Atos 5
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs ARIB
1 Wuti iri ni nyamb Ananaias, di ngam nyamb Sapaira. Ananaias ni wuti iri qi puch ire neng.
1 Mas um certo homem chamado Ananias, com Safira, sua mulher, vendeu uma propriedade,
2 Di qi te kin wet bidi puch te nikin nawo rise. Ni cham nare nandi aposel nem di nari ni quane nare nandi. Ni ngam wet bidi puch nawo rise kin te nei wumb pre.
2 e reteve parte do preço, sabendo-o também sua mulher; e levando a outra parte, a depositou aos pés dos apóstolos.
3 Muq Pita ni nari, “Ananaias, pughe kin ningg ate nu Satan rar guqoid nunde umbo pe nas, di nu God ningg Ququ Yuwon Ye wandoqi gudig, di qi puch te kin ye wet bidi cham nunon suqo kuare?
3 Disse então Pedro: Ananias, por que encheu Satanás o teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e retivesses parte do preço do terreno?
4 Asi ni qi puch te wong mindiq segine tende puayi qi te nu non irine ye. Muq ni qi te wong mindiq pre, muq nu non wet bidi te kuat rise. Pughe ningg nu umbo pe pugri nei guab? Te nu wute wandoqi gudim segi. Nu God wandoqi gudig.”
4 Enquanto o possuías, não era teu? e vendido, não estava o preço em teu poder? Como, pois, formaste este desígnio em teu coração? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Ananaias ni wand ven nutungu, ni nati di pombri no. Di wute te kin mutungu, di ni quan nganye wune mamb.
5 E Ananias, ouvindo estas palavras, caiu e expirou. E grande temor veio sobre todos os que souberam disto.
6 Muq quayi ambonye mandi, ni chongo pe imb maimb meri mo ngamo mowi.
6 Levantando-se os moços, cobriram-no e, transportando-o para fora, o sepultaram.
7 Otiwo aua teri ire ruso pre, muq Ananaias ni ngam wuyi wundi. Ni yumbo ur ren kin ye puq ren ye ni wutungu segine.
7 Depois de um intervalo de cerca de três horas, entrou também sua mulher, não sabendo o que havia acontecido.
8 Di Pita ni pengu nunduw, “Nungoqi tequ qi puch wen ye wet bidi pugri pu bu wateri o segi?”
8 E perguntou-lhe Pedro: Dize-me: Vendestes por tanto aquele terreno? E ela respondeu: Sim, por tanto.
9 Di Pita ni simbe nunduw nari, “Pughe kin ningg nungoqi tequ ane wand wand ware, muq Yumbui ningg Ququ wandoqi wundig, ei wuqond ni oyi numbuequ o segi? Nu tungu, wute nu ngaim ngamo mowi kin taq mandi pu ngimrawu ne te yemu. Muqdi nu mune meri mo.”
9 Então Pedro lhe disse: Por que é que combinastes entre vós provar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e te levarão também a ti.
10 Brequne nganye wute te wuti, di Pita nde muange tingine wuso wughe. Muq wute ambonye meyi mandi, wute te mundoq, wuti pre. Di miraq mo, ni ngaim nde ngamo pe tumone muaq yequ.
10 Imediatamente ela caiu aos pés dele e expirou. E entrando os moços, acharam-na morta e, levando-a para fora, sepultaram-na ao lado do marido.
11 Wute tit Jisas nei rimbig kin di wute buagi wand ven rutungu kin ni quan nganye wune rimb.
11 Sobreveio grande temor a toda a igreja e a todos os que ouviram estas coisas.
12 Jisas ningg aposel yumbo ur gre ye isis wute buagi nde rar pene yembe mindiny. Di wute buagi Jisas nei rimbig kin ni umbo ire kuse, di ni pripri veranda God ningg baj pe rise kin tende rikur. Veranda te ni nyamb mirany mari, “Solomon ningg veranda.”
12 E muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E estavam todos de comum acordo no pórtico de Salomão.
13 Wute aye Jisas nei rimbig segi kin ni Jisas ningg wute ningg nyamb rindivi viyo, pudi ni wune rimb bu ni rindi ane ire pe rikur segi.
13 Dos outros, porém, nenhum ousava ajuntar-se a eles; mas o povo os tinha em grande estima;
14 Di wute quan nganye Yumbui nei rimbig, muq ni riyi ri ninde opu rise.
14 e cada vez mais se agregavam crentes ao Senhor em grande número tanto de homens como de mulheres,
15 Pugri bu wute buagi nikin wute num kin rire rindi, ngimne ruwo rise, di ede isis pe ruwo rise. Ni riri, pugri pu rise, ei ninge Pita ni nyinge nare no di ni ququ te ninde wundo ningg.
15 a ponto de transportarem os enfermos para as ruas, e os porem em leitos e macas, para que ao passar Pedro, ao menos sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Wute buagi tiqe manyi manyi Jerusalem tumone yeru kin te ni anene rindi rikur. Ni wute num kin di wute ninge ququ brequ ninde yemu kin te ritari rindi. Muq wute buagi ren mune yuwon ris.
16 Também das cidades circunvizinhas afluía muita gente a Jerusalém, conduzindo enfermos e atormentados de espíritos imundos, os quais eram todos curados.
17 Wute buagi ni aposel mingg wand rutungu. Pugri bu prist mingg yumbui mingg yumbui di wute buagi ni ane mas kin ni umbo brequ nganye rise. Wute te prist tit ire Sadyusi puq mindim ye te kin.
17 Levantando-se o sumo sacerdote e todos os que estavam com ele {isto é, a seita dos saduceus}, encheram-se de inveja,
18 Ni mes mewo, aposel te mat mase taq mamb wute brequ kin te ane mas.
18 deitaram mão nos apóstolos, e os puseram na prisão pública.
19 Pudi burpoq Yumbui ningg angelo iri taq yemu kin baj ye ngimrawu bi nuaq, ni ni meyi mi,
19 Mas de noite um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere e, tirando-os para fora, disse:
20 di nari, “Nungoqi wo, God ningg baj pe war wo, di yequ wute yuwon pu ris kin wand ren otinde simbe wundiny.”
20 Ide, apresentai-vos no templo, e falai ao povo todas as palavras desta vida.
21 Jisas ningg aposel ni ven mutungu, di ni burane nganye mes mewo mo, God ningg baj pe wute wand bei meny meny yemu.
21 Ora, tendo eles ouvido isto, entraram de manhã cedo no templo e ensinavam. Chegando, porém o sumo sacerdote e os que estavam com ele, convocaram o sinédrio, com todos os anciãos dos filhos de Israel, e enviaram guardas ao cárcere para trazê-los.
22 Wute God ningg baj yeng muaw kin ni taq yemu kin baj pe mo rar mat, pudi aposel tende mas muqond segi. Ni mune mo, pugri simbe mindim,
22 Mas os guardas, tendo lá ido, não os acharam na prisão; e voltando, lho anunciaram,
23 “Beghi taq yemu kin baj kin ngimrawu buqod, di ngimrawu miqu gre, di wute yeng mawo yemu kin ni ngimrawu buagi tende yeng mawo pu yemu. Di beghi ngim bi pawo, pudi beghi wuti iri tende nar yenu buqoid segi.”
23 dizendo: Achamos realmente o cárcere fechado com toda a segurança, e as sentinelas em pé às portas; mas, abrindo-as, a ninguém achamos dentro.
24 Muq wute God ningg baj yeng muaw ye ni mingg yumbui di prist mingg yumbui ni wand ven mutungu di mari, “Muqdi yumbo pughe sin ei ren?”
24 E quando o capitão do templo e os principais sacerdotes ouviram estas palavras ficaram perplexos acerca deles e do que viria a ser isso.
25 Muq wuti iri nandi ni simbe nindim, “Wutungu, wute buagi men nungoqi taq wamb pre kin te ni muq God ningg baj pe mar mo wute wand bei meny meny yemu.”
25 Então chegou alguém e lhes anunciou: Eis que os homens que encerrastes na prisão estão no templo, em pé, a ensinar o povo.
26 Pugri mutungu, di wute God ningg baj yeng muaw ye ni mingg yumbui di nikin wute te ane mo aposel te mat mase. Pudi ni mamb segi. Ni wune mamb di mari, “Eti wute beghi wet pe rumbuemu.”
26 Nisso foi o capitão com os guardas e os trouxe, não com violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Ni aposel mitami mandi Juda mingg lotu kaunsil buagi nde rar pe mawo yemu. Muq prist yumbui mingg yumbui ni simbe nindim,
27 E tendo-os trazido, os apresentaram ao sinédrio. E o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 “Nungoqi nyamb ven ningg wute wand bei weny kin te ningg qa beghi segi nganye puq bad. Pudi nungoqi wand ven Jerusalem pe bre wand. Di Jisas ni nati kin te ningg beghi si wumbog.”
28 Não vos admoestamos expressamente que não ensinásseis nesse nome? e eis que enchestes Jerusalém dessa vossa doutrina e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Pudi Pita di aposel ninge te ane pugri oyi mand, “Beghi God ningg wand pene ei po. Beghi wute ningg wand pe po segi.
29 Respondendo Pedro e os apóstolos, disseram: Importa antes obedecer a Deus que aos homens.
30 Nungoqi Jisas kruse pe qungu wi nati, pudi beghi koku mingg God mune nindingi newo.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, ao qual vós matastes, suspendendo-o no madeiro;
31 God ni nitanyi newo no, di ni si tuan pe nowi nas di ni wuti ye nawo kin di beghi nitamu powi kin ningg nas. Te ei ni beghi wute Israel kin ghav nundug ei nei pare pitinde, di beghi wand puaq nundug kin.
31 sim, Deus, com a sua destra, o elevou a Príncipe e Salvador, para dar a Israel o arrependimento e remissão de pecados.
32 Beghi wutamu yumbo buagi ren ningg wand bir pawo, di God ningg Ququ Yuwon Ye mune wand ren bir nawo. God ni wute pripri ni ningg wand rutungu kin ni Ququ Yuwon Ye neny.”
32 E nós somos testemunhas destas coisas, e bem assim o Espírito Santo, que Deus deu àqueles que lhe obedecem.
33 Juda mingg lotu kaunsil te mutungu, muq ni umbo ker nganye mawo, di ni aposel te mi mati ningg mari.
33 Ora, ouvindo eles isto, se enfureceram e queriam matá-los.
34 Pudi lotu kaunsil iri yenu. Ni Parisi iri, ni nyamb Gamaliel. Ni wute Moses ningg lo wute aye bei meny ye iri, di wute buagi pripri ni nyamb rindivi viyo. Gamaliel ni aposel temi te tiqi nundom dabo mar mo musoq ju yemu.
34 Mas, levantando-se no sinédrio certo fariseu chamado Gamaliel, doutor da lei, acatado por todo o povo, mandou que por um pouco saíssem aqueles homens;
35 Muq ni lotu kaunsil ninge te simbe nindim, “Nungoqi wute Israel kin, muq nungoqi wute men pughe sin wem ningg nungoqi nei wamb yuwon muqdi.
35 e prosseguiu: Varões israelitas, acautelai-vos a respeito do que estais para fazer a estes homens.
36 Te pugri nungoqi nei wamb asi wuti iri Teudas ni nes newo, nari, ‘Nge wuti yumbui ye, nge nyamb kin.’ Puq nand di wute 400-pela pu ninde dobu maru. Pudi wute aye ni mi nati, di wute ni wand mutungu dobu maru kin wu mase ire ire mo, di ni yembe te ir wughe.
36 Porque, há algum tempo, levantou-se Teudas, dizendo ser alguém; ao qual se ajuntaram uns quatrocentos homens; mas ele foi morto, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos e reduzidos a nada.
37 Ninde dobu gavman wute nyamb mitanyri kin tende puayi Judas Galili kin nes newo, wute nei qo nimbiny. Di wute buagi ni nde opu mase, di gavman bub mare mo ningg yeng mindiqi wuyo. Pudi ni mi nati, di wute ni wand mutungu kin ni wu mase ire ire mo.
37 Depois dele levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e levou muitos após si; mas também este pereceu, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos.
38 Pugri bu muq nge simbe guduq, wute men ningg nungoqi kring wo ei wute men si ware mas. Te pugri wute men nikin nei pene yumbo ren puq men, tedi ni yembe te mune ir wughe ye.
38 Agora vos digo: Dai de mão a estes homens, e deixai-os, porque este conselho ou esta obra, caso seja dos homens, se desfará;
39 Pudi yembe wen God ningg tedi nungoqi wat mase mas kin tiq segi. Eti nungoqi God ane yeng wand.”
39 mas, se é de Deus, não podereis derrotá-los; para que não sejais, porventura, achados até combatendo contra Deus.
40 Di ni Gamaliel ningg wand mutungu. Ni aposel ngam miram mandi muq mari di pug mindim. Ni Jisas ningg nyamb pe wand mand kin te ningg segi nganye puq mindim. Pre muq si mare mo.
40 Concordaram, pois, com ele, e tendo chamado os apóstolos, açoitaram-nos e mandaram que não falassem em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Juda buagi ni Jisas brequ mindig ningg aposel oyi brequ mindim. Aposel ni mai te kin mare ningg chumbuai mand, te pugri ni nei mamb God ni nei nimbim ni Jisas ningg nyamb pe mai mare kin tuqui. Pugri bu ni lotu kaunsil si mare di chumbuai mand mand mo.
41 Retiraram-se pois da presença do sinédrio, regozijando-se de terem sido julgados dignos de sofrer afronta pelo nome de Jesus.
42 Di nginy manyi God ningg baj pe di wute nikin baj pe ni pripri God ningg wand bei mindiny. Ni Jisas ni Kraist kin te kin wand yuwon ye bir mawo kin suqo mare segi.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, não cessavam de ensinar, e de anunciar a Jesus, o Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.