Hebreus 9
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC
1 God ni asi Moses ane wand taq mamb kin wand pe God yumbui nyamb mirang kin lo rise di God yumbui nyamb mirang kin sunyi wute gri yembe mindiny kin vise.
1 A primeira aliança, na verdade, teve regulamentos rituais e seu santuário terrestre.
2 Sunyi te sel pe God ningg baj ire yembe mindiny kin. Baj sunyi ye wuwo yequ kin tende lam mawo ris kin yumbo yenu, di tebol di bret prist God meng kin tende mawo ris. Sunyi wen ni sunyi uny kin puq munduw.
2 Consistia numa tenda: a parte anterior encerrava o candelabro e a mesa com os pães da proposição; chamava-se Santo.
3 Tende dobu sunyi aye yequ, di ni chongo aye dodi pe qungu muaw, sunyi te sunyi quan nganye uny kin puq munduw.
3 Atrás do segundo véu achava-se a parte chamada Santo dos Santos.
4 Sunyi tende yumbo tuqo yuwon ye wase mande kin alta gol pe yembe munduw kin tende yequ. Di God ningg lo rise kin bokis gol pe imb mipiq kin tende wus. Di bokis wabe tende kap ire gol pe yembe munduw kin tende wus di mir ire mana puq munduw kin tende mawo righe, di Aron ningg botu muap muap nase kin tende nase, di God Moses ane wand taq mamb kin lo rise kin wet puayi temi bokis pe tende mase.
4 Aí estava o altar de ouro para os perfumes, e a Arca da Aliança coberta de ouro por todos os lados; dentro dela, a urna de ouro contendo o maná, a vara de Aarão que floresceu e as tábuas da aliança;
5 Bokis wam tende angelo temi cherubim puq mindim ye ni ququ tende yembe mindim pu yemu. Ni tende yemu kin te God ti nganye kin ni tende nas kin pugri. Angelo te ni nimbraqe mindiri riwo di bokis rar buag miraq. Bokis rar pe tende God ni wute yawo nitony di ni yumbo ur brequ te ningg ker nuany di yembe neny kin te puaq nand. Pudi muq beghi yumbo yumbo buagi ren otinde simbe bad kin tuqui segi.
5 em cima da arca, os querubins da glória estendendo a sombra de suas asas sobre o propiciatório. Mas não é aqui o lugar de falarmos destas coisas pormenorizadamente.
6 Yumbo yumbo buagi pugri yembe mindiny pre pu rise muq prist nginy manyi manyi sunyi ire ye wuwo rar ngimi yequ kin tende mar mo di nikin yembe mand.
6 Assim sendo, enquanto na primeira parte do tabernáculo entram continuamente os sacerdotes para desempenhar as funções,
7 Pudi prist mingg yumbui ni yumbui ni irine ei sunyi ire wur wunde yequ ye tende nar no. Di ber ire ningg ni sunyi tende nar no ire simbene nand di pre. Di ni yavi segine nar no segi, ni yavi nikin yumbo ur brequ nand ye te ningg di wute nei rimb segi yumbo ur brequ rind ye te ningg God neng kin nare ei nar no.
7 no segundo entra apenas o sumo sacerdote, somente uma vez ao ano, e ainda levando consigo o sangue para oferecer pelos seus próprios pecados e pelos do povo.
8 Ququ Yuwon Ye ni beghi yumbo ur ren kin pe bei nundug, beghi sunyi quan nganye uny kin tende par po kin ngim bi segine. Te pugri dabo kin imb te wusene.
8 Com o que significava o Espírito Santo que o caminho do Santo dos Santos ainda não estava livre, enquanto subsistisse o primeiro tabernáculo.
9 Yumbo yumbo buagi ren muq kin yumbo ur tene bu bei rind. Te pugri ni yumbo God meng kin di umo mambui God meng kin te ningg wute God yumbui nyamb mirang kin te puq rem di ni umbo pe yuwon nganye mas kin te nei mamb tuqui segi.
9 Isto é também uma figura que se refere ao tempo presente, sinal de que os dons e sacrifícios que se ofereciam eram incapazes de justificar a consciência daquele que praticava o culto.
10 Yumbo ur ren ni mir di wuye di wute puqum segi yuwon pu ris kin yumbo ur te ninggne wand rind. Lo ren ni ghimbi dabo kin ninggne simbe rind. God ni lo ren ni rindi ei wute buagi lo ren kin pugrine puq ren ren ruso otiwo God ni ris kin yumbo ur te sabi nindiny.
10 Culto que consistia unicamente em comidas, bebidas e abluções diversas, ritos materiais que só podiam ter valor enquanto não fossem instituídos outros mais perfeitos.
11 Kraist ni yumbo yumbo yuwon kin ren rise pre ye te ningg ni prist mingg yumbui ni yumbui kin pugri nandi pre. Ni nandi ye te ni God ningg baj quan nganye gre di yuwon nganye kin tende nar no. God ningg baj te wute gri yembe munduw segi, te pugri baj te ni qi wen God yembe nunduw ye te kin cham segi.
11 Porém, já veio Cristo, Sumo Sacerdote dos bens vindouros. E através de um tabernáculo mais excelente e mais perfeito, não construído por mãos humanas {isto é, não deste mundo},
12 Kraist ni sunyi quan nganye uny kin pe tende nar no ire simbene nand di prene. Ni sunyi quan nganye uny kin tende nar no kin ni meme di kau wo yavi nare nar no God neng segi, ni nikin yavi niraq nar no. Ni nikin yavi tende beghi yumbo ur brequ pe pu wong nundumu di yuwon pu pas pas te kin pas ye.
12 sem levar consigo o sangue de carneiros ou novilhos, mas com seu próprio sangue, entrou de uma vez por todas no santuário, adquirindo-nos uma redenção eterna.
13 Te pugri yabe kin yumbo ur pe prist ni meme di kau quayi ningg yavi di kau nyumbueg wo wase mindaq nimbiq kin nyaqi wute yumbo ur brequ rind di puqum rimb kin te puraq mindiny di ni yumbo ur brequ dabo gri kin te puaq di yuwon ris kin tuqui.
13 Pois se o sangue de carneiros e de touros e a cinza de uma vaca, com que se aspergem os impuros, santificam e purificam pelo menos os corpos,
14 Pugri bu Kraist ni yumbo ur brequ kin wand ire ni nde vise segi pudi Ququ nas nas te kin nas ye ni ningg gre pe beghi yumbo ur brequ pati kin tuqui ye yembe bidiny di puqum bab ye te ningg nikin yavi quan nganye yuwon kin oyi mir kin pugri God neng di beghi puqum umbo pe kin te puaq nundug di yuwon nganye pas. Di ni puq nengu di beghi umbo pe nei bab beghi yuwon nganye pas. Te ei beghi God nas nas te kin nas ye ni ningg yembe ye ningg pas.
14 quanto mais o sangue de Cristo, que pelo Espírito eterno se ofereceu como vítima sem mácula a Deus, purificará a nossa consciência das obras mortas para o serviço do Deus vivo?
15 Puate taq ven ningg bu Kraist ni God wand urupui taq namb ye te kin mingi wuti ningg nas. Te ei wute God ngam nirany pre kin te yuwon nuany di yuwon pu ris ris te kin ris puq nand kin te riteri. Yumbo ren kin muq puq ren kin tuqui. Te pugri wute God asi wand taq namb kin tende nambune ris kin tende puayi ni yumbo ur brequ rind kin te ningg muq ni nati di ni wong nand pre di muq ni ir pu ris.
15 Por isso ele é mediador do novo testamento. Pela sua morte expiou os pecados cometidos no decorrer do primeiro testamento, para que os eleitos recebam a herança eterna que lhes foi prometida.
16 Wuti iri ni nyumo raqe ire ur nindiq pu wuse muq ni nati, nyumo raqe te ni nati di wute ninge ni yumbo mitangri kin yumbo te ur nand pu rise. Ni te kin ur nand pre, pudi wute ninge ni yumbo te prine mitangri segine ei ruso ruso otiwo ni bei mand wuti nyumo raqe ur nindiq kin te nganyene nati pre.
16 Porque, onde há testamento, é necessário que intervenha a morte do testador.
17 Te pugri wuti nyumo raqe ur nindiq kin ni nati segine tedi nyumo raqe te gre segi. Ni nasne tedi wuti iri nyumo raqe tende pe ni ningg yumbo materi puq nand kin te nateri tuqui segine.
17 Um testamento só entra em vigor depois da morte do testador. Permanece sem efeito enquanto ele vive.
18 Te ningg bu ni wand asi taq namb kin te mune yavi pene bu yuwon.
18 Por essa razão, nem mesmo o primeiro testamento foi inaugurado sem uma efusão de sangue.
19 Te pugri Moses ni lo kin wand lo buk pe rise kin te ni wute buagi nde simbe nand pre dobu kau wo kin yavi di meme kin yavi wuye ane nateri, di nyumo hisop muange pe sipsip iny ambo kin taq nimbiq pre yavi pe neq wughe nitaqwi di God ningg lo rise kin buk pe puraq nindiq di wute buagi nde puraq nindiq.
19 Moisés, ao concluir a proclamação de todos os mandamentos da lei, em presença de todo o povo reunido, tomou o sangue dos touros e dos cabritos imolados, bem como água, lã escarlate e hissopo, aspergiu com sangue não só o próprio livro, como também todo o povo,
20 Di ni nari, “Yavi wen God ni wand taq namb di nari nungoqi wand te ei wat rise di te kin pugrine puq wen ye wand te gre weny kin.” [Kis 24:8]
20 dizendo: Este é o sangue da aliança que Deus contraiu convosco {Ex 24,8}.
21 Te kin pugrine Moses yavi te God ningg sel baj te puraq nunduw di God yumbui nyamb mirang kin yumbo buagi sel baj wabe tende yeru kin te ane puraq nindiny.
21 E da mesma maneira aspergiu o tabernáculo e todos os objetos do culto.
22 Te pugri lo wuri, yavi pene ei yumbo yumbo buagi puqum puaq kin tuqui, yavi groq wi segi tedi wute yumbo ur brequ mand kin te puaq segi.
22 Aliás, conforme a lei, o sangue é utilizado, para quase todas as purificações, e sem efusão de sangue não há perdão.
23 Ni umo mambui God meng kin tende pe di yumbo te puqum puaq ye tuqui. Yumbo ren te yumbo yumbo buagi nginy tu wam rise ye te kin ququne. Di yumbo nganye wam kin te ningg ni yumbo mune nganye yuwon kin ei neng ye.
23 Se os meros símbolos das realidades celestes exigiam uma tal purificação, necessário se tornava que as realidades mesmo fossem purificadas por sacrifícios ainda superiores.
24 Te pugri Kraist sunyi uny kin nganye wam kin ququne wute si pe yembe munduw kin tende nar no segi, ni nginy tu wam newo no. Muq ni beghi ghav nundug ningg God nde rar pe nas.
24 Eis por que Cristo entrou, não em santuário feito por mãos de homens, que fosse apenas figura do santuário verdadeiro, mas no próprio céu, para agora se apresentar intercessor nosso ante a face de Deus.
25 Muq ni mune nginy tu wam newo no di nikin ghimbi munene God neng segi, ni mune mune puq nen segi. Ni prist mingg yumbui ni yumbui aye te nikin yavi mare segi yumbo aye kin yavi mare ber ire ire sunyi quan nganye uny kin tende mar mo kin pugri segi.
25 E não entrou para se oferecer muitas vezes a si mesmo, como o pontífice que entrava todos os anos no santuário para oferecer sangue alheio.
26 Te pugri tedi Kraist priprine God qi yembe nunduw kin tende puayi pune ei yuqo niraq niraq rindi muq. Pudi segi, muq ngeri pre yamb tumo kin ven nde puayi ni nandi ire simbene nand di prene. Ni umo nambui God neng kin pugri beghi ningg nati di te ningg ni yumbo ur brequ kin gre te kring nap ruso pre.
26 Do contrário, lhe seria necessário padecer muitas vezes desde o princípio do mundo; quando é certo que apareceu uma só vez ao final dos tempos para destruição do pecado pelo sacrifício de si mesmo.
27 God nari di wute buagi riti ire simbene rind, di dobu ni God nde rar pe yeru di God ni ir nawo ye.
27 Como está determinado que os homens morram uma só vez, e logo em seguida vem o juízo,
28 Te kin pugrine Kraist wute nganye buagi yumbo ur brequ rind kin wand ni nde rise kin te puaq nindiny ningg nati ire simbene nand. Otiwo di mune nandi ye, pudi mune yumbo ur brequ puaq nand ningg nandi segi. Ni nandi kin te wute ni ghimbi ruang pu ris kin te nate ruwi yuwon pu ris ningg ei nandi.
28 assim Cristo se ofereceu uma só vez para tomar sobre si os pecados da multidão, e aparecerá uma segunda vez, não porém em razão do pecado, mas para trazer a salvação àqueles que o esperam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.