Lucas 15

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Muq wute takis materi kin di wute yumbo ur brequ rind kin rindi Jisas nde rikur di ni wand nand kin rutungu.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Pudi Parisi di wute lo wute bei meny ye ane ni Jisas ningg umbo ker mawo mari, “Wuti nen wute yumbo ur brequ rind ye ane sabi rind di mir rind.”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Di Jisas kopuqu wand ven simbe nindim:
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Nungoqi kin iri sipsip 100-pela pu yeru pu muq ire ir wuso. Tedi 99-pela te si nare, mong puch ire ningg yeru mir rind rind, di no ire ir wuso kin te meri nunduw ye o segi? Ni no ire ir wuso kin meri nunduw nunduw nundoqne di pre.
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Ni nundoq tedi ni quan nganye chumbuai nand di nitaqwi sikar wam neq wiyo di niraq nambu no.
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 Ni no nambu di ni kimand di wute ni ane tumo tumo ris kin te nari rindi rikur di nari, ‘Wandi nge ane chumbuai bad. Nge sipsip ir wuso kin te mune gudoq pre.’
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Nge nungoqi simbe guduq, wuti yumbo ur brequ nand ye iri mune nei nare nitinde ye te ningg di nginy tu wam kin te kin pugrine quan nganye chumbuai mand. Te nganye wute 99-pela pu asine nei rire ritinde pre di God nde rar pe tuquine ris kin te ningg ni chumbuai mand. Pudi wuti yumbo ur brequ nand nand ruso ruso muq mune nei nare nitinde ye te ningg ni quan nganye chumbuai mand.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 Di Jisas kopuqu wand aye ire simbe nand nari, “Nyumbueg ire wet bidi 10-pela pu rise pu muq ire ir wuso, tedi ni pughe ei wen ye? Tedi ni lam wundiq wus, di baj pe bureng wup, di waghine meri wunduw wunduw wundoqne di pre.
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Ni wet bidi te wundoq pre, tedi ni kimand di wute ni nde tumo ris kin te wuri rindi di wuri, ‘Wandi nge ane chumbuai bad. Nge wet bidi ir wuso kin te yabe mune gudoq pre.’
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Nge nungoqi simbe guduq. Te kin pugrine wute yumbo ur brequ mand kin iri ni nei nare nitinde ye te ningg God ningg angelo ni quan nganye chumbuai mand.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Di Jisas kopuqu wand aye ire simbe nand nari, “Wuti iri quayi wo temi mas.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Muq wo kiqam te kiyi ningg nari, ‘Wuyi, nu yumbo bir kuawo nge ninge kuegh di chech ninge gueg puq guad kin te nge te be yegh.’ Muq kiyi nikin ningg yumbo yumbo buagi te bir nawo di ni kin kin nem.
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 “Tende dobu nginy ninge mo pre wo kiqam te ni ningg yumbo yumbo te ni rundo wute aye wong mand, di ni wet bidi te kin nateri nare di wonji, kantri aye pe no. Ni no tende nas, di bujeyi nase di wet bidi sabi nindiny segi. Ni wet bidi segi segi menare ruso ruso di wet bidi buagi omone nawo.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Ni yumbo buagi omo nawo pre pu nas, di tende opu mune mir segi. Di ni wet bidi segi pugri bu ni mir ne kin segi.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Pugri bu ni no wuti iri te opu kinne yembe nindig. Di wuti te ni tiqi nundog no pu imb pe yembe nand pu bag namb.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Ni pu yeng nuany pu yenu, pu ni mir rind di mir chongo ir righe kin te nuqond di ni ne ei umbo tuq namb yawo nganye gureg. Di tende puayi wute ninge ni mir ninge meng segi.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 “Muq ni nei yuwon ye mune vindi vighe di ni nari, ‘Nge ven yengu kin mir segi di mir ningg kati yamb tumo. Nge wuyi ningg yembe ye wute buagi ni mir quan nganye rise, di me omo mawo ye tuqui segi.
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Muqdi nge mune nyinge kare wuyi nde ko. Ko wuyi nde ko kar di simbe gidig kari, “Wuyi, nge God nde yumbo ur brequ gad, di nu nde yumbo ur brequ gad.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Nge muq wuti oghi nganye segi, pugri bu nu nge wo puq ndigh tuqui segi. Muqdi nge nu ningg yembe ye wuti kin pugri ei yembe yegh di yembe gad.” ’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Pugri nei namb pre di nes newo nyinge nare kiyi nde no.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 “Muq wo kiyi ningg nari, ‘Wuyi, nge God nde yumbo ur brequ gad di nu nde yumbo ur brequ gad pre. Nge wuti oghi nganye segi, pugri bu nu nge wo puq ndigh tuqui segi.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 “Pudi kiyi nikin yembe ye wute te simbe nindim nari, ‘Brequne wo nge ningg chongo yuwon ye te wutaqwi, wuraq wandi, wurang wughe. Di ring si tumuepu pe weng naghe, di sendel nyinge pe wutang rindiwo.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Di kau wo quan nganye nyam wure kin te wuraq wandi, wumbueq wuti. Di beghi mir yumbui yembe bidiny, mir bad di chumbuai bad.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Te pugri nge wo nen ni nati pre di mune nes newo, ni ir no pre pudi mune buqoid.’ Pugri bu ni mir yumbui yembe mindiny, mir mand di chumbuai mand.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Tende puayi wo kiseyu ni wuny mbene yenu. Ni wuny mbe pu mune nandi kin tende, ni nandi baj pe tumo tumo di ni yuwo riri di nyinge ruwo ruwo kin te nutungu.
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 Di ni yembe ye wuti iri ngam nirang nandi di pengu nindig nari, ‘Te pughe riteri?’
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 Di yembe ye oyi ni simbe nindig nari, ‘Nu niqam mune nandi pre. Ni no pre di yuwon pune mune nandi. Nu nuyi ni pugri nuqoind bu ni chumbuai nand bu nari di kau wo quan nganye nyam wure kin te mumbueq, mir yumbui yembe mindiny di chumbuai mand.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 “Kise ni te nutungu umbo ker nawo di baj pe nar no yambu nari. Di kiyi neyi nandi wo ningg nari, ei wo nar nondo ningg.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Pudi wo oyi kiyi ningg nari, ‘Pughe gri ate nge ber quan nu nde wet bidi segi ye yembe gad, di nge nu ningg wand sange guduw segi. Nu nge pughe kin ningg tiqi gudogh di nge nu wand irepene kutungu di te kin pugrine puq ken. Pudi nu nge meme ghar iri kuegh di nge nge ningg mand ane chumbuai bad segi.
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Pudi nu nuwonyimi nen ni nu ningg yumbo yumbo buagi te nare no ngimne nyumbueg neny omo nawo pre, muq mune nandi ye nen ningg bu nu kau wo nyam wure kin tene gubueq.’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 “Muq kiyi oyi nari, ‘Nge wo, nu nge ane pas ye, di nge ningg yumbo yumbo buagi te nu te.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Pudi nu niqam nen ni nati pre, di mune nes newo, ni ir no pre di mune buqoid. Pugri bu muqdi beghi te ningg chumbuai ei bad ye’.”
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.