Lucas 21
Godeeyo To Tekepo (KKC) vs AAI
1 Yesu tei moso mapoo osee badolone egeino, bi bei odoo oso emegei di molee tooseli ki bi oso moodoo mapoo soomolome egeiso.
1 Jesu Tafaror Bar wanawanan siwar ya’aya ana efamaim mare ma sabuw kabay wairafih hina hai siwar tew wanawanan hibiwanen itih.
2 Osoloso biame omapoo sobo bau bi mauwe oso molee ko ta bakadio tosibileso toosoome egeiso.
2 Naatu kwafur babin yababan wairafin auman na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan biwan itin.
3 Eseme Yesuye goo hagee ogoloso egeesee takaso, “Ayo nimapoo taka, sobo bau bi mauwe hagoso tenee oso bi bei odoo oso tenee ee dagadiso.
3 Naatu sabuw iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin, yababan wairafin ana siwar God bitin i sabuw etei natabirih.
4 Bei, bi bei odoo dia molee toowa osee molome molee su pepooko teneeso. Esino sobo bau bi mauwe hagee yimapoo molee ko esiesibo meleeno teneeso. Esiga yo wo talai molee olo mauwe,” diso.
4 Anayabin sabuw afa i totobuyoy wairafih, imih hai siwar gagamin na’in hiyai, baise iti kwafur babin ana efanamaim abisa i isan yai inu’in i etei bai na ana siwar yai.”
5 Biame omapoo odoo aboso tei moso yo tekeposo tegei sabolo osoloso odoo susuga oso Godee mapoo tenee bi tei moso ma kulodu ma molome ogoloso tekepo dee takaga meleeso. Esino Yesuye diayo takaga melee to ee duloso dimapoo egeesee takaso,
5 Jesu ana bai’ufununayah afa Tafaror Bar hiwowowab ana gewasin hi’itin, naatu kabay hitar hikikirum isan, na’atube siwar ta ta God isan hiyasairen bar hibi’abur hi’itah isan hio hibifofofor. Baise Jesu eo,
6 “Niyo epedee moso sabolo osoloso bi sabolo ogoloso tekepo dee takemeni, ee hamamee guobigileiso. Egeesi ma kulodu yo heeso hee ma tobudoo malaime. Esino moso guobuguga, yo susuga oso mi mapoo misigeduboloso molo agalaiso,” diso.
6 “Sawar iti etei kwa’itih kwa’o, mar boro kabay iti etei boro nihururuw nare narubar na’in, boro men ta iti hai efanamaim hina’inumih.”
7 Eseme odoo aboso yimapoo egeesee takaso, “Eligili odoo, goo hagee kopolone ka peledabalaiyo? Osoloso goo hagoso peledabalame mologa, ogoo gooso imapoo ka eligileiyo?” diso.
7 Sabuw Jesu hibatiy hio, “Bai’obaiyenayan, mar i boro biy iti sawar hinamatar, naatu ina’inan i boro abisa namatar saise aki ana’itin ana so’ob veya i na tit?”
8 Esino Yesuye see dimapoo egeesee takaso, “Niba obeeyamo! Odoo heeso niba tei goo maga see peegoo gilimado diyaga. Bei, odoo aboso sibileso gamenee takolone ayo diba diye di, dee takolone dieso nediliyo diba Kelisoso dalaiso. Egeeseelone diayo takolone Godeeyo biame olo simiso dee takooga, dia to duloso omapoo tei na te.
8 Jesu iuwih eo, “Mata toniwa’an, men koko’aw na’atube hinifufuwimih. Anayabin orot moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu i Keriso, naatu Veya i na kabom.’ Men kwani’ufnunih.
9 Esiga ha too goo sabolo osoloso galali goo sabolo oso peledoboomo duga, duloso niba haga na ebi. Bei, goo hageesi oso malalo peledabalaiso. Esino ee ma kulodu biame hamameedee saga sibileime.”
9 Hinabiyow tur kwananonowar men kwanabir, naatu yababan nara’at ef hinafofokar auman men kwanabir, anayabin sawar nati na’atube boro wan hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i na kabom.”
10 Osoloso Yesuye see tobu dimapoo egeesee takaso, “Mi toowa heeso mi toowa hee mapoo ha talaiso.
10 Naatu iban iuwih maiye eo, “Tafaram ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow na’atube bar merar ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow.
11 Osoloso biame omapoo mi abo mapoo mibia toowa sibileiso, osoloso hodia goo sibileiso. Osoloso paiye opusomo opusomo di oso mi abo mapoo sibileiso. Egeesee semelee mapoo goo opusomo di oso kei ma dokodoo peledaba ogoloso odoo susuga oso diya ebigileiso.
11 Iriyoy gagamih boro hinamatar, baimar kakafin, sawow yumatah ta ta tafaram wanawanan boro awan nakaratan, maramaim sawar itah birubir boro hinamatar.
12 Esino goo hagoso epedee peledebelega mologa, niyo mo goo maga dala toowa talaiso. Egeesi ma kulodu odoo susuga oso nibada goo midilame dibada howo gisili moso mapoo ido polo dolone dabalaiso. Osoloso diayo niba neliga moso mapoo huyaso dolone dabalaiso. Osoloso see diayo mo goo maga niba gamalee wiligi odoo toowa tebisa mapoo gilimado peleso nibada goo midileiso.
12 Wabu’umaim kwabowabow isan, hinarab hini’a’akir, hinabuw hinafatumi kwanan Kou’ay Bar hai ukwarih umahimaim hinayai, naatu i boro hinabuw kwanan dibur hinayariyi, tafaram ana aiwob na’atube orot gagamih nahimaim kwanatit hinibabatiy.
13 Esino domo egee niyo mo goo ee dimapoo yilige bigilei biame tekepo ogoso.
13 Imih nati’imaim kwanatitit, veya keboroban i nati, ayu mi’itube kwaitutumu kwabowabow i hai tur kwana’owen.
14 Esiga niba goo medee goolee. Bei, odoo susuga oso niba goo midilei mapoo ido duga, niyo to takalai goo mapoo haga na koude.
14 Naatu baibatiyimih hinabuw kwananan men bogaigiwas taiyuw was fafari isan kwananot kwaniyababanamih.
15 Bei, domo omapoo ayo nimapoo goo goolee tekepo sabolo osoloso to tekepo takalai goo sabolo tenelaiso, nimapoo goweli odoo oso nibada to ee duloso to nei takelega pagalame.
15 Anayabin ayu boro tur anit a not hinarerekab tur kwanao a kamabiy sabuw hinanonowar boro men karam a tur hinarukouw naatu bairi kwanibasamih.
16 Osoloso biame omapoo nibada ama dio sabolo, osoloso noowee dio sabolo, osoloso nemei dio sabolo, osoloso nomolo dio sabolo, osoloso nee soosoo sabolo, osoloso nemegei odoo sabolo oso nimapoo dala teneli odoo mapoo tiasalaiso. Osoloso diayo nima kulodu odoo abo piligileiso.
16 Hinat, tamat, taituwa, a ofonah boro baba hinao, hinabuw orot gagamih umahimaim hinaya’i, baimakiy hinit naatu kwa afa boro hina’asbuni kwanamorob.
17 Esiga odoo susuga oso mo goo maga nimapoo heiga toowa malaiso.
17 Sabuw etei boro hinifa’ifai, anayabin ayu kwabi’ufnunu isan.
18 Esino goo hagoso niba Godee maga pileime.
18 Baise ukwarimaim arib ta boro men nakasiyomih.
19 Esiga medee kibiya debee. Niba kibiya doga, gie badeli talaiso.”
19 Naatu kwa a batkikinamaim yawas boro kwanatita’ur kwanab kwanama gewas.
20 “Esiga niba Yelusalem mi ee ha teli odoo oso moso silodoboloso tebisamelee ogoga, Yelusalem mi ee olo tokenee palame ka seeso doloso ogoloso niba gooleedalaiso.
20 Baiyowayah sabuw Jerusalem hina’ar bebera’uh kwana’i’itin kwa i kwanaso’ob, Jerusalem rabin baitaiyin isan ana veya i kabom.
21 Egeeseega biame omapoo Yudiya mi mapoo debeli niba mubi dokodoo kukulo pele. Osoloso edebeeyo biame omapoo Yelusalem mi ma kulodu osee doga, diba onosee saga kukulo di. Osoloso odoo agayo biame omapoo Yelusalem mi peegoo doga, diba mi ee ma kulodu na gadi.
21 Sabuw iyab Judea wanawanan tema’am boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen, sabuw iyab Jerusalem tema’am boro tafaram hinihamiy, sabuw iyab bar meraramaim tema’am boro men hinan Jerusalem hinatit.
22 Bei, biame omapoo Godeeyo to booka mapoo hogugu goo sabolo tobulone, nei dala tenelame ka selai.
22 Anayabin nati i baimakiy ana veya, saise abisa bukamaim hikirum inu’in nan niturobe.
23 Osoloso biame omapoo sobo koowasi sabolo osoloso holope too nedili sobo oso dala toowa agalaiso. Bei, biame omapoo Godeeyo kamana goo oso siboga, goohele toowa sabolo osoloso dala toowa sabolo mi hamapoo sibileiso.
23 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu hai kek sosof auman bihir isan boro nafokar, yababan gagamin na’in boro iti tafaramamaim namatar naatu sabuw boro baimakiy hinab.
24 Ee ma kulodu odoo abo ee ha teli odoo oso kaiyaso piligileiso. Osoloso odoo abo ee tiso tegisaloso tou nei mauwe talame mi abo mapoo iyado du dolone dabalaiso. Osoloso biame omapoo Yelusalem ee Yu odoonee oso gagalabuguloso homoso abalaiso. Diba osee tebisa mologa, diayo goo egeesee semelee oso hoo pagalai Godeeye biame ee tenelaiso.”
24 Sabuw afa boro ahay wan hinayen hina morob, afa boro hinabow hinan tafaram ta ta’amaim dibur hinaya. Naatu Eteni Sabuw Jerusalem boro hinarab nare tafan hinatet, naatu hinama hinakaif hai veya God bitih na’atube nan niturobe.
25 “Esiga goo opusomo di oso osoko mapoo, osoloso a mapoo, osoloso giwo mapoo peledabalaiso. Osoloso mi toowa hamapoo abei maga howo ki toowa oso goowa duleiso. Egeeseega odoo susuga oso dimapoo ogoo goo oso peledaba beleso obulone goo tiadalaiso.
25 “Maramaim veya, sumar, daman boro ina’inan yumatah ta ta hinamatar. Tafaram tutufin wanawan etei boro ayay hinabosair abisa namamatar isan, yabat boro namisir, gis nayen ana’itin boro birubir kakafin.
26 Osoloso kei ma dokodoo kitulugu bi egee molo ee Godeeye halabigileiso. Egeeseega odoo susuga oso dimapoo ogoo goo oso peledaba beleso obugulone hoowama dalaiso.
26 Sabuw boro hai bir nara’at hinimamayay hinao, ‘Abisa tafaram wanawan emamatar.’ Anayabin maramaim sawar etei ti’inu’in hai efan boro hinasa’iren nanabin hinan.
27 Esiga biame omapoo Odoo Holo ayo kitulugu sabolo osoloso ayo toowa doloso badeli goo omaga mo gadeebugu sabolo osoloso kolobo sabolo siboga agalaiso.
27 Imaibo Orot Natun sakukuw wanawanan ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit nanan hina’itin.
28 Esiga niba goo susuga hagoso bei mooloogoo ogoga, ebilega toboloso bolone ka debee. Bei, Godeeye niba gilimado dilei biame ee koola toobooso.”
28 Sawar iti hinabusuruf hinamamatar ana veya’amaim, kwanamisir kwananuw ra’at, anayabin God ana sabuw baiyawasih isan ana veya i na rukabom.”
29 Yesuye see goo hamapoo wudu taka hamaga egeesee takaso, “Niba sogai ogoloso homo abo mapoo egege.
29 Imaibo Jesu oroubon ta eo, “Ai fafou kwana’itin naatu ai afa auman kwana’itah.
30 Sogai du pisigaga ogoloso, wau biame koola tooboo doloso gooleedeliso.
30 Hiw ana veya natitit kwa boro kwanao, ai abeb ana veya na, ai rourih hina’abebemih.
31 Esiga hagonosee egeesi masi moloso. Niba goo ayo taka hagoso peledaba ogoga, Godeeye wiligi doloso badeli goo oso sibilei koola tooboo doloso gooleedalaiso.
31 Imih ef i boro nati ta’imon, ana veya’amaim sawar iti na’atube hinamatar kwana’i’itah, kwa boro kwanaso’ob, God ana aiwob namih ana veya i na kabom.
32 Ayo nimapoo taka, odoo biame omapoo dabalai ee osee doga, goo susuga hagoso peledabalaiso.
32 Anababatun a tur ao’owen sabuw iti tema’am boro moroboe hinama’am sawar iti hinamatar.
33 Esiga kei sabolo osoloso mi toowa sabolo mauwe pagalaiso. Esino mo to ee mauwe pagalaime.”
33 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur i boro men nasawaramih.
34 “Esiga niba niso nediliyo medee be. Osoloso niba wo sabolo howo sabolo nolone dobolone mi toowa eyo goo mapoo haga na goolee. Bei, ti gama mapoo beso gaduga, tiso be egee bagagooga egee dio du egeesi masi ayo sibilei biame oso nimapoo dio di egeesi masi tenelai malaiso.
34 Mata toniwa’an, men aa tom namomon, naatu iti tafaram ana yawas isan a yababan nara’at, anayabin veya i boro naniyan meyemeye
35 Bei, biame ogoso odoo susuga mi toowa hamapoo egee do mapoo sibileiso.
35 warasa na’atube nabuw kwana’oror. Sabuw iti tafaram wanawanan boro etei isah namatar.
36 Esiga niba niso nediliyo medee bolone Godee mapoo takolone ka debee, niba biame oso peledabalai ee ma kuloduga kitulugu sabolo peegoo ka gadilame. Osoloso Odoo Holo mo mudugiyopoo kitulugu sabolo dabalame.”
36 Imih mata toniwa’an mar etei kwanayoyoban, saise fair kwanab sawar iti hinamamatar wanawanahimaim kwanahaiw kwan Orot Natun nanamaim kwanabat.”
37 Yesu biame susuga Yu odoowo tei moso mapoo peleso odoo susuga mapoo Godeeyo to eligimeleso koodobuloso, see tilame gesi Olipi mubi mapoo polo demeleeso.
37 Jesu veya etei Tafaror Baremaim na sabuw bi’obaibiyih, baise rabirab en Olive Oyawemaim inu’in.
38 Eseme odoo susuga oso Yesuye eligi goo ee dulame gesikolodee tei moso mapoo sibileso mooloogoo deliso.
38 Baise mar etei mar auman sabuw i tena Tafaror Baremaim eo tema tenonowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.