João 1

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Asi nganye qi di yumbo buagi qi pe kin rise segine wuti iri ni wand kin pugri puq mindig kin ni nas pre, ni God temi mas, di ni God ne.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Ni asine yumbo buagi rise segine kin tende puayine ni God temi mas.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Ninde gri God ni yumbo buagi yembe nindiny. God yumbo buagi yembe nindiny kin te wuti aye nde gri yembe nindiny segi.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Ninde gri wute mas, di ninde gri wute oghine muqond di burpoq pe mas segi.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Ni ti nase kin pugri priprine bur yengu pe ti nase, pudi wute yumbo ur brequ rind kin ni nei rimbig segi.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 God ni wuti iri Jon puq mindig kin tiqi nundog nandi.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 — ausente —
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 — ausente —
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Ti ningg simbe nand ye te ti nganye qi pe nandi, wute buagi qi pe kin ti nem.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Ninde gri God ni yumbo buagi qi pe kin yembe nindiny, di ni qi pe nandi, pudi wute qi pe kin ni ruqoind rip no segi.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Ni nikin te wute ris pe nandi, pudi ni nikin te wute ni riti nowi segi.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Ninge ni riti nowi di nikin wand simbe nand kin te rutungu di riri nganyene puq rind kin ni puq neny di ni God ningg wo ningg ris.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Wo nikin kuqo mas rindi muq ni mas, o wute ni gri mari, o wuti iri ni ngam teri ningg wo kin pugri segi, pudi God ningg wo.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Wand ni muq wuti ningg nas, di beghi ane pas. Beghi ni ningg ti yuwon kin te buqod pre, ni God ningg wo irine nganye nas, pugri bu God ningg ti yuwon ye ni neng, di ni nikinne kiyi nde pu nandi, ni beghi yuwon nuangu, di wand nganyene kin ninde rise.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Jon ni ningg quan kumone simbe nand nari, “Wuti taq nen ningg bu nge asi kari, ‘Wuti iri nge nde dobune nandi kin ni quan nganye yumbui, te pugri ni nas pre muq nge kas’.”
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Ni nikin nde nei pene beghi quan nganye yuwon nuangu kin te ningg ni beghi priprine yuwon nuangu.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Ni Moses nde gri beghi yumbo ur brequ bad segi ye lo te nengu. God ni wute yuwon nuany kin di wand nganyene kin Jisas Kraist nde gri rindi.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Wuti iri ni God nuqoind segine, pudi God ningg wo ni kiyi nde tumo yenu kin ni irine God raqe naind.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Jon ni Jisas ningg wand simbe nand kin taq pugri. Juda ninge Jerusalem mas kin, ni prist di wute ninge wute tit Livai kin tiqi mundom mo Jon pengu mindig ei Jon nikin ningg simbe nindim. Tende puayi Jon nikin ningg simbe nindim.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Ni wand ninge suqo nare segi, pudi ni oghi pune simbe nindim nari, “Nge Kraist segi.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Ni pengu mindig mari, “Te muq nu tughene? Nu Elaija kin pugri?”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Muq ni mari, “Nu tughene? Nu beghi simbe ndug, ei te beghi po wute beghi tiqi mundog badi kin te simbe bidim. Nu nu non ningg pughe puq guad?”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Jon ni propet Aisaia wand nand kin te kin pugrine ni wute te oyi nindim, “Wuti iri ni qi wuye di nyumo segi ye pe tende wand nand nari, ‘Yumbui ningg ngim ire tuquine waq.’ Nge wuti te.” [Ais 40:3]
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Muq Parisi ninge tiqi mundom Jon nde mo ye te Jon pengu mindig,
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 “Te muq nu kuari nu Kraist segi, di nu Elaija kin pugri segi, di nu propet iri beghi ghimbi buag kin te segi, pudi pughe kin ningg nu wute wuye kuap?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Jon oyi nindim nari, “Nge wuye nganye pe wute wuye kap. Pudi nungoqi wuti iri nungoqi ane yequ kin te nei wumbig segi.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Ni nge nde dobune nandi, di nge wuti oghi nganye segi pugri bu nge ni sendel ir guag kin tuqui segi.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Yumbo ren te tiqe ire Betani puq munduw kin ni Jordan pu nginy nawi opu Jon wute wuye nap kin tende puq men.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Nginy aye ningg Jon ni Jisas ni nde tiq nyinge nare nandi kin te nuqoind di nari, “Te wuqond. Wute mai puaq nindim kin sipsip wo God te ni wute buagi qi pe kin mai puaq nindim!
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Wuti taq nen ningg bu nge kari, ‘Wuti iri nge nde dobune nandi kin ni quan nganye yumbui, te pugri ni nas pre muq nge kas.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Nge ngeningne ni nei gibig segi. Pudi nge gadi wute wuye pe wuye kap ei Israel kin buagi ni nei rimbig.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Muq Jon ni wand ren simbe nand, “Nge Ququ Yuwon Ye wapi mabri kin pugri guqoid guqoidne nginy tu pe gri nandi, ni nde nas.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Nge ngeningne wuti nen nei gibig segi, pudi wuti nge tiqi nundogh gadi ei wute wuye pe wuye kap ye ni asi nge simbe nindigh nari, ‘Wuti nu Ququ Yuwon Ye qoind qoindne nati ni di ni nde newo nas kin ni Ququ Yuwon Ye pe wute wuye nap ye.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Nge te guqod di nge te ningg simbe gad pre, te pugri wuti nen ni God ningg wo.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Nginy aye ningg Jon di nikin te wute temi ane sunyi tendene mune yemu.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Jon rar neq wuso, Jisas ni yemu pe tumone nandi nuqoind, muq nari, “Te wuqond. God ningg sipsip wo.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Muq Jon ningg wute temi te mutungu di mondo Jisas nde dobu maru.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Jisas tindi nandi, ni temi dobu maru kin te nuqond, di pengu nindim, “Nungoqi pughe kin ningg wandi?”
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Jisas oyi nindim nari, “Nungoqi wandi, di nge kas kin te wuqond.” Te 4 kilok yuram kin pugri. Muq ni maru di Jisas nas kin sunyi te muqond, di nginy te ningg ni Jisas ane mas ruso burpoq rip.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Andru, Saimon Pita ni kiqam, ni wute temi te kin ye iri.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Ni brequne no kise Saimon meri niting nuqoind, di simbe nindig, “Beghi Mesaia buqoid pre.” (Mesaia te Kraist.)
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Di ni Saimon nitanyi Jisas nde nandi.
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Nginy aye ningg Jisas ni Galili no ningg. Ni Pilip nuqoind, simbe nindig nari, “Ghandi nge nde dobu ghawi.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Pilip, Andru di Pita ni tiqe irene, Betsaida kin.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Pilip ni Nataniel nuqoind di simbe nindig, “Beghi wuti te Moses ni lo buk pe ni ningg ur nand kin, di propet anene ni ningg ur mand kin te buqoid pre. Ni Jisas, Nasaret kin, Josep ningg wo.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Nataniel pengu nand, “Nasaret! Mari bri yumbo oghi kin ninge Nasaret pu rindi?”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Jisas ni Nataniel ni nde tumo nondo kin te nuqoind, simbe nand nari, “Wuti nen ni Israel kin nganye, ni wute wandoqi nindiny segi ye.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Nataniel Jisas pengu nindig, “Pughe gri ate nu nge nei gubigh?”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Muq Nataniel simbe nand nari, “Tisa. Nu God ningg wo, di Israel mingg king.”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Muq Jisas nari, “Nge kari nu nyumo fig nambu kuar kuas kin te nge nu guqoid pre puq gad kin te ningg bri nu nge nei gubigh? Nu segine yumbo yumbui nganye, ren ane tuqui segi kin te qond.
50 Jesus respondeu:
51 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nungoqi nginy tu ngim bi wuso kin te wundoq, di God ningg angelo wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni nde mati mi di mewo mo kin te wuqond.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.