1 Timóteo 6
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVI
1 Wute buagi God nei rimbig kin ni wute aye nde taq pu yeru yembe rind ye ni nikin yumbui ningg wand te irepene ei rutungu. Ni pugri puq ren ei wute ni God nyamb di wand beghi simbe bad kin te ningg wand brequ rind segi.
1 Todos os que estão sob o jugo da escravidão devem considerar seus senhores como dignos de todo o respeito, para que o nome de Deus e o nosso ensino não sejam blasfemados.
2 Muq ni nikin yumbui ni anene God nei mimbig kin te eti ni riri wute pugri kin te ni ane kise kiqam rind ye puq rind bu wune rimb segi di oghine yembe rind segi. Yewo, ni pugri nei rimb wayequ, pudi ni mune quan kumo nganye ei yembe rind. Te pugri wuti ninde yembe rind kin ni Kraist nei rimbig di ni ane kise kiqam yuwon nganye.
2 Os que têm senhores crentes não devem ter por eles menos respeito, pelo fato de serem irmãos; pelo contrário, devem servi-los ainda melhor, porque os que se beneficiam do seu serviço são fiéis e amados. Ensine e recomende essas coisas.
3 Wute ninge ni wandoqi kin wand wute bei meny di ni wand te beghi Yumbui Jisas Kraist ni wand nganyene kin simbe nand ye di God nari ye ane tuquine segi.
3 Se alguém ensina falsas doutrinas e não concorda com a sã doutrina de nosso Senhor Jesus Cristo e com o ensino que é segundo a piedade,
4 Wute pugri ye te ni nikin ninggne quan chumbuai mand di ni yumbo ninge nei mimbiny segi. Ni yumbo ur brequ ren kin puq men yawo kurem. Ni pripri wand ninggne minyang mand di ker mawo. Di te kin ningg yumbo ur brequ aye ren: Wute map mari, wute aye ane oyi oyi mege, wute wand peq mindiny, di wute aye wandoqi mindiny mari ni yumbo ur brequ rind.
4 é orgulhoso e nada entende. Esse tal mostra um interesse doentio por controvérsias e contendas acerca de palavras, que resultam em inveja, brigas, difamações, suspeitas malignas
5 Di wute nei yuwonne rise segi kin nikinne oyi oyi ker mawo. Wute men kin ni wand nganyene kin ninde vise segi, di mari God nari kin pugrine mas kin te ni yumbo quan materi kin ngim ire.
5 e atritos constantes entre pessoas que têm a mente corrompida e que são privados da verdade, os quais pensam que a piedade é fonte de lucro.
6 Te nganye God nari kin pugrine puq pen kin te beghi yumbo quan rise kin pugri. Di te kin te nu God nari kin pugrine kuas pre di yumbo aye nei gubiny segi, tedi nu yumbo te kuateri pre. Te kin ningg di nu yumbo quan rise kin pugri.
6 De fato, a piedade com contentamento é grande fonte de lucro,
7 Te pugri beghi moyu riramu rindi kin tende puayi yumbo ninge qi pe ven nde pare badi segi, pugri bu beghi yumbo ninge qi pe ven nde pu pare po tuqui segi.
7 pois nada trouxemos para este mundo e dele nada podemos levar;
8 Pudi beghi mir di chongo ane rise tedi pre.
8 por isso, tendo o que comer e com que vestir-nos, estejamos com isso satisfeitos.
9 Wute yumbo quan rise ningg riri ye ni nikinne nei isis riteri yumbo ur brequ rind di Satan ningg yawi pe righe kin pugri. Di nei brequ wute mai weny di unje pu ris kin nei te ninde rise. Nei ren kin ningg ni ir righe di God ni yembe neny ye.
9 Os que querem ficar ricos caem em tentação, em armadilhas e em muitos desejos descontrolados e nocivos, que levam os homens a mergulharem na ruína e na destruição,
10 Te pugri wet bidi yawo piraw righe kin yumbo ur ni yumbo ur brequ aye buagi isis te kin ye puate. Wute ninge wet bidi quan rise yawo kureny ye ni God nei rimbig kin te si rire pre di muq ni yivany isis pe rir ruso.
10 pois o amor ao dinheiro é raiz de todos os males. Algumas pessoas, por cobiçarem o dinheiro, desviaram-se da fé e se atormentaram a si mesmas com muitos sofrimentos.
11 Pudi nu God te wuti ningg kuas ye nu yumbo ur brequ buagi pugri kin te puaq ghand. Di nu yumbo ur tuquine kin, God nari kin pugrine ghas. Te God nei mbig kin yumbo ur, wute God nei rimbig kin te yawo rany righe, mai kuare kin te ningg ker ghawo wayequ, di wute aye te sabi ndiny. Yumbo ur ren kin ei nu puq yen ningg quan buid ghap.
11 Você, porém, homem de Deus, fuja de tudo isso e busque a justiça, a piedade, a fé, o amor, a perseverança e a mansidão.
12 Wute resis mand kin ni buid map ei ni nyamb yumbui vise ningg mari kin pugrine nu God nei gubig kin ghat rise gre. Di te kin ye oyi te wute mas mas te kin mas ye te God ni nu yembe ren ningg ngam niraw kin tende puayi new puq nand kin te ghateri. Di nu wute buagi nde rar pe nu Jisas nei gubig kin te simbe guad kin tende puayi God nu ngam niraw.
12 Combata o bom combate da fé. Tome posse da vida eterna, para a qual você foi chamado e fez a boa confissão na presença de muitas testemunhas.
13 Nge God ni nari yumbo buagi rise kin ninde rar pe di Kraist Jisas ni Pontius Pailat nde rar pe wand nand kin tende puayi ni yuwonne wand simbe nand kin ninde rar pe nge nu simbe guduw,
13 Diante de Deus, que a tudo dá vida, e de Cristo Jesus, que diante de Pôncio Pilatos fez a boa confissão, eu lhe recomendo:
14 te pugri nu wand ren ei ghat rise gre di unje ghap segine ruso ruso otiwo beghi Yumbui Jisas Kraist ni mune raqe no.
14 Guarde este mandamento imaculado, irrepreensível, até a manifestação de nosso Senhor Jesus Cristo,
15 Ni raqe no kin te God nikinne ngeri nap ruso. God ni yuwon nganye, ni irine ni Yumbui, king buagi mingg King, yumbui buagi mingg Yumbui.
15 a qual Deus fará se cumprir no seu devido tempo. Ele é o bendito e único Soberano, o Rei dos reis e Senhor dos senhores,
16 Ni irine ni God nas nas te kin nas ye, ni ti gre kin wute tende tumo rundo tuqui segi kin pe tende nas. Beghi wutamu ni buqoid segine di ni buqoid tuqui segi ye. Ni irine ei nyamb yumbui beg di ni irine gre rise rise te kin rise ye. Te nganye.
16 o único que é imortal e habita em luz inacessível, a quem ninguém viu nem pode ver. A ele sejam honra e poder para sempre. Amém.
17 Nu wute yumbo quan rise ye muq ven nde puayi mas kin te simbe ndim ei ni quan nganye bijeyi mase di ni yumbo te quan nei pe mawo ris wayequ, te pugri yumbo ren ni otiwo kin te ningg ghav rind segi. Pudi ni God beghi chumbuai bad ningg yumbo wong bad segine quan nganye nengu kin ni ei nei pe mowi nas.
17 Ordene aos que são ricos no presente mundo que não sejam arrogantes, nem ponham sua esperança na incerteza da riqueza, mas em Deus, que de tudo nos provê ricamente, para a nossa satisfação.
18 Simbe ndim ei ni yumbo ur yuwon ye puq men, di yumbo ur yuwon ye ei quan rise, di ni yumbo te wute aye ane riteri di wute aye te ghav mindiny.
18 Ordene-lhes que pratiquem o bem, sejam ricos em boas obras, generosos e prontos para repartir.
19 Ni pugri puq men tedi ni nikin te yumbo otiwo materi kin te mirir pu rise. Te kin te pas pas te kin pas ye te kin ningg puate mi righe, di puate mi righe kin quan nganye gre rind.
19 Dessa forma, eles acumularão um tesouro para si mesmos, um firme fundamento para a era que há de vir, e assim alcançarão a verdadeira vida.
20 Timoti, wand yuwon ye God nunde si pe ni rundo kin te ghat rise gre. Nu wute wand aru brequ isis mand kin te puaq ghand. Di wute ni God nei bibig kin te nyinge mawo righe kin wand te simbe mand di minyang mand kin te dob yeny.
20 Timóteo, guarde o que lhe foi confiado. Evite as conversas inúteis e profanas e as idéias contraditórias do que é falsamente chamado conhecimento;
21 Ni mari ni nei rise puq mand, pudi ni God nei bibig kin yumbo ur nganye te si mare. Nge God pengu gidig ei ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te nunde rundo.
21 professando-o, alguns desviaram-se da fé. A graça seja com vocês.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Timóteo 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.