Atos 19
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA
1 Apolos ni Korin nas kin tende puayi Pol ni Epesus opu tiqe rand yumbui yumbui yemu kin tende opu yeru kin tende nyinge nare nar ir. Ni Epesus opu tende nyinge nare di nuqond, Jisas ningg wute ninge tende ris.
1 Aconteceu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso. Encontrando ali alguns discípulos,
2 Muq ni pengu nindiny, “Nungoqi asi God nei wumbig kin tende puayi nungoqi God ningg Ququ Yuwon Ye weti ni o segi?”
2 perguntou-lhes: — Vocês receberam o Espírito Santo quando creram? Ao que eles responderam: — Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 Muq Pol mune pengu nindiny nari, “Nungoqi pughe gri bu wuye mupuqu?”
3 Paulo perguntou: — Então que batismo vocês receberam? Eles responderam: — O batismo de João.
4 Muq Pol ni pugri simbe nindiny nari, “Yabe chuqo Jon ni wute wuye nap di ni pugri simbe nindiny nari, ‘Nungoqi nei ware witinde yumbo ur brequ wand kin te dob weny, di nungoqi wuti nen nge nde dobu nawi kin ni irine nei wumbig, tedi nge wuye kupuqu.’ Wuti dobu nawi kin ni nyamb taq Jisas.”
4 Paulo explicou: — João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois dele, a saber, em Jesus.
5 Ni wand ven mutungu, muq ni Yumbui Jisas nde nyamb pe wuye nap, muq ni nari, “Ni Jisas nei mimbig kin.”
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados no nome do Senhor Jesus.
6 Muq Pol ni si nem kuyo, muq Ququ Yuwon Ye ninde nandi, muq ni wand tuan isis pe wand mand, di ni propet kin pugri God ningg nei matevi simbe mand.
6 E, quando Paulo lhes impôs as mãos, o Espírito Santo veio sobre eles, e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 Wute God ningg wand mutungu kin te 12-pela kin pugri.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Pol ni God yumbui nyamb mirang kin baj pe nar no, God ningg wand gre grene bir nawo nawo irew teri ire nawo, di wute di yumbo yumbo buagi God nde si nambu ris ye te kin wand wute rutungu di riri te nganyene.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, discutindo e persuadindo a respeito do Reino de Deus.
9 Pudi ninge ni nei quan nganye gre vind, bu ni God nei rimbig segi. Ni wute buagi nde rar pene riri, “Jisas ningg ngim te brequ.” Pugri bu Pol ni si nare, di Jisas ningg wutene nitari no. Di nginy manyi manyi ni Tiranus ningg skul baj pe ris di ane God ningg wand ningg wand rind.
9 Mas como alguns deles se mostravam teimosos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo se afastou deles. E, levando consigo os discípulos, passou a falar diariamente na escola de Tirano.
10 Ni pugri puq nen ruso ber tevi nawo, di wute buagi Juda kin di Grik kin Esia pe ris ye ni Yumbui ningg wand rutungu.
10 Paulo fez isso durante dois anos, de modo que todos os habitantes da província da Ásia ouviram a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 God ni yumbo ur gre ye isis Pol nde si pe yembe nindiny.
11 Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 Ni chongo bidi Pol nde ghimbi pe teiq mindig ruso pre muq mare wute num kin mas pe mo. Ni puq men di wute num kin te num oghi di ququ brequ te puaq mo.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 Muq Juda ninge mune mar ir mo wute ququ brequ puaq mindiny. Ni Yumbui Jisas ningg nyamb pe ei ququ brequ puaq mindiny ningg tuqui map. Ni pripri mo di pugri puq mand mari, “Jisas nen ni ningg wand Pol bir nawo kin ni ningg nyamb pe nge kari nu wuti nen si gheri yo.”
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre pessoas possuídas de espíritos malignos, dizendo: — Ordeno que saiam pelo poder de Jesus, a quem Paulo prega.
14 Di Juda mingg prist yumbui iri ni nyamb Seva, ni ningg wo 7-pela pu ni pugrine puq men.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Muq nginy iri ningg ni mune pugri puq mand, pudi ququ brequ te oyi pugri oyi nand nari, “Jisas nge nei gibig, di Pol ni pughe gri yembe nand kin wand nge kutungu. Pudi nungoqi tughe?”
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: — Conheço Jesus e sei quem é Paulo; mas vocês, quem são?
16 Muq ququ brequ wuti tende yenu kin te wuti te gre neng di wuti te wute 7-pela pu yemu pe prare newo, suquan moyi gri ni. Ni ghimbi quan nganye unje nipim, ni chongo bir nuam omo. Pugri bu ni baj te si mare, chongo taq mamb segine wu mase yavi groq groq mo.
16 E o possuído do espírito maligno saltou sobre eles, dominando a todos e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Muq Juda buagi di Grik buagi Epesus ris kin ni wand ven rutungu di ni quan nganye wune rimb, di ni Yumbui Jisas nyamb quan nganye rindivi viyo.
17 Este fato chegou ao conhecimento de todos os moradores de Éfeso, tanto judeus como gregos. Veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Muq wute yabene Jisas nei rimbig pre kin nganye buagi rindi ni yumbo ur brequ rind kin te simbe rind bir ruwo.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 Di wute quan ni awo rimb kin di mu rind kin ni mu kin buk te rire rindi, wute buagi nde rar pene muq wase rinde. Ni buk te manyi rind ruso wet bidi 50,000 Kina kin pugri pe wong mand kin pugri.
19 Também muitos dos que haviam praticado magia, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculado o valor dos livros, verificaram que chegava a cinquenta mil denários.
20 Ni yumbo ur gre ye ren ningg di Yumbui ningg wand te vir ir di quan nganye yumbui.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Tende dobu Pol ni nei namb kin ni Masedonia di Akaia opu te gri ei nar ir no no di tene no Jerusalem ningg. Ni nari, “Nge tiqe te ningg ko pre, otiwo nge Rom mune kone ei.”
21 Depois destas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia. Ele dizia: — Depois de passar por Jerusalém, preciso ir também a Roma.
22 Muq ni wute temi ni ghav mindig ye ni nyamb Timoti di Erastus ni temi tiqi nundom Masedonia mo. Di Pol nikinne Esia opune musoq nas.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que o ajudavam, a saber, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na província da Ásia.
23 Tende puayi Epesus pe mai yumbui nganye rise. Wute ninge Jisas ningg ngim brequ munduw ningg quan nganye buid map.
23 Por esse tempo, houve grande tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 Ambojig ire ni nyamb Artemis. Ni yumboyi baj ire tende wuse. Wuti iri ni nyamb Demitrius, ni wuti silva pe yumbo yembe nindiny ye. Ni pripri silva pe yumboyi baj te kin ququ yembe nindiny di wute aye mandi wong mand. Te nikin wet bidi yembe. Pugri bu ni nikin yembe ye wute te yembe quan nganye nem, ni yumbo silva pe yembe mindiny wute mandi wong mand di ni wet bidi quan nganye materi.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia modelos de prata do templo de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Muq ni wute yumbo silva pe yembe mindiny kin te di wute aye yembe pugri yene mand kin ni ngam niram mandi, di simbe nindim nari, “Wand ire buagi, nungoqi nei wamb yembe wen wung beghi wet bidi quan nganye pateri ye.
25 convocando-os juntamente com outros do mesmo ofício, disse-lhes: — Senhores, vocês sabem que a nossa prosperidade vem deste ofício.
26 Muq Pol ni wute buagi qo namb, di ni nei te unje nipiny. Ni pugri puq nand nari, ‘Ambojig wute nde si pe yembe mindiny kin te wandoqi kin.’ Te nungoqi non grine wuqond di wutungu pre. Ni Epesus pene puq nen segi, ni Esia opu kin tiqe buagi mune puqne neny omo.
26 E agora vocês estão vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a província da Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade.
27 Muq Pol wand ven puq nand ye ven ningg segine beghi yembe wen kin nyamb te brequ vise. Di yumbo aye te yumboyi baj wen wute brequ puq runduw. Di mune beghi god nyumbueg wen wute ninde nei pe riri, ‘God wen Artemis ni oghi segi, brequ.’ Asi nganye wute buagi Esia kin di wute buagi qi pe ven nde kin ni god nyumbueg wen bu yumbui nyamb riraw ye. Pudi Pol ningg wand ven ningg ni nyamb te brequ vise ye.”
27 Não somente há o perigo de que o nosso negócio caia em descrédito, como também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja considerado sem valor, e que até venha a ser destruída a majestade daquela que toda a província da Ásia e o mundo adoram.
28 Ni wand ven mutungu, di quan nganye umbo ker mawo, di quan kumone ngam mare mari, “Artemis, beghi Epesus beghi bon god te yuwon nganye!”
28 Ouvindo isto, ficaram furiosos e começaram a gritar: — Grande é a Diana dos efésios!
29 Wute buagi aye tiqe te kin ni te rutungu muq tiqe te kin wute buagi anene riri menge rip rip. Muq ni quan buagine ruso Gaius Aristarkus temi rit mase, qo rimb rire wand kin sunyi pe ruso rikur. Gaius Aristarkus temi ni Masedonia kin, ni pripri Pol ane nyinge mare kin.
29 A confusão se espalhou pela cidade, e todos juntos foram correndo para o teatro, arrastando consigo os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Muq Pol ni wute mingi te nar no ei wand simbe nindiny ningg, pudi Jisas ningg wute ninge ni segi puq rindig.
30 Quando Paulo quis apresentar-se ao povo, os discípulos não o permitiram.
31 Wute ninge Rom mingg gavman pe tende yembe mand ye ni Pol kimand. Pugri bu ni mune wand mi vindi mari, “Pol ni wute rikur pe tende nar no segi kin.”
31 Também algumas autoridades da província, que eram amigos de Paulo, mandaram um recado, pedindo que ele não se arriscasse indo ao teatro.
32 Wute buagi ren ni ghabe rind. Te pugri wute ninge res riwo wand aye simbe rind, di wute ninge res riwo wand aye simbe rind. Pugri bu wute buagi ni quan nganye ghabe rind, ni pughe kin ningg bri rindi tende rikur.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia tinha virado uma confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Wute ninge Juda kin ni Aleksander choch maip wute buagi yeru pe mingine nar no, di wute ninge wand te ye wand puate simbe mindig, muq ni si ni kuyo ei wute buagi wand segi yeru ei ni oyi nindiny ningg.
33 Então tiraram Alexandre do meio da multidão, e os judeus o empurraram para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Pudi ni Aleksander ruqoind, di ni rip no ni Juda kin. Di ni buagi anene ghis tene riri, “Beghi Epesus beghi bon god Artemis quan nganye yuwon wund ye.” Ni buagi ane ghis tene puq rind ruso ruso aua teri.
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram durante quase duas horas: — Grande é a Diana dos efésios!
35 Muq wuti iri Epesus kaunsil ye kuskus ni nandi menge nap di ni wand pend, muq ni simbe nindiny nari, “Nungoqi Epesus kin, tiqe buagi ni nei mamb Epesus ren nde opu Artemis wung yumboyi baj yumbui ven nde qa wuse. Di ni kun uny wet nginy tu pe pu ir wughe kin te ven nde wus, di beghi Epesus kin qa baj wet te ane yeng puany ye.
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: — Senhores efésios, quem não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu do céu?
36 Muq wuti iri wand ven menare viso segi kin. Pugri bu nungoqi wand segine ei yequ. Nungoqi pughe sin wen segi kin.
36 Ora, não podendo isto ser contestado, convém que vocês se mantenham calmos e não façam nada de forma precipitada;
37 Nungoqi wute temi men wutami ven wandi, pudi ni beghi god Artemis ningg yumboyi baj pe yumbo ninge nyungu mand segi, o beghi god Artemis wand brequ munduw segi.
37 porque estes homens que vocês trouxeram para cá não profanaram o templo, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Muq Demitrius nikin yembe ye ane wuti iri ane wand vise, te muqdi otiwo kot pene mo ei yuwon. Kot kin ngeri te rise di beghi gavman ye nyamb kin te mas. Ni segine ni kot te mutungu.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, saibam que existem os tribunais e os procônsules; que se acusem uns aos outros ali.
39 Pudi muq nungoqi wand aye mune vise tedi otiwo wand kin puayine ei wandi simbe wand di teti wawo.
39 Mas, se vocês estão pleiteando alguma outra coisa, isso será decidido em assembleia regular.
40 “Muq nginy nen ningg nungoqi yumbo ur ren puq wen ye ren ningg beghi bege di mai pe yembu yamb tumo nganye. Te puq pen, tedi Rom mingg gavman beghi mitamu powi kotim mundumu di kot wong bidiq. Muq beghi pari pari kin ren puate segi. Te pu bu muq ni wand puate ren ningg beghi pengu mundug, tedi beghi pughe puq ei bad ye?”
40 Porque também corremos o risco de sermos, hoje, acusados de revolta, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 Kuskus ni pugri simbe nindiny pre, muq mune tiqi nundony ruso.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.