Atos 10

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Rom kin wuti iri Sisaria nas kin ni nyamb Kornilius. Ni Rom kin ami 100-pela kin yumbui. Ami men ni nyamb miram mari, “Itali mingg ami.”
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Ni di nikin yavi ire ane pripri God wune rimbig di nine rar ngimi ruwi nas ye. Ni pripri nikin wet bidi nateri, Juda kin wet bidi segi kin ninge neny, di ni pripri God ane wand ye.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Nginy iri ningg 3 kilok kin pugri ni ruqo nyemb pe pugri God ningg angelo iri ninde raqene nganye yenu nuqoind. Muq angelo te nandi nyamb nirang.
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Muq Kornilius ni te nuqoind quan nganye wune namb, pudi ni nari, “Nge yumbui, pughe sin ren?”
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Muqdi nu yo, wute ninge tiqi ndom Jopa mo, ei Saimon ni nyamb ire Pita ni mitanyi mandi.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Wuti nen ni Saimon ne iri ninde baj pe nas, ni bulmakau chongo pe let yembe nindim ye. Ni baj gherim qunambe ne vise.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Angelo te Kornilius simbe nindig kin te mune no pre, di Kornilius wute temi ire pu nari mandi. Iri ami di temi ni nikin yembe ye wute. Ami te mune pripri God ninde rar ngimi nowi nas ye, di pripri ni Kornilius ane mas ye.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Muq Kornilius ni angelo ningg wand te wute temi ire te waghine simbe nindim yuwon, muq tiqi nundom Jopa mo.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Ni nyinge mare mo mo ngimi mase. Yambgriq mune nyinge mare mo. Ni mo Jopa tiqe tumo mondo mondo, Pita baj pe newo no ei God pengu nindig ningg. Muq belo ningg tumo,
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 bu Pita mir gureg, be ni mir nand yamb nas. Ni muq qa mir ri righe pu yeru. Muq Pita ni rar ri righe ruso yumbo ninge nuqond.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Ni nuqond nginy tu bi kring viso, muq yumbo ire chongo gib wumb kin te nyang wi. Di yumbo ire ni qunyup 4-pela pu te wut rise di waghi waghi qi pe weq wuti wi.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Ni yumbo isis umo dabo kin di ghati di wapi ni chongo tende rir rise nuqond.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Muq mim ire pugri simbe vindig, “Pita, nu yes yewo, umo ren ghambui, di ye.”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Pudi Pita ni nari, “Nge yumbui, nge puq ken tiq segi! Nge musoq ju mir uny kin ke segi ye.”
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Muq mim te mune pugri simbe vindig, “Yumbo God ni oghi puq nindiny kin te nu uny simbe ghand wayequ.”
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Yumbo te kin riyi ri tevi ire rind pre, muq mune nginy tu pe rir ruso.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Muq Pita ni tene nei kumo nimbiq nari, “Ruqo nyemb wen gibiq kin puate te pughe gri bri?” Ni tene nei nimbiq nimbiq nas nas, di wute Kornilius tiqi nundom kin te mandi. Ni mandi kin wute buagi Saimon ningg baj ningg pengu mindiny mindiny mandi mandi muq muqond.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Muq ni ngimrawu tumone yemu di pugri ngam mare mari, “Saimon, ni nyamb ire Pita, ni ven nde nas o segi?”
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Pita ni ruqo nyemb pe pugri yumbo nuqond kin te nei nimbiq nimbiq, muq God ningg Ququ Yuwon Ye ni Pita pugri simbe nindig nari, “Nu tungu, wute temi ire pu nu meri munduw.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Pugri bu nu nei kumo mbiq wayequ. Nge ningne bu tiqi gudom mandi. Nu yaghe yo ni qond ei ane wo, yambu ghari wayequ.”
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Muq Pita wute te yemu pe te naghe no, di ni simbe nindim nari, “Nungoqi nge meri wundigh kin nge taq ven gadi. Nungoqi pughe kin ningg wandi?”
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Muq ni oyi mari, “Beghi Kornilius, Rom kin ami 100-pela mingg yumbui ni tiqi nundog bu badi. Ni wuti yumbo tuquine puq nen ye, ni God nei nimbig, di wute buagi Juda kin ni pripri mari ni wuti yuwon ye. God ningg angelo yuwon ye iri ni simbe nindig nari, nu ninde baj pe ghondo, ei ni wand ninge simbe ndig.”
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Pugri puq mand, muq Pita nitami baj pe mar mo, di bur ni ane mase.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Ni nyinge mare mo mo ngimi mase, yambgriq mune mo mo Sisaria mo mar. Di Kornilius ni ghimbi nuang pu nas. Ni nikin yavi ire di nikin kimand te nari rindi ane ni ghimbi ruang rikur pu ris.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Pita ni Kornilius ningg baj pe nar no pune Kornilius nandi, Pita nde sungomyu sungomyu yenu yimb naghe, muq ni yumbui nyamb nirang.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Muq Pita ni simbe nindig nari, “Nu yes yewo. Nge God kin pugri segi, nge nu kin pugri, nge wutine.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Muq Pita ni temi wand wand baj pe mar mo di wute buagi baj pe te rir ris ye te nuqond.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Di Pita ni simbe nindiny nari, “Nungoqi nei wamb beghi Juda kin di nungoqi wute aye kin ane ire pe pas kin tiq segi. Te kin beghi Juda uny simbe nganye bad. Pudi God nge yumbo ren kin ningg pugri simbe nindigh nari, nge wuti iri puqum nimbiq puq gidig tuqui segi.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Pugri bu nungoqi wand wi vindo pu nge kas ye tuqui segi, nge gadi. Muqdi nge pengu guduq, pughe kin ningg nge wand wagh gadi?”
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Muq Kornilius ni Pita simbe nindig nari, “Kei muq nginy nase kin pugri pu nase nge yumbo ninge guqod. Yumbo te guqod kin tende puayi pu rindi muq nginy temi ire pu mo pre. Te pugri 3 kilok pugri pe nge nge ning nde baj pe kas, God temu wand bad. Nge God temu wand bad badne wuti iri ni chongo quan nganye ti riri kin nandi nge nde rar ngimine yenu.
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 Muq ni pugri puq nand nari, ‘Kornilius, nu wand guad kin te God nutungu pre. Di nu pripri wet bidi di yumbo yumbo ninge kuateri di wute ninge yumbo yumbo di wet bidi segi kin te kueny kin te God ni nu chumbuai nunduw, di ni muq nu yumbo ur te nei namb nambne.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Pugri bu muqdi nu wute ninge tiqi ndom Jopa mo, ei Saimon ni nyamb ire Pita ni simbe mindig nandi. Pita ni wuti iri ni nyamb Saimon ne ni pripri kau chongo pe let yembe nindim kin ni temi mas. Ni baj gherim qunambe ne vise.’
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Pugri pu nge brequne wute te tiqi gudom nunde mondo, di nu wuti oghi ye bu wand kutungu di brequne guadi. Muq beghi quan buagine God nde rar pe ven pas, di Yumbui nu yumbo bei nunduw kin te beghi simbe ndug.” Kornilius ni pugri simbe nand.
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Muq Pita ni pugri simbe nand nari, “Nganyene nganye, muq nge nei gab God ni wute tit ire nei nimbiny di wute tit aye te si nare segi. Ni buagi anene nei nimbiny.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Piyi ni Juda ane yavi ire segi ni aye kin, pudi ni ni ningg wand rutungu di yumbo ur tuquine puq ren, tedi God ni nate ruwi.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Wand ven God beghi Israel simbe nundug, Jisas Kraist ni wute buagi mingg yumbui, di ni beghi nei nengu ei beghi God ane nei irene vise ye te kin wand yuwon ye bir mawo kin te nei wamb pre.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Nungoqi nei wamb, asi Jon ni wute wuye nap ningg wand bir nawo ye tende puayi yumbo puq ren ye nei wamb. Yumbo te kin Galili pu puate ri righe di ruso Judia opu te yumbui yeru.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Wand ven Jisas Nasaret kin ni ningg wand. God ni ningg gre di Ququ Yuwon Ye te Jisas neng. Pugri bu muq God ninde nas, bu ni tiqe manyi manyi te no, wute buagi ququ brequ mingg yumbui nde si pe ris kin te ghav nindiny di ni mune oghi.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Muq beghi ni asi Jerusalem di beghi wutamu Juda kin nde ni yumbo ur nand kin wand te kin bir pawo. Wuti nen mi nati kin te ni kruse pe qungu mi nati.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 “Pudi nginy temi mo pre aye ningg God ni nari di mune nes newo di raqene nandi.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 God ni wute buagi nde Jisas raqe naind segi. Ni beghi God ningg wand raqe bad ningg manyi nundumu pre kin beghi ndene bu ni Jisas raqe naind. Asi ni mune nes newo kin tende puayi beghi ni ane mir bad di wuye pe.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Muq ni beghi simbe nundug kin beghi wute nde wand pugri ei bir pawo: God ni Jisas irine naip no, otiwo di wute mati kin di wute urupuine mas kin ni mingg kot te nutungu.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Yabe propet buagi ni wuti God naip no kin nen ningg qa wand mand mari, otiwo wute buagi ni wuti nen nei rimbig, tedi ni ningg nyamb pe ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaq nindiny.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Wute buagi Pita God ningg wand te bir nawo kin te rutungu rutungu ne, God ningg Ququ Yuwon Ye ninde nati ni.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 — ausente —
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 — ausente —
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 “Asi Ququ Yuwon Ye beghi Juda kin nde nati ni kin pugrine muq ninde mune nati ni. Pugri bu muq beghi wute ren wuye pap kin te ningg Juda iri nari kin tiq segi.”
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Muq Pita mune simbe nindim nari, “Nungoqi Jisas Kraist ningg nyamb pe ei wute ren wuye wap.”
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.