Atos 16

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Pol ni no Derbe di te pu mune no Listra. Tiqe tende Jisas ningg wuti iri tende nas, ni nyamb Timoti. Ni kumo Jisas nei wumbig kin, di ni Juda kin. Pudi ni kiyi Grik kin.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra. Havia ali um discípulo, chamado Timóteo, filho de uma judia cristã, mas de pai grego,
2 Jisas ningg wute buagi Listra di Aikoniam kin ni Timoti chumbuai rindig ye. Timoti ni wuti yuwon ye.
2 que gozava de ótima reputação junto dos irmãos de Listra e de Icônio.
3 Pol ni nari Timoti ni ane ei mo, pugri bu ni neti nowi, ghimbi dugu chongo pend nuang. Te pugri ni nei namb kin nari, Juda ni yumbo ur ren kin yembe mindiny ye, di Juda buagi tende mas kin ni nei mamb Timoti kiyi ni wuti Grik kin.
3 Paulo quis que ele fosse em sua companhia. Ao tomá-lo consigo, circuncidou-o, por causa dos judeus daqueles lugares, pois todos sabiam que o seu pai era grego.
4 Ni nyinge mare, tiqe manyi mo kin ni wand asi aposel di wute Jisas nei mimbig kin quayi kiyi asi Jerusalem pe wand taq mamb ye te kin wand wute Jisas nei rimbig ye ni simbe mindiny. Ni mari, “Nungoqi ren kin ei puq wen.”
4 Nas cidades pelas quais passavam, ensinavam que observassem as decisões que haviam sido tomadas pelos apóstolos e anciãos em Jerusalém.
5 Pugri bu wute buagi Jisas nei rimbig kin quan nganye gre rind, di nginy manyi manyi wute nganye buagi aye urupui Jisas nei rimbig di rindi ane rikur.
5 Assim as igrejas eram confirmadas na fé, e cresciam em número dia a dia.
6 Ni Esia opu mo wand bir mawo ningg, pudi Ququ Yuwon Ye ni tende wand bir mawo ye segi puq nand. Di ni Prigia opu Galesia opu mingi tende nyinge mare mo.
6 Atravessando em seguida a Frígia e a província da Galácia, foram impedidos pelo Espírito Santo de anunciar a palavra de Deus na {província da} Ásia.
7 Ni mo, Misia mingg ngase pe mo, muq Bitinia opu mar mo ningg, pudi Jisas ningg Ququ ni simbe nindim ei tende mar mo segi.
7 Ao chegarem aos confins da Mísia, tencionavam seguir para a Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Pugri bu ni Misia opu nyinge mare mandi mandi Misia dob mew di mandi Troas.
8 Depois de haverem atravessado rapidamente a Mísia, desceram a Trôade.
9 Bur ire gug Pol ni rar kinne ri righe ruso ruqo nyemb pe pugri wuti iri Masedonia kin nuqoind, ni pugri simbe nindig nari, “Muqdi nu gherim te bir ghawo ghandi Masedonia, ei beghi ghav ndug.”
9 De noite, Paulo teve uma visão: um macedônio, em pé, diante dele, lhe rogava: Passa à Macedônia, e vem em nosso auxílio!
10 Pol ni yumbo te ruqo nyemb pe pugri nuqond pre, muq beghi brequne sir pap di Masedonia po kin ngim meri pat. Beghi nei bab, God beghi ningg nari po ei tende wand yuwon ye bir pawo.
10 Assim que teve essa visão, procuramos partir para a Macedônia, certos de que Deus nos chamava a pregar-lhes o Evangelho.
11 Pugri bu beghi Troas pu bot pe pewo po Samotres paghe po. Yambgriq mune te pu bot pitaqwi po Neapolis paghe po.
11 Embarcados em Trôade, fomos diretamente à Samotrácia e no outro dia a Neápolis;
12 Muq beghi tiqe te si piraq, di nyinge pare po Pilipai par po. Yabe chuqo Rom mingg gavman tiqe te yembe munduw, di Masedonia opu puch ire pe tiqe te yumbui. Beghi tende pas, nginy ninge pugri pawo pre,
12 e dali a Filipos, que é a cidade principal daquele distrito da Macedônia, uma colônia {romana}. Nesta cidade nos detivemos por alguns dias.
13 di Sabat kin nginy tende beghi po wuye ambri iri tiqe ye vang dodi pe tumo nase pe tende po. Beghi nei bab kin wute pripri rikur God ane wand kin sunyi tende vise. Di wuye ambri tende beghi buqod, nyumbueg ninge tende rikur pu ris di beghi po ane pas wand bad.
13 No sábado, saímos fora da porta para junto do rio, onde pensávamos haver lugar de oração. Aí nos assentamos e falávamos às mulheres que se haviam reunido.
14 Wute ire ni ane ris di beghi wand rutungu kin ni nyamb Lidia. Ni tiqe Taiataira kin, di ni chongo ambo ye te rang wumb, di wute ninge mandi wong mand ye. Te ni kun wet bidi yembe. Ni Juda segi pudi ni yabene God yumbui nyamb wurang ye. Muq Yumbui ni nei bir nuaw, di Pol wand nand kin te wutungu yawo kurew.
14 Uma mulher, chamada Lídia, da cidade dos tiatirenos, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava. O Senhor abriu-lhe o coração, para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Muq ni di wute ni ane baj ire pe ris ye ane wuye pap. Ni wuye pipiq pre muq ni beghi simbe wundug wuri, “Muq nungoqi nei wamb kin nge Yumbui nei gibig ye, tedi nungoqi wandi nge nde baj pe was.” Ni quan nganye buid wup bu beghi bodo ninde pas.
15 Foi batizada juntamente com a sua família e fez-nos este pedido: Se julgais que tenho fé no Senhor, entrai em minha casa e ficai comigo. E obrigou-nos a isso.
16 Nginy iri ningg beghi God ane wand kin sunyi pe tende po, muq nyumbueg wute aye nde taq pu yequ yembe wund kin ire beghi wundomu. Nyumbueg ambonye te ququ brequ ninde yenu, di otiwo yumbo pughe kin puq ren ye te ningg simbe wund ye. Nyumbueg ambonye te ni ququ te pengu wundig, di ni otiwo kin yumbo te simbe nunduw, di ni wute wand te simbe wundim, di ni oyi wet bidi mew. Muq ni wet bidi wuteri nikin yumbui te wem. Pugri bu nyumbueg te nikin yumbui ni pripri wet bidi quan nganye materi.
16 Certo dia, quando íamos à oração, eis que nos veio ao encontro uma moça escrava que tinha o espírito de Pitão, a qual com as suas adivinhações dava muito lucro a seus senhores.
17 Muq nyumbueg ambonye te beghi nde dobu wuwi, di ni priprine pugri quan kumone wuri, “Wute men God wam nas kin ni ningg yembe mand ye. Ni otiwo nungoqi God mune nitaqu wowi ye wand simbe mand ye.”
17 Pondo-se a seguir a Paulo e a nós, gritava: Estes homens são servos do Deus Altíssimo, que vos anunciam o caminho da salvação.
18 Nginy quan nyumbueg te pugri wuri wuri, muq Pol ni nutungu nutungu si yavi nati, di ni tindi nondo ququ brequ te simbe nindig nari, “Nge Jisas Kraist nde nyamb pe kari, nu nyumbueg te si raq di yo.” Muq brequne ququ brequ te nyumbueg te si niraq, wu nase no.
18 Repetiu isto por muitos dias. Por fim, Paulo enfadou-se. Voltou-se para ela e disse ao espírito: Ordeno-te em nome de Jesus Cristo que saias dela. E na mesma hora ele saiu.
19 Muq nyumbueg ambonye te nikin yumbui te muqond ququ brequ te ni si niraq no pre. Pugri bu ni nei mamb nyumbueg te mune wand suqo pu vise kin te simbe wund tuqui segi, di ni wet bidi mune materi tuqui segi. Pugri bu ni Pol Sailas temi mat mase, mitami mo, maket pe rar ngimi muq wute nyamb kin te mem.
19 Vendo seus amos que se lhes esvaecera a esperança do lucro, pegaram Paulo e Silas e levaram-nos ao foro, à presença das autoridades.
20 Di ni temi wute kot mutungu kin pe mitami mo di pugri wandoqi mindim mari, “Wute temi men Juda kin. Ni beghi tiqe wen kin wute mai meny.
20 Em seguida, apresentaram-nos aos magistrados, acusando: Estes homens são judeus; amotinam a nossa cidade.
21 Beghi Rom opu beghi yumbo ur te dob peny kin te ni temi wand te kin bir mawo.”
21 E pregam um modo de vida que nós, romanos, não podemos admitir nem seguir.
22 Wute ni mune pugrine puq rind, bu wute kot mutungu kin mari di ni chongo bure mindim, kande pe mi.
22 O povo insurgiu-se contra eles. Os magistrados mandaram arrancar-lhes as vestes para açoitá-los com varas.
23 Ni kande pe mi pre, muq ni taq mamb. Muq ni wuti iri kalabus baj pe yeng nawo kin simbe mindig, ei ni yeng nuam yuwon.
23 Depois de lhes terem feito muitas chagas, meteram-nos na prisão, mandando ao carcereiro que os guardasse com segurança.
24 Wuti yeng nawo kin ni wand te nutungu, di ni temi nate mowi, rum ire te wur wuso nganye yequ kin tende ni mar mo, muq ni palang puayi pe bi nand mo, nyinge taq nimbim.
24 Este, conforme a ordem recebida, meteu-os na prisão inferior e prendeu-lhes os pés ao cepo.
25 Burpoq mingi Pol Sailas temi God ane wand mand di yuwo mindig mindig, di wute ninge taq pune yemu kin te ni mas mutungu mutungu.
25 Pela meia-noite, Paulo e Silas rezavam e cantavam um hino a Deus, e os prisioneiros os escutavam.
26 Muq brequne wariqo yumbui naghe di opu kalabus baj pe yuwod buagi te tit rip, di opu dodi buagi te kinne bi omo, muq wute taq pu yemu kin buagi sen si pe taq mimbim kin te kinne bure.
26 Subitamente, sentiu-se um terremoto tão grande que se abalaram até os fundamentos do cárcere. Abriram-se logo todas as portas e soltaram-se as algemas de todos.
27 Wuti kalabus baj pe yeng nawo kin ni ruqo nase pu nes newo nuqond ngimrawu buagi te kinne bi omo, di ni nei nimbiq nari wute taq kin wu mase mo pre bri. Pugri nei nimbiq di si nawo righe nikin mame dobui neti nowi nikin ghimbi baq nindiny ei nati ningg pune
27 Acordou o carcereiro e, vendo abertas as portas do cárcere, supôs que os presos haviam fugido. Tirou da espada e queria matar-se.
28 Pol brequne quan kumone nari, “Nu nu nonne ghimbi unje ghap ghawo yeru. Beghi wu pase po segi. Beghi quan buagine ven yembu!”
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, pois estamos todos aqui.
29 Muq wuti kalabus baj yeng nawo kin ni soi ningg nari di soi miraq mandi. Ni wune namb ngape buyaq rindig omo, di vig namb Pol Sailas temi yemu pene neyi ni muange gure nawo.
29 Então o carcereiro pediu luz, entrou e lançou-se trêmulo aos pés de Paulo e Silas.
30 Pre muq nitami raqe nar no, muq ni nari, “Nu tequ nge yumbui. Nge pughe sin ken ei God nge mune neti kowi?”
30 Depois os conduziu para fora e perguntou-lhes: Senhores, que devo fazer para me salvar?
31 Muq ni pugri simbe mindig mari, “Nu beghi Yumbui Jisas irine nei mbig, tedi God nu di wute nu ane baj ire pe was kin buagi ane nitaqu wowi, di nungoqi ni te.”
31 Disseram-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua família.
32 Muq ni Pol Sailas temi nitami ninde baj pe mo, muq Pol Sailas temi Yumbui ningg wand te ni di wute nikin ane baj ire pe ris kin pe simbe mand.
32 Anunciaram-lhe a palavra de Deus, a ele e a todos os que estavam em sua casa.
33 Bur te gug ni kande pe yas muam kin waserar te wuye nipim, pre muq ni di nikin baj ire ane wuye map.
33 Então, naquela mesma hora da noite, ele cuidou deles e lavou-lhes as chagas. Imediatamente foi batizado, ele e toda a sua família.
34 Di ni Pol Sailas temi nitami baj pe nar no, di ni mir nem. Muq ni di nikin baj ire ane God nei rimbig di quan nganye chumbuai rind.
34 Em seguida, ele os fez subir para sua casa, pôs-lhes a mesa e alegrou-se com toda a sua casa por haver crido em Deus.
35 Yambgriq muq wute kot mutungu kin nikin polis ninge tiqi mundom mandi, muq wuti kalabus baj pe yeng nawo kin ni simbe mindig mari, “Muqdi nu wute temi te si ghare mo.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os lictores dizer: Solta esses homens.
36 Muq wuti te nandi, Pol simbe nindig nari, “Wute kot mutungu kin mari, nu Sailas tequ muqdi si pirauq wo. Pugri bu nungoqi tequ taq yequ kin prene. Tequ wo di umbo yuwonne rise was.”
36 O carcereiro transmitiu essa mensagem a Paulo: Os magistrados mandaram-me dizer que vos ponha em liberdade. Saí, pois, e ide em paz.
37 Pudi Pol ni polis te simbe nindim nari, “Beghi wutamu Rom kinne, pudi wute kot mutungu kin ni beghi kot mutungu segine muq rar ngimi kande pe mumbuemu di taq mumbumu. Ni puq men kin te ni Rom mingg lo gure muaq. Pudi muq beghi suqo grine si miramu peyi pi po tuqui segi. Muq ni nikinne mandi di beghi mitamu mar mo.”
37 Mas Paulo replicou: Sem nenhum julgamento nos açoitaram publicamente, a nós que somos cidadãos romanos, e meteram-nos no cárcere, e agora nos lançam fora ocultamente... Não há de ser assim! Mas venham e soltem-nos pessoalmente!
38 Polis ni mo wute kot mutungu kin simbe mindim mari, “Ni temi Rom kinne.” Pugri bu ni wune mamb.
38 Os lictores deram parte dessas palavras aos magistrados. Estes temeram, ao ouvir dizer que eram romanos.
39 Di ni mo mune yawo mutom ye wand te simbe mindim, di sabi mindim pre, muq mitami mar mo di waghine simbe mindim ni ngiq mand ei tiqe te si miraq aye pe mo ningg.
39 Foram e lhes falaram brandamente. Pedindo desculpas, rogavam-lhes que se retirassem da cidade.
40 Pudi Pol Sailas temi kalabus baj pe pu meyi mi di Lidia nde baj pe mo. Di ni temi Jisas ningg wute tende ris muqond, di ni umbo meny kughe pre, muq ni aye pe mo.
40 Saindo do cárcere, entraram em casa de Lídia, onde reviram e consolaram os irmãos. Depois partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.