aos outros, e Deus dará a vocês. Ele será generoso, e as bênçãos que ele lhes dará serão tantas, que vocês não poderão segurá-las nas suas mãos. A mesma medida que vocês usarem para medir os outros Deus usará para medir vocês.
39 Di ni kopuqu wand aye ren mune simbe nindiny: “Wuti iri rar brequ kin ni wuti aye rar brequ kinne si niting rise di nitanyi no ye tuqui segi. Tedi ni temi ane ngamo pe ir maghe.
39 E Jesus fez estas comparações:
40 Skul wokuandi iri nikin tisa nde yumbui di nikin tisa oyi ni nde nambu nas segi. Tisa ni yumbui di skul wokuandi oyi tisa nde nambu. Pudi skul wokuandi ni skul omo nuaq, tedi nikin tisa ane tuquine.
40 Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor. Porém, quando tiver terminado os estudos, o aluno ficará igual ao seu professor.
41 “Pughe kin ningg nu yumbo tinanji nimand nde rar pe yequ kin te muq gudoq, pudi nyumo bidi yumbui nu non rar pe yequ kin te gudoq segi?
41 — Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
42 Pughe gri ei nyumo bidi yumbui nu non rar pe yequ kin te nei gubuw segine, muq nu non nimand ningg kuari, ‘Mand, nu yeru nge tinanji woju nu nde rar pe yequ kin te kitaw wi?’ Nu wuti nei tevi kin! Nyumo bidi nu non nde rar pe yequ kin te taqwi pre, ei nu oghine rar ghat, muqdi tinanji woju nimand nde rar pe yequ kin te taqwi.”
42 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, se você não repara na trave que está no seu próprio olho? Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
43 “Nyumo nyam kure kin pe nyumo yi brequ kin riyi segi, di brequ kuse kin pe mune pugrine nyumo yi yuwon kin riyi segi.
43 — A árvore boa não dá frutas ruins, assim como a árvore que não presta não dá frutas boas.
44 Nyumo manyi wute nikin yi te mundony di nei mamb nyumo te nyam kure kin o brequ kuse kin. Wute sanyi yi sare mundim pe riyi pu yeru map segi, di wain yi sare tubrege pe riyi pu yeru map segi.
44 Pois cada árvore é conhecida pelas frutas que ela produz. Não é possível colher figos de espinheiros, nem colher uvas de pés de urtiga.
45 Te kin pugrine wuti oghi kin nei yuwon ye ni nde umbo pe rise kin te simbe nand, di wuti brequ kin nei brequ ye ni nde umbo pe rise kin te ei simbe nand ye. Mim nikin nei pe wand vind segi, mim ni wuti ningg nei umbo pe bre pu rise kin te bu simbe vind.”
45 A pessoa boa tira o bem do depósito de coisas boas que tem no seu coração. E a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más. Pois a boca fala do que o coração está cheio.
46 “Nungoqi nge kari kin yumbo ur te puq wen segi, tedi pughe kin ningg nge ningg wari, ‘Yumbui, Yumbui?’
46 — Por que vocês me chamam “Senhor, Senhor” e não fazem o que eu digo?
47 Wuti nge nde nandi nge ningg wand nutungu di nge kari kin pugrine puq nen kin te, muqdi nge nungoqi simbe guduq ni pughe gri ei nas ye.
47 Eu vou mostrar a vocês com quem se parece a pessoa que vem e ouve a minha mensagem e é obediente a ela.
48 Wuti te kin ni wuti iri baj yembe nindig ningg di qi ngamo nuaq naghe no wet yumbui iri raqe naind, muq simen wet wam tende nawo muq baj yembe nindig kin pugri. Otiwo wuye nime nandi kin tende puayi wuye nime baj te si numbony, pudi baj te viso vighe di bir segi. Ni baj gre ye nganye yembe nindiny, pugri bu bir ye tuqui segi.
48 Essa pessoa é como um homem que, quando construiu uma casa, cavou bem fundo e pôs o alicerce na rocha. O rio ficou cheio, e as suas águas bateram contra aquela casa; porém ela não se abalou porque havia sido bem-construída.
49 “Pudi wuti nge ningg wand nutungu pudi nge kari kin pugri puq nen segi kin te, ni wuti iri ngamo nuaq naghe no simen nowi muq baj yembe nindig segi, ni wuti qi wamne baj yembe nindig kin te ane tuqui. Otiwo wuye nime nase kin tende puayi wuye nime baj te si numbony di baj te bi viso vighe di bir vis omone viso.”
49 Mas quem ouve a minha mensagem e não é obediente a ela é como o homem que construiu uma casa na terra, sem alicerce. Quando a água bateu contra aquela casa, ela caiu logo e ficou totalmente destruída.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.