João 11

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Muq wuti iri Lasarus puq mindig kin ni num gureg pu nase. Lasarus ni Maria di ni kunyumbu Marta ane tiqe irene. Ni tiqe nyamb te Betani.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era de Betânia, da aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 Maria wen te Lasarus muq num gureg pu nase kin ni kunyumbu, di wute wen ne otiwo wel Yumbui nde nyinge pe nyang wumbig, di yu pe ku wumbig ye.
2 Esta Maria, cujo irmão Lázaro estava doente, era a mesma que ungiu o Senhor com perfume e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Muq Marta Maria teri Jisas nde wand ri viso di riri, “Yumbui, nu nimand yawo gurag righe kin Lasarus num gureg.”
3 Por isso, as irmãs de Lázaro mandaram dizer a Jesus: — Aquele que o Senhor ama está doente.
4 Jisas ni te nutungu nari, “Num kuen ningg ni nati segi ye. God ni gre te bei nand ningg bu ni pugri puq reng, ei te wute buagi te ruqond di ni te kin ningg God ningg wo nyamb rindivi viyo.”
4 Ao receber a notícia, Jesus disse:
5 Jisas ni Maria, Marta di Lasarus ane quan nganye yawo nirany righe.
5 Ora, Jesus amava Marta e a irmã dela, e também Lázaro.
6 Pudi ni Lasarus num gureg kin wand te nutungu kin tende puayi ni no nuqoind segi, ni pugrine nas nginy aye temi nawo.
6 Quando soube que Lázaro estava doente, ainda se demorou dois dias no lugar onde estava.
7 Muq Jisas ni nikin wute te simbe nindim nari, “Wandi munene Judia po.”
7 Depois, disse aos seus discípulos:
8 Pudi ni oyi mari, “Tisa, kambe tene pugri Juda te kin ni nu wet pe mi ningg, di muq munene tende kuo ningg kuari?”
8 Os discípulos disseram: — Mestre, ainda há pouco os judeus queriam apedrejá-lo! E o senhor quer voltar para lá?
9 Jisas oyi nand nari, “Nginy irine ni aua 12-pela pu. Pugri bu wuti bogisumb nyinge nare ye ni oghine nyinge nare di nyinge nap yeru segi, te pugri ni qi wen kin ti nuqond, di ti te ningg ni nyinge nare.
9 Jesus respondeu:
10 Ni burpoq pu nyinge nare kin tende puayi bu ni oghine nyinge nare segi di nyinge nap yeru, te pugri ni ti nase nuqond segi.”
10 Mas, se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Jisas ni ren kin simbe nand pre ni nari, “Beghi mand Lasarus ni ruqo nase, pugri bu nge tende ko ei buraq gidig mune nes newo ye.”
11 Tendo dito isso, acrescentou:
12 Jisas nikin wute te oyi mari, “Yumbui, ni ruqo nase, tedi mune oghi ye.”
12 Então os discípulos disseram: — Senhor, se dorme, estará salvo.
13 Jisas ni Lasarus nati kin te ningg bu nari ruqo nase, pudi nikin wute mari muq ni nganyene bu ruqo nase puq mand.
13 Jesus falava da morte de Lázaro, mas eles pensavam que tivesse falado do repouso do sono.
14 Pugri bu ni oghine simbe nindim nari, “Lasarus ni nati,
14 Então Jesus lhes disse claramente:
15 di nge ko ni guqoid segi ye te ningg nge chumbuai gad, te pugri nge ko segi ei nungoqi te wuqond di God nei wumbig. Pudi muq wandi ni nde po.”
15 Por causa de vocês me alegro de que não estivesse lá, para que vocês possam crer. Mas vamos até ele.
16 Muq Tomas ni Jisas ningg wute aye te simbe nindim nari, “Beghi anene po ei ni ane pati.” (Tomas ni nyamb aye taq Didimus.)
16 Então Tomé, chamado Dídimo, disse aos outros discípulos: — Vamos também nós para morrer com o Mestre!
17 Jisas no Betani nitari righe kin tende puayi wute ninge ni simbe mindig mari ni Lasarus mowi yenu ye nginy 4-pela pu mo pre.
17 Quando Jesus chegou, encontrou Lázaro já sepultado havia quatro dias.
18 Jerusalem pu Betani te 3 kilomita kin pugri,
18 Ora, Betânia ficava a mais ou menos três quilômetros de Jerusalém.
19 di Juda kin wute nganye buagi rindi Maria di Marta ane ris, ni teri umbo reny kughe ei ni teri kinyimi nati ye te ningg quan nganye yivany rire segi.
19 Muitos dos judeus vieram visitar Marta e Maria, a fim de consolá-las por causa do irmão.
20 Marta wutungu Jisas ninde baj pe tumo nondo di baj si wure wuyi wi ei Jisas wuqoind ningg, pudi Maria ni baj pene wur wus.
20 Marta, quando soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Muq Marta Jisas ningg wuri, “Yumbui, nu keine ven ghandi, tedi Lasarus nati segi.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
22 Pudi nge nei gab te pugri muqne nu yumbo ninge ningg God pengu ndig di ni new ye.”
22 Mas também sei que, mesmo agora, tudo o que o senhor pedir a Deus, ele concederá.
23 Jisas Marta simbe nunduw nari, “Nu nyimi mune nes newo ye.”
23 Jesus disse a ela:
24 Marta oyi wund wuri, “Nge nei gab otiwo qi wen prene kin tende puayi wute mati ye mune mes mewo di ni ane nes newo ye.”
24 Ao que Marta respondeu: — Eu sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Jisas simbe nunduw nari, “Nge wute mati kin gidimi mewo di nge kari ni mas ye. Wute nge nei rimbigh ye ni piyi riti, pudi ris ye.
25 Então Jesus declarou:
26 Di wute risne di nge nei rimbigh kin te ni riti segi ye. Nge puq gad kin te nu kuari nganye bri?”
26 E todo o que vive e crê em mim não morrerá eternamente. Você crê nisto?
27 Marta Jisas simbe wundig wuri, “Yumbui, nge kari te nganyene, te pugri nu Kraist, God ningg wo, di wuti qi pe nandi ye puq mand kin wuti te.”
27 Marta respondeu: — Sim, Senhor! Eu creio que o senhor é o Cristo, o Filho de Deus que devia vir ao mundo.
28 Di Marta ni pugri puq wund pre ni munene baj pe wuso di Maria waghi grine simbe wunduw wuri, “Tisa nandi pre, di ni nu ningg pengu nand.”
28 Depois de dizer isto, Marta foi chamar Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Maria ni wand te kin wutungu ni brequne wes wiyo Jisas nde wuso.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi até ele,
30 Jisas ni tiqe te ningg nar no segine, pudi ni asi yenu Marta wundo wuqoind teri wand kin sunyi pe tendene yenu.
30 pois Jesus ainda não tinha entrado na aldeia, mas permanecia onde Marta o havia encontrado.
31 Wute Juda kin ninge Maria umbo rew kughe ningg ruso pu ni ane baj pe ris kin ni Maria brequne wes wiyo di dabo wuyi wi kin te rundoq, di ni nei rimb kin ni Lasarus nde ngamo pe wuso ei quanji wund ningg bu wuso, di ni res riwo dobu ruru.
31 Os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se depressa e sair, seguiram-na, pensando que ela ia ao túmulo para chorar.
32 Maria wuso Jisas nde wutari righe di wuqoind kin tende puayi ni Jisas nyinge tingine pombri wuso wuse di wuri, “Yumbui, nu keine ghandi tedi Lasarus nati segi.”
32 Quando Maria chegou ao lugar onde Jesus estava, ao vê-lo, lançou-se aos seus pés, dizendo: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
33 Jisas ni Maria quanji wund di wute Juda kin ninge Maria ane rundo kin te anene quanji rind nuqond kin tende puayi ni umbo pe quan nganye yivany nare.
33 Quando Jesus viu que ela chorava, e que os judeus que a acompanhavam também choravam, agitou-se no espírito e se comoveu.
34 Muq ni pengu nand nari, “Nungoqi Lasarus muainde pe bu wowi yenu?” Ni oyi rind riri, “Yumbui, nu ghandi di qond.”
34 E perguntou: Eles responderam: — Senhor, venha ver!
35 Jisas quanji nand.
35 Jesus chorou.
36 Muq wute Juda kin ni riri, “Te wuqond, ni Lasarus quan nganye yawo nirang righe, pugri bu ni quanji nand.”
36 Então os judeus disseram: — Vejam o quanto ele o amava.
37 Pudi ninge riri, “Nikinne qa wuti rar nat segi kin te sabi nindig mune rar nat ye. Ni asine nandi tedi Lasarus sabi nindig kin tuqui.”
37 Mas alguns disseram: — Será que ele, que abriu os olhos ao cego, não podia fazer com que Lázaro não morresse?
38 Jisas ni mune nganye umbo pe yivany nare, di Lasarus mowi yenu kin sunyi pe tende no. Lasarus mowi yenu kin te rand sange pe qi bir muaq mar mo pre, wuti minar no pu nase, di wet yumbui ire mitaqwi gawo te chupoq mindiq.
38 Jesus, agitando-se novamente em si mesmo, foi até o túmulo, que era uma gruta em cuja entrada tinham colocado uma pedra.
39 Jisas nari, “Wet nyaw te kring wupiq wuso.” Pudi Lasarus ni kunyumbu Marta ni wuri, “Yumbui, muqdi brequ tuqo neri ye, te pugri ni powi yenu kin nginy 4-pela pu mo pre.”
39 Então Jesus ordenou: Marta, irmã do falecido, disse a Jesus: — Senhor, já cheira mal, porque está morto há quatro dias.
40 Muq Jisas nari, “Nge kari nu God nei mbig, tedi nu God ningg gre pe di ni yuwon pughe gri nas kin te qond, te nu simbe guduw segine bri?”
40 Jesus respondeu:
41 Pugri bu ni wet kring mipiq wuso. Jisas wam rar new wiyo di nari, “Wuyi, nge nu chumbuai guduw, te pugri nu nge kari kin te kutungu pre.
41 Então tiraram a pedra. E Jesus, levantando os olhos para o céu, disse:
42 Nge nei gab, nu priprine nge kari kin te kutungu ye, pudi nge muq puq gad ei wute ren yeru kin rutungu ei riri nu nge tiqi gudogh gadi kin te nganyene puq rind.”
42 Eu sei que sempre me ouves, mas falei isso por causa da multidão presente, para que creiam que tu me enviaste.
43 Jisas ni pugri puq nand pre quan kumone nari, “Lasarus, gheyi yi!”
43 E, depois de dizer isso, clamou em alta voz:
44 Muq wuti nati kin te nyinge nare neyi ni, ni si di muange ane chongo bidi pe wureq rimbig, di chongo aye quenge pe wureq rimbig. Muq Jisas nari, “Ni chongo te bure wundig, di si weri no.”
44 Aquele que tinha morrido saiu, tendo os pés e as mãos amarrados com ataduras e o rosto envolto num lenço. Então Jesus lhes ordenou:
45 Pugri bu Juda kin wute buagi Maria rundoq ningg rindi kin ni Jisas Lasarus mune nindingi newo kin te ruqond, di te ningg ninge ni nei rimbig.
45 Muitos dos judeus que tinham vindo visitar Maria, vendo o que Jesus havia feito, creram nele.
46 Pudi ninge Jisas ni yumbo ur puq nen kin te ningg ruso Parisi simbe rindim.
46 Outros, porém, foram até os fariseus e lhes contaram o que Jesus havia feito.
47 Muq prist mingg yumbui ninge di Parisi ane mo Juda mingg kaunsil mari mandi ni ane wand mand. Muq ni mari, “Beghi pughe kin ningg ni rar buqoid? Wuti nen yumbo ur gre ye nganye buagi nganye bei nand.
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus convocaram o Sinédrio e disseram: — O que estamos fazendo, uma vez que este homem opera muitos sinais?
48 Beghi ni rar buqoid puq nen, tedi wute buagi ni nei rimbig, di Rom ni mandi beghi tiqe di qi ane mitanguri.”
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele; depois, virão os romanos e tomarão não só o nosso lugar, mas a própria nação.
49 Muq ni wuti iri ni nyamb Kaiapas, ber te ningg ni prist mingg yumbui mingg yumbui, ni nari, “Nungoqi nei wamb segi.
49 Mas um deles, Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, advertiu-os, dizendo: — Vocês não sabem nada,
50 Wuti irine nungoqi buagi ane ningg nati ye, di wute buagi oyi mati segi te yuwon. Nungoqi te kin nei wumbiny segi.”
50 nem entendem que é melhor para vocês que morra um só homem pelo povo e que não venha a perecer toda a nação.
51 Ni puq nand kin te nikin nei pene puq nand segi, pudi ber te ningg ni prist mingg yumbui mingg yumbui, pugri bu ni propet kin pugri yumbo otiwo kin te ningg simbe nand, te pugri otiwo Jisas ni Juda mingg nati ye.
51 Ora, Caifás não disse isto por conta própria, mas, sendo sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus estava para morrer pela nação.
52 Di Juda minggne ni nati segi, pudi God ningg wo buagi qi pe ris kin te anene ningg nati, ei te ni kring nap rindi di ni ane irene ris.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo os filhos de Deus, que andam dispersos.
53 Muq tende puayine ni Jisas mi nati ningg wand taq mamb.
53 Desde aquele dia, resolveram matar Jesus.
54 Pugri bu Jisas ni mas pe raqene nyinge nare segi. Pudi ni qi puch ire wuye di nyumo segi ye pe tumo yequ kin tende opu no, di ni nikin wute ane tiqe ire Epraim puq munduw kin tende mas.
54 Assim sendo, Jesus já não andava publicamente entre os judeus, mas retirou-se para uma região vizinha ao deserto, para uma cidade chamada Efraim, onde permaneceu com os discípulos.
55 God asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny ye te tumo rind kin tende puayi wute wonji mas kin quan buagine Jerusalem mo, ei ni mai rise kin te puaq mand, di God nde rar pe ni yuwon pu mas pre, ei ni God asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muitos daquela região foram a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 Ni God ningg baj pe mar yemu di Jisas rar miting mitingne yemu, di oyi oyi pengu mand mari, “Nungoqi nei wamb kin pughe gri, ni mir pe nandi o segi?”
56 Lá, procuravam Jesus e, estando eles no templo, diziam uns aos outros: — O que vocês acham? Ele não virá à festa?
57 Pudi prist mingg yumbui di Parisi ni pugri simbe mand mari, wuti iri Jisas nuqoind tedi ni simbe nand ei te ni mait nase.
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus haviam ordenado que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que pudessem prendê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.