João 4

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Parisi ninge ni wute quan Jisas nde ruso ni wuye nap di Jon ni musoqne wuye nap kin te mutungu.
1 Jesus sabia que os fariseus tinham ouvido dizer que ele batizava e fazia mais discípulos que João,
2 — ausente —
2 embora Jesus mesmo não os batizasse, e sim seus discípulos.
3 — ausente —
3 Assim, deixou a Judeia e voltou para a Galileia.
4 Muq ni Galili no ningg tedi ni Samaria gri ei no ye.
4 No caminho, teve de passar por Samaria.
5 Pugri bu tiqe ire Sikar puq munduw kin ni Jekop ningg qi puch ire ni wo Josep neng ye tende tumone yequ kin tende nandi.
5 Chegou ao povoado samaritano de Sicar, perto do campo que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Jekop ningg wuye ghar tende nase. Muq 12 kilok kin pugri di Jisas wonji pu nandi kin te ningg ni buid omo, bu wuye ghar pe tende nas.
6 O poço de Jacó ficava ali, e Jesus, cansado da longa caminhada, sentou-se junto ao poço, por volta do meio-dia.
7 — ausente —
7 Pouco depois, uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse: “Por favor, dê-me um pouco de água para beber”.
8 — ausente —
8 Naquele momento, seus discípulos tinham ido ao povoado comprar comida.
9 Nyumbueg Samaria kin ni Jisas ningg wuri, “Nu Juda kin di nge Samaria kin. Pughe kin ningg nu nge wuye kew ningg kuari?” (Te pugri Juda ni Samaria ane irepe mawo gudo segi.)
9 A mulher ficou surpresa, pois os judeus se recusam a ter qualquer contato com os samaritanos. “Você é judeu, e eu sou uma mulher samaritana”, disse ela a Jesus. “Como é que me pede água para beber?”
10 Jisas oyi nunduw nari, “God otiwo nungoqi yumbo neuq ye puq nand kin te di nu wuti muq wuye ningg pengu guduw kin te nei guab, tedi nu ni pengu ndig di ni oyi wuye nu ye di ghati segi kin te new.”
10 Jesus respondeu: “Se ao menos você soubesse que presente Deus tem para você e com quem está falando, você me pediria e eu lhe daria água viva”.
11 Nyumbueg te wuri, “Yumbui, wuye ghar nen naghe nganye no, di nu wuye ghat kin yumbo segi. Nu wuye pe di pati segi kin te muai nde pu ei kuate kuwi?
11 “Mas você não tem corda nem balde, e o poço é muito fundo”, disse ela. “De onde tiraria essa água viva?
12 Beghi koku Jekop ni wuye ghar nen neti nowi, di ni nikin wo ane wuye kuen me. Di ni kau sipsip ane wuye kuen riq. Nikin wuye ghar nen nase nase rindi muq beghi mune wuye kuen ne pe. Nu muq quan nganye yumbui di ni segi bri?”
12 Além do mais, você se considera mais importante que nosso antepassado Jacó, que nos deu este poço? Como pode oferecer água melhor que esta que Jacó, seus filhos e seus animais bebiam?”
13 Jisas oyi nunduw nari, “Wute wuye kuen me ye, ni mune yawo singar mati ye,
13 Jesus respondeu: “Quem bebe desta água logo terá sede outra vez,
14 pudi wute wuye nge kem kin te me ye, ni mune yawo singar mati tuqui segi. Te pugri wuye nge kem kin te ni nde wuye qi pe kuyi kin pugri kuyi kuyi kuse di te kin ningg ni mati segi, mas mas te kin mas.”
14 mas quem bebe da água que eu dou nunca mais terá sede. Ela se torna uma fonte que brota dentro dele e lhe dá a vida eterna”.
15 Muq nyumbueg te Jisas ningg wuri, “Yumbui, nge wuye te kin yegh, ei te nge munene yawo singar kati segi, di priprine wuye kat ningg ven nde gadi segi.”
15 “Por favor, senhor, dê-me dessa água!”, disse a mulher. “Assim eu nunca mais terei sede nem precisarei vir aqui para tirar água.”
16 Jisas simbe nunduw nari, “Yo, nungaim simbe ndig, di ane mune wandi.”
16 “Vá buscar seu marido”, disse Jesus.
17 Nyumbueg te oyi wund wuri, “Nge ngaim segi.”
17 “Não tenho marido”, respondeu a mulher. Jesus disse: “É verdade. Você não tem marido,
18 Yumbo nganye taq pugri, nu asi nungaim 5-pela pu mas, di wuti muq nu tequ was kin ni nu nungaim segi. Nu mining puq guad kin te nganyene.”
18 pois teve cinco maridos e não é casada com o homem com quem vive agora. Certamente você disse a verdade”.
19 Nyumbueg te wuri, “Yumbui, nge nei gab kin te pugri nu propet iri.
19 “O senhor deve ser profeta”, disse a mulher.
20 Beghi koku ni rand pe ven nde God yumbui nyamb mirang, pudi nungoqi Juda pugri puq wand wari beghi Jerusalem ei God yumbui nyamb birag.”
20 “Então diga-me: por que os judeus insistem que Jerusalém é o único lugar de adoração, enquanto nós, os samaritanos, afirmamos que é aqui, no monte Gerizim, onde nossos antepassados adoraram?”
21 Muq Jisas simbe nand nari, “Nge wand gad kin ren ei nei mbiny, ngeri ire wundi ye tende di nungoqi rand pe ven nde o Jerusalem pe wuyi yumbui nyamb wurang segi.
21 Jesus respondeu: “Creia em mim, mulher, está chegando a hora em que já não importará se você adora o Pai neste monte ou em Jerusalém.
22 Nungoqi Samaria kin nungoqi yumbo nei wumbiny segi kin te yumbui nyamb wurany, pudi beghi Juda kin beghi wuti nei bibig kin te yumbui nyamb birag, te pugri God ni wute qi pe kin nate ruwi kin te Juda ni te kin ningg simbe mand.
22 Vocês, samaritanos, sabem muito pouco a respeito daquele a quem adoram. Nós adoramos com conhecimento, pois a salvação vem por meio dos judeus.
23 Ngeri ire ghimbi puany ye, muq wundi pre, di wute nganyene wuyi yumbui nyamb rirang kin ni ququ pe gri di ni God yumbo ur yuwon ye rise kin pugri ei yumbui nyamb rirang. Te pugri wute God yumbui nyamb rirang kin ni wuyi pugri ei yumbui nyamb rirang ningg nari.
23 Mas está chegando a hora, e de fato já chegou, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. O Pai procura pessoas que o adorem desse modo.
24 God ni ququne, di ni ningg ququ nde gre pe ei wute ni yumbui nyamb rirang di ni God yumbo ur yuwon ye rise kin pugri ei yumbui nyamb rirang.”
24 Pois Deus é Espírito, e é necessário que seus adoradores o adorem em espírito e em verdade”.
25 Muq nyumbueg te wuri, “Nge nei gab Mesaia nandi ye. Otiwo ni nandi di yumbo buagi ren ningg simbe nundug ye.” (Mesaia, te Kraist kin pugrine, di ni teri puate irene.)
25 A mulher disse: “Eu sei que o Messias (aquele que é chamado Cristo) virá. Quando vier, ele nos explicará tudo”.
26 Muq Jisas simbe nand nari, “Nge nu temu wand bad kin nge wuti te.”
26 Então Jesus lhe disse: “Sou eu, o que fala com você!”.
27 Jisas nyumbueg Samaria kin te teri wand wandne yeru muq nikin wute mir wong mand ningg mo pre mune mandi, di Jisas nyumbueg te teri wand wand yeru muqond, te ningg ni puye mand. Pudi ni pengu mand mari, “Nu pughe ningg kuari?” o “Nu pughe ningg nyumbueg te tequ wand wand?” ni pugri puq mand segi.
27 Naquele momento, seus discípulos voltaram. Ficaram surpresos de encontrá-lo falando com uma mulher, mas nenhum deles se atreveu a perguntar: “O que o senhor quer?” ou “Por que conversa com ela?”.
28 Muq nyumbueg te wuye os te si wuraq wus, munene tiqe wuso di wute buagi tiqe pe kin te ningg wuri,
28 A mulher deixou sua vasilha de água junto ao poço e correu de volta para o povoado, dizendo a todos:
29 “Nungoqi wandi, wuti iri nge asi yumbo yembe gidiny ye te simbe nindigh omo kin nen wuqoind. Wuti nen Kraist bri?”
29 “Venham ver um homem que me disse tudo que eu já fiz na vida! Será que não é ele o Cristo?”.
30 Ni quan buagine tiqe pe pu riyi ri di Jisas nde rundo.
30 Então as pessoas saíram do povoado para vê-lo.
31 Wute buagi rundo segine Jisas nikin wute ni ningg mari, “Tisa, be mir ghand.”
31 Enquanto isso, os discípulos insistiam com Jesus: “Rabi, coma alguma coisa”.
32 Pudi Jisas oyi simbe nindim nari, “Nge mir te nungoqi nei wamb segi.”
32 Ele, porém, respondeu: “Eu tenho um tipo de alimento que vocês não conhecem”.
33 Muq nikin wute te mutungu di oyi oyi pengu mand mari, “Wute ninge mandi, mir meng ne pu bri?”
33 Os discípulos perguntaram uns aos outros: “Será que alguém lhe trouxe comida?”.
34 Jisas oyi nindim nari, “Nge mir taq wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni nari ye yembe te yembe gidiny di omone ei kawo.
34 Então Jesus explicou: “Meu alimento consiste em fazer a vontade daquele que me enviou e em terminar a sua obra.
35 Nungoqi wand ire wutungu mari, ‘Irew 4-pela pre di mir bi pawo.’ Nge nungoqi simbe guduq, rar wat wuny te wuqond, ni nguan pre pu rise.
35 Vocês não costumam dizer: ‘Ainda faltam quatro meses para a colheita’? Mas eu lhes digo: despertem e olhem em volta. Os campos estão maduros para a colheita.
36 Muq wuti mir bi nawo ye God ni wong naind. Muq ni wute mas mas te kin mas kin te ningg mir bi nawo, ei te wuti mir ni righe kin di wuti mir bi nawo kin anene chumbuai mand.
36 Os que colhem já recebem salário, e os frutos que ajuntam são as pessoas que passam a ter a vida eterna. Que alegria espera tanto o que semeia como o que colhe!
37 Wand puch ven, ‘Wuti iri mir ni righe, di iri mir bi nawo’ ye te nganyene.
37 Vocês conhecem o ditado: ‘Um semeia e outro colhe’. E é verdade.
38 Nge nungoqi tiqi gudoqu wo yumbo nungoqi wi righe segi kin te bi wawo. Aye ni yembe yumbui mand, di nungoqi ni yembe mand kin te ei bi wawo.”
38 Eu envio vocês para colher onde não semearam; outros realizaram o trabalho, e agora vocês ajuntarão a colheita”.
39 Nyumbueg te simbe wund wuri, “Ni nge yumbo ur asi yembe gidiny kin te simbe nindigh omo.” Pugri bu Samaria kin wute nganye buagi tiqe tende ris kin ni Jisas nei rimbig.
39 Muitos samaritanos do povoado creram em Jesus por causa daquilo que a mulher relatou: “Ele me disse tudo que eu já fiz!”.
40 Pugri bu Samaria kin wute buagi tiqe pe pu riyi ri Jisas nde rundo ni simbe rindig ei ni ane ris ningg. Di Jisas ni ane ris nginy temi.
40 Quando saíram para vê-lo, insistiram que ficasse no povoado. Jesus permaneceu ali dois dias,
41 Di Jisas ni wand simbe nand kin te ningg wute nganye buagi ni nei rimbig.
41 e muitos outros ouviram sua palavra e creram.
42 Muq ni nyumbueg te ningg riri, “Nu beghi simbe gudug kin te ninggne beghi ni nei bibig segi, muq beghi bonne putungu pre, di nei bab wuti nen ni nganyene nganye wute qi pe kin nate ruwi ye.”
42 Então disseram à mulher: “Agora cremos, não apenas por causa do que você nos contou, mas porque nós mesmos o ouvimos. Agora sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo”.
43 Jisas ni Samaria nas nginy temi pre tende dobu ni Samaria si niraq Galili no.
43 Depois daqueles dois dias, Jesus partiu para a Galileia.
44 Muq Jisas nikinne pugri simbe nand nari, “Propet ni wute nikin tiqe kinne yuwon ruang segi.”
44 Ele mesmo tinha dito que um profeta não é honrado em sua própria terra.
45 Wute Galili kin ni God asi Israel mingg wo si nare mas kin te nei rimbiny ningg Jerusalem ris di Jisas yumbo ur bei nand kin te ruqond pre, pugri bu Jisas ni nondo Galili nitari righe di ni Jisas chumbuai rindig.
45 Mas, uma vez que os galileus haviam estado em Jerusalém para a festa da Páscoa e visto tudo que Jesus fizera, eles o receberam.
46 Jisas ni munene tiqe ire Kana puq munduw kin ni Galili opu yequ ye tende no. Tiqe te ningg ni asi nari di wuye tinde kuso wain kuse. Di wuti iri ni Juda mingg wuti nyamb kin ni wo num yumbui nganye gureg pu Kaperneam nase.
46 Enquanto Jesus viajava pela Galileia, chegou a Caná, onde tinha transformado água em vinho. Perto dali, em Cafarnaum, havia um oficial do governo cujo filho estava muito doente.
47 Wuti nen ni Jisas Judia pu Galili nandi pre kin te nutungu, ni Jisas nde newo no di simbe nindig ei ni no di ni kuwonyimi nati ningg tumo pu nase kin te sabi nindig.
47 Quando soube que Jesus viera da Judeia para a Galileia, foi até ele e suplicou que fosse a Cafarnaum para curar seu filho, que estava à beira da morte.
48 Jisas wuti te simbe nindig nari, “Nungoqi kin iri nge nei nimbigh segi. Nge yumbo ur gre kin te bei gad kin te wuqond, tedi nge nei wumbigh.”
48 Jesus exclamou: “Jamais crerão, a menos que vejam sinais e maravilhas!”.
49 Wuti nyamb kin te nari, “Yumbui, nu ghati yi, eti nge wo nati.”
49 O oficial implorou: “Senhor, por favor, venha antes que meu filho morra”.
50 Jisas oyi nand nari, “Nu yo. Nu wo nati segi, nas ye.”
50 “Volte!”, disse Jesus. “Seu filho viverá.” O homem creu nas palavras de Jesus e partiu para casa.
51 Ni baj pe no nitari righe segine nikin te yembe ye wute te mandi ngimi muqoind di mari, “Nu wo yabe oghi pre.”
51 Enquanto estava a caminho, alguns de seus servos vieram a seu encontro com a notícia de que seu filho estava vivo e bem.
52 Ni pughe puayi oghi kin te ningg pengu nand di ni mari, “Kambe 1 kilok kin pugri ni ghimbi sungue kin num te oghi.”
52 Ele perguntou quando o menino havia começado a melhorar, e eles responderam: “Ontem à tarde, à uma hora, a febre subitamente desapareceu!”.
53 Muq ni nei namb, kambe ngeri pugri ye pe nganye Jisas ni simbe nindig nari, “Nu wo nati segi, nas ye.” Pugri bu wuti nyamb kin di nikin ngam wo ane Jisas nei rimbig.
53 Então o pai percebeu que havia sido naquele exato momento que Jesus tinha dito: “Seu filho viverá”. E o oficial e todos de sua casa creram em Jesus.
54 Asi Jisas Judia pu Galili no kin tende puayi ni yumbo ur gre kin ire bei neny pre, di muq aye wen mune bei neny.
54 Esse foi o segundo sinal que Jesus realizou na Galileia, depois que veio da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.