Lucas 21

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jisas God ningg baj pe yenu di nuqond wute wet bidi quan kin mandi nikin wet bidi Yumbui meng ningg God ningg baj pe kin wet bidi bokis pe mawo righe. Ni yenu te nuqond nuqond
1 Jesus estava observando e viu os ricos que lançavam seu dinheiro na caixa de ofertas.
2 di nyumbueg ire wundi nundoq. Nyumbueg te ngaim nati kin ni wet bidi segi ye ni wundo di wet bidi ambo ye woju teri wuwo righe.
2 Viu também certa viúva pobre lançar ali duas pequenas moedas.
3 Jisas ni te nuqond di wute buagi simbe nindiny nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wute ni ngaim nati di yumbo segi kin wen ni wet bidi quan nganye wet bidi bokis pe wuwo righe, di wute aye segi.
3 Então Jesus disse:
4 Wute buagi ren ni yumbo quan rise bu ninge ruwo righe di ninge nikin rise. Pudi nyumbueg wen ni wet bidi segi kin bu wet bidi ambo ye woju terine nikin mir wong wund ningg rise kin tene wuwo righe.”
4 Porque todos esses deram como oferta daquilo que lhes sobrava; esta, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
5 Wute ninge God ningg baj te mundoq, wet yuwon yuwon pe yembe munduw, di yumbo God meng di yumbo tende pe God ningg baj yenji mipiq kin te muqond di wand wand yemu. Pudi Jisas nari,
5 Alguns falavam a respeito do templo, como estava ornado de belas pedras e de dádivas.
6 “Nge nungoqi simbe guduq, yumbo buagi muq ren rise wuqond kin ren otiwo wute mandi bir mawo di wet men mune iri aye nde wam nas wuqoind segi ye. Ni quan buagine bir ir maghe di kin kin mas ye.”
6 Então Jesus disse:
7 Di ni Jisas pengu mindig mari, “Tisa, yumbo ren kin pughe puayi ei puq ren ye? Beghi yumbo ur pughe kin buqod ei nei bab yumbo ren kin puq ren yamb tumo?”
7 Perguntaram a Jesus: — Mestre, quando será isto? E que sinal haverá quando estas coisas estiverem para acontecer?
8 Di Jisas ni oyi nari, “Nungoqi yeng wawo yuwon. Eti wute ninge mandi nungoqi wandoqi munduq di ni wand wutungu. Te pugri wute wandoqi kin nganye buagi nge nde nyamb pe mandi di mari, ‘Nge Kraist’ di mari, ‘Ngeri te tumo rind pre.’ Ni nungoqi pugri puq munduq, pudi nungoqi ni ningg wand wutungu di ninde dobu waru wayequ.
8 Jesus respondeu:
9 Di qi puch aye pe opu yeng yumbui wes di mai yumbui nganye rindi kin wand wutungu, te nungoqi wune wamb wayequ. Yumbo ren kin ei ye ruwo ye, pudi qi nginy tu ane pre kin ngeri te tende puayine rindi segi ye. Yumbo ren kin puq ren pre dobu ei ngeri te kin rindi ye.”
9 Quando vocês ouvirem falar de guerras e revoluções, não fiquem assustados; pois é necessário que primeiro aconteçam estas coisas, mas o fim não será logo.
10 Muq simbe nindim nari, “Kantri ire mes mewo kantri aye ane mege, di king iri nikin wute ane mes mewo di king aye nikin wute ane mege.
10 Então Jesus lhes disse:
11 Tende puayi di tiqe ninge pe te titwuye naghe di tiqe ninge pe te mir segi di num yumbui mare ye. Di woingo kin yumbo isis di yumbo ur gre ye nginy tu wam pu rindi ye.
11 Haverá grandes terremotos, epidemias e fome em vários lugares, coisas espantosas e também grandes sinais vindos do céu.
12 “Pudi yumbo buagi ren puq ren segine di ni nungoqi mutuqu wase, unje mupuqu mai isis meuq, di mitaqu God yumbui nyamb mirang kin baj pe mo kotim munduqu, di taq mumbuqu. Nungoqi nge ningg wute pugri bu ni nge nyamb brequ mindigh ningg mari di nungoqi mitaqu king di gavman kin yumbui nde mo, di ninde rar ngimi muaqu yequ.
12 Antes, porém, de todas estas coisas, vocês serão presos e perseguidos. Vocês serão entregues às sinagogas e lançados nas prisões; serão levados à presença de reis e de governadores, por causa do meu nome.
13 Ni pugri puq meuq te nungoqi ninde wand bir wawo kin ngim muauq.
13 Isto acontecerá para que vocês deem testemunho.
14 Ni nungoqi kotim munduqu di nungoqi oyi ni wand oyi wundim kin te ningg nei kumo wamb wayequ.
14 Tomem, pois, a decisão de não se preocupar com o que irão responder,
15 Te pugri nge gri nungoqi nei yuwon ye keuq di nge gri nungoqi ni oyi wundim kin wand mim pe kuauq di nungoqi wand wand. Nungoqi oyi wand wand di wute nungoqi kotim munduqu kin te oyi nungoqi wand te oyi munduq kin tuqui segi.
15 porque eu lhes darei palavras e sabedoria a que não poderão resistir nem contradizer todos os que se opuserem a vocês.
16 Nungoqi non nuyi numo, nuse niqam, yavi ire di nimand ni mune anene ei nungoqi veri nde si pe requ wondo, di ninge rumbuequ wati.
16 E vocês serão entregues até por seus próprios pais, irmãos, parentes e amigos; e eles matarão alguns de vocês.
17 Nungoqi nge ningg wute pugri bu wute buagi nungoqi yambu mirequ.
17 Todos odiarão vocês por causa do meu nome.
18 Pudi nungoqi ngawu pe kin yu kimbi iri nganye ir no ye tuqui segi.
18 Mas não se perderá um só fio de cabelo da cabeça de vocês.
19 Nungoqi buid wap di gre pu yequ tedi wati segi, was was te kin was.
19 É pela perseverança que vocês ganharão a sua alma.
20 “Nungoqi wute yeng kin mandi Jerusalem quir quar munduw mondo mandi pu yemu wuqond te nungoqi nei wamb tiqe yumbui wen bir kin ngeri te tumo rind.
20 — Quando, porém, vocês virem Jerusalém sitiada de exércitos, saibam que está próxima a sua devastação.
21 Te muqdi wute Judia opu ris kin te wu rise rand pe ei riwo ruso. Di wute Jerusalem ris kin riyi rindi wu rise ruso, di wute tiqe ris segi dabo yeru kin mune tiqe rir ruso wayequ.
21 Então os que estiverem na Judeia fujam para os montes; os que se encontrarem dentro da cidade saiam dela; e os que estiverem nos campos não entrem na cidade.
22 Te pugri tende puayi te God wute ni ningg wand mutungu segi kin te oyi mai nem ye. Te pugri wand asi God ningg wand rise kin buk pe ur mand kin te nganyene ei puq ren ye.
22 Porque esses dias são de vingança, para se cumprir tudo o que está escrito.
23 Tende puayi nyumbueg wo ane ris kin di ninge ni wo wokuandi ne ris ye ni mai quan nganye rire ye. Te pugri tende puayi mai yumbui nganye ei qi pe wundi, di God ni umbo ker te oyi wute nde oyi nand ye.
23 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias! Porque haverá grande aflição na terra e ira contra este povo.
24 Veri wute te mambui riti di ninge mitari tiqe manyi aye pe opu te mo taq mamb pu yeru. Di wute aye Juda segi kin oyi Jerusalem nyinge muaq wughe ninde si nambu yequ ruso ruso otiwo God ni ngeri nipim ruso kin te prene.”
24 Cairão a fio de espada e serão levados cativos para todas as nações; e, até que os tempos dos gentios se completem, Jerusalém será pisada por eles.
25 Jisas nari, “Otiwo ngeri tende di nginy pe, irew pe di tomnji pe yumbo ur gre ye isis ruwi. Di qi pe kin wute buagi nei kumo mamb di gherim seme yumbui gherim gug pe bir kus kuri kuri ye te ningg wune mamb di buyaq mand.
25 — Haverá sinais no sol, na lua e nas estrelas; sobre a terra, angústia entre as nações em perplexidade por causa do bramido do mar e das ondas.
26 Wute buagi yumbo ur isis qi pe rindi ye te ningg quan nganye wune rimb di rar ori riti. Te pugri yumbo gre kin nginy tu pe kin tit rip ye.
26 Haverá pessoas que desmaiarão de terror e pela expectativa das coisas que sobrevirão ao mundo, pois os poderes dos céus serão abalados.
27 Tende puayi di wute buagi qi pe kin ni wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni nikin gre di ti yumbui ane wuye quari wabe yenu di nandi kin te ruqoind.
27 Então verão o Filho do Homem vindo numa nuvem, com poder e grande glória.
28 Yumbo pugri kin puate ri righe wuqond te muqdi nungoqi wes wewo ngawu wundigi kuyo di wam rar wat. Nungoqi chumbuai wand, te pugri God nungoqi nitaqu wowi ye ngeri te rindi pre.”
28 Ora, quando estas coisas começarem a acontecer, levantem-se e fiquem de cabeça erguida, porque a redenção de vocês se aproxima.
29 Muq Jisas ni kopuqu wand ven simbe nindim nari, “Nungoqi nyumo fig di nyumo buagi aye te wuqond.
29 Jesus ainda lhes contou uma parábola, dizendo:
30 Ni raqe uri rind buraq ri di mune muap rind wuqond, tedi nungoqi nei wamb te wuye wundi kin ngeri te muq tumo rind.
30 Quando veem que começam a brotar, vocês mesmos sabem que o verão está próximo.
31 Te kin pugrine nungoqi yumbo ur ren kin wuqond nungoqi nei wamb God king ningg nas di wute yumbo yumbo buagi ane ninde si nambu rise ye ngeri te tumo rind pre.
31 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, saibam que está próximo o Reino de Deus.
32 “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wute tit muq ris kin ren ni riti segi, risne di yumbo te kin puq ren.
32 Em verdade lhes digo que não passará esta geração sem que tudo isto aconteça.
33 Nginy tu di qi ane ni pre ye, pudi nge wand te pre segi ye.”
33 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
34 Jisas mune nganye nikin wute simbe nindim nari, “Nungoqi yeng wawo yuwon. Eti nungoqi wuye kumo we di jebo wand. Di qi pe kin yumbo quan nganye nei wumbiny, tedi nungoqi nei yumbo pe tende rise, di Yumbui nandi kin nginy te nandi di nungoqi puye yis nireuq. Wapi yawi pe maghe kin pugri nungoqi puye yis nireuq,
34 — Tenham cuidado para não acontecer que o coração de vocês fique sobrecarregado com as consequências da orgia, da embriaguez e das preocupações deste mundo, e para que aquele dia não venha sobre vocês repentinamente,
35 di nungoqi sir wap segine. Te pugri nginy nen wute buagi qi pe kin ni ruqoind ye.
35 como uma armadilha. Pois sobrevirá a todos os que vivem sobre a face de toda a terra.
36 Priprine nungoqi yeng wawo pu ei was. Di priprine God pengu wundig ei ni nungoqi gre neuq. Te ei nungoqi mai ren segine puaq wand, di wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni nde rar ngimi yequ kin tuqui.”
36 Portanto, vigiem o tempo todo, orando, para que vocês possam escapar de todas essas coisas que têm de acontecer e para que possam estar em pé na presença do Filho do Homem.
37 Nginy manyi Jisas no God ningg baj pe yenu wute wand bei neny, di bur ni no nyumo Oliv kin char iyu pe tende nase.
37 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas à noite saía e ficava no monte chamado das Oliveiras.
38 Di quayi nyumbueg pripri burane nganye res riwo di ni ningg wand rutungu ningg God ningg baj pe tende rindi di ni ningg wand rutungu.
38 E todo o povo madrugava para ir ao encontro dele no templo, a fim de ouvi-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.