Lucas 15

Godeeyo To Tekepo (KKC) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tekisi molee misigeli odoo sabolo osoloso goo tokenee teli odoo sabolo Yesuwo to dulame sibileso debeiso.
1 Ana veya ta kabay o’onayah naatu sabuw kakafih Jesu ana tur nowaramih hiru’ay.
2 Esino Pelisi odoo sabolo osoloso tei eligili odoo sabolo oso goo hagee ogoloso gowoolone egeesee takaga meleeso, “Odoo hagoso tokenee teli odoo ee gilimadoloso dibolo hodobo wo namo siliso,” diso.
2 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah yah so’ar higam hio, “Iti orot sabuw kakafih hai merar yi buwih bairi hima hi’aa tetomatom kwa’itih.”
3 Eseme Yesuye wudu taka hagee dimapoo takaso,
3 Basit Jesu oroubonamaim iuwih eo,
4 “Sipi be hu bali odoo oso o sipi 100 bameleeso. Egeesi ma kulodu hedebe osugobooga, yayo ogoo goo moodoolaisomo? Yayo go woolalowe poogoo mapoo o sipi be abo 99 omapoo holoogoloso, see hedebe osugoba ee esiamo dileiso.
4 “O ta a bobaituw sheep etei 100 hitama’am, naatu ta’imon takakasiy boro mi’itube itasinaf? A bobaituw 99 boro raiyarayar yan dihamiyih hitama, naatu a sheep kakasiy boro itanunuwih itatita’uribo nuhi tafot.
5 — ausente —
5 Naatu itabaib ana veya boro itiyasisir gagamin maiyow, ita’abar itan.
6 — ausente —
6 A bar taituwa, a ofonah etei ita’af ayuwih hai tur ita’owen, ‘Kwana bairit taniyasisir, anayabin ayu au sheep kakasiy i abaika.’
7 Esiga ayo nimapoo taka, Kei mi mapoo odoo 99 Godeeyo howo woola tekepo debeli dia goo mapoo goomoga goo oso osee moloso. Esino goo tokenee teli odoo hedebeso o goo tokenee maga miligi pialoso see Godee mapoo bididoobooga, Kei mi mapoo goomoga toowa oso malaiso.”
7 A tur ao’owen, ef i nati na’atube, orot ta’imon bowabow kakafinane dogor baikitabir ebaib isan maramaim i tibiyasisir gagamin maiyow, men sabuw 99 gewas hirouw kakafih auman tema’am na’atube’emih.
8 “Biame hee mapoo sobo hee o molee ko 10 ma kulodu hedebe osugobalaiso. Eseega yo ogoo goo moodoolaisomo? Yayo keme pudoloso esiamo silone, o moso kulodu goko oso kakabalaiso.
8 Itinin tabo iti na’atube, babin ana kabay ten kina ana fofonin yai inu’in one kina kasiy, naatu babin notanot men karam misir ramef ito’ab bar wanawanan yahib, huhun etei nuwet inan ana kabay tita’ur.
9 Osoloso yayo o molee ko osugoba ee ogoga, yayo o odoo ee iyadoloso egeesee takalaiso, ‘Mo molee ko osugoba epedee olo egeiso. Esiga niba sibileso abolo hodobo goomoga poude,’ dalaiso.
9 Naatu ana kabay baib ana veya ana ofonah naatu tain tuwan etei e’af ayuwih eo, ‘Kwanan bairit taniyasisir, anayabin au kabay kakasiy i abaika.’
10 Esiga ayo nimapoo taka. Goo tokenee teli odoo hedebeso o goo tokenee maga miligi pialoso see Godee mapoo bididoobooga, Godeeyo momaiye susuga Kei mi ma dokodoo egee do oso goomoga toowa poudileiso.”
10 Imih a tur ao’owen, ef i nati na’atube, God ana tounamatar maramaim orot ta’imon bowabow kakafin wairafin ana kakafihine dogor baikitabir baib isan boro yasisir gagamin na’in hinab.”
11 Yesuye see wudu taka hee hagee odoo mapoo egeesee oposususo, “Odoo hee owolo giso holo bakadio debeiso.
11 Jesu iban maiye oroubon ta eo, “Ana veya ta orot natunatun rou’ab bairi hima’am.
12 Esino biame heeso omoloye ama mapoo egeesee takaso, ‘No toga nee bi ayo talai malalo epedee amapoo tenee,’ diso. Eseme amaye owolo bakadio ee ma kulodu o bi abo puloso dimapoo piso.
12 Natun uf misir tamah isan eo, ‘Tamai ayu akokok au nowau sawar inakusib initu.’ Tamah misir sawar etei bai natunatun hairi isah ana fofonin kusib faramih.
13 Eseme omoloye biame abo poogoloso hamamee amameeye yimapoo bi pi ee toloso see odoo abo mapoo neiso toloso see mi hee eli sage mapoo diso. Yo omapoo dileso tokenee goo ma kulodu badolone, o molee toowa hosudooso.
13 Naatu veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim kek uf ana sawar bobuna misir tafaram ta ef yok na’in imaim remor in. Naatu nati’imaim ma ana kabay etei asir isaroun kwanikwaniy sawar.
14 Yayo o molee toowa hosudoloso melee biame omapoo mi kibiya oso mi omapoo hodia goo meleeso. Eseme yayo see gilibo holo masi badolone, hodia goo toowa egeliso.
14 Ana kabay isaroun kwanikwaniy in sasawar ufunamaim, baimar kakafin nati tafaramamaim tit, kek busuruf aa morob.
15 Esiga yayo molee tou talame mosobia odoo hee mapoo dileso peledabaso. Eseme mosodei odoo ogoso yo o go mapoo dileso o be bamelee diso.
15 Naatu misir in nati’imaim tafaram matuwan orot ta biyan tit, naatu nati orot bai iyafar in for baibituw ana efanamaim tit ma for ituw. Orot natun kasikasiyin for hai dam ana efanamaim|alt="prodigal son in pig pen" src="cn01759B.tif" size="col" loc="Luk 15.15" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.15"
16 Eseme yo dileso be hu nei nolone beso nali nei ee ogoloso nalame gweliso. Esino odoo heeso beyo nei sabolo osoloso nei abo sabolo yayo nalame koo tosibili.
16 Aa morob kok kwanekwan for hai bay hi’aa turih taa, baise men yait ta abisa itin eaanimih.
17 Yayo egeesee badebei ma kulodu, biame heeso yimapoo goo goolee tekepo oso sibume, yayo egeesee gooleeso, ‘Mo mamo tou toloso nei teli odoo susuga ee hodia sabolo koo debeli. Esino a hamapoo hodia sabolo badolone talame ka seeso.
17 “Veya ta ma binotanot ana notamaim nuhin taseb eo, ‘Tamai ana bowayah moumurih na’in i aurih bay karam hi’aa hitom yah iw tema’am, baise ayu iti’imaim aa amomorob.
18 Esiga a see wedi dileso mo ma mapoo egeesee takalaiso: Ma, ayo Godee mapoo osoloso namapoo goo tokenee olo tooso.
18 Gewasin ayu boro ana misir anan tamai biyan anatit ana tur ana’owen anao. Tamai ayu i bowabow kakafin maiyow asinaf God matanamaim, naatu o auman matamaim.
19 A tokenee odoo. Esiga nayo see epedee amapoo mo holo dalai tekeponee. Esino tekepo, nayo a nee tou toloso nei teli odoo hee dee takee,’ diso.
19 Isan imih ayu i men karam boro o natumih inabuwu maiye, baise a bowayah sabuw ibaiyanih isa tebowabow na’atube ayu isou inasinaf.’
20 Osoloso yo amameeye badebei mi mapoo diso.
20 Iti na’atube eo, basit misir tamah isan matabir maiye remor na bar ariyan titit auman, tamah bat nuwanuw natun nan itin, dogoron wanawanan yababan awan karatan, nunuw in natun bai rouh mamay. Regah natun mamatabir ana merar yi ebaib|alt="father meeting returning son" src="CN01761B.TIF" size="col" loc="Luk 15.20" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.20-21"
21 Eseme owoloye yimapoo egeesee takaso, ‘Ma, a Godee mapoo osoloso namapoo goo tokenee olo tooso. A tokenee odoo. Esiga nayo amapoo mo holo dalai tekeponee,’ diso.
21 Baise kek eo, ‘Tamai ayu i bowabow kakafin maiyow God isan asinaf kakaf na’atube o isa asinaf kakaf, isan imih ayu i men karam o natumih inabuwu.’
22 Esino amaye o tou teli odoo mapoo egeesee takaso, ‘Dugo tekepo sabolo osoloso homo bi sabolo osoloso dee sesa mapoo kali ki bi sabolo saga tosibileso yimapoo kadige.
22 Baise regah ana bowayah iuwih eo, ‘Saise kwan faifuw boubun gewasin kwabai natu kwai’us, uman ring kwaiyoun naatu a baibiyon boubun kwabai kwana an kwaiyoun.
23 Osoloso mo gala hu ma kulodu bulumakau be hu kauwa wooloso si. Osoloso hodobo wo nolone goomogalaiso.
23 Naatu for biyan kabinitut kwarab kwaitab tana’aan taniyasisir.
24 Bei, mo holo hagee olo tano, see epedee gie badoso. Osoloso olo dobudo diso, esino epedee ogoso,’ diso. Esiga diayo hodobo wo nolone goomoga poudooso.
24 Anayabin ayu natu i morob na’atube ma’am, boun i yawas maiye, naatu kasiy na’atube ma’am boun i tatita’ur maiye.’ Naatu douduf hitaiy re.
25 Diba egeeseelone doboome, emei o homolee ma kulodu tou temeleso sibulone, amayo moso kulodu odoo susuga goomogolone hopolone kosaiya pegigamolome duso.
25 Baise nati ana veya’amaim regah natun ain ma sheep kakaifen matabir na bar biyubin auman hiyasisir hibenaben douduf nidun nowar.
26 Eseme yayo o tou teli odoo hee idoloso yimapoo woosaso, ‘Mo mamo moso ma kulodu ogoo goo tolo?’ diso.
26 Naatu bowayah orot ta eaf na ibatiy, ‘Abisa emamatar?’
27 Eseme o tou teli odoo oso yimapoo egeesee takaso, ‘Nomolo epei simiso. Esiga namaye owolo yo medee tekepo wedi simi ogoloso, goomogolone bulumakau be hu kauwa wooloso siloso wo toowa ka nalagamoloso,’ diso.
27 Orot eo, ‘O tai matabir maiye na bar tit, imih tamat for biyan kabinitut rab abiyasisir, anayabin gewasinamaim matabir maiye na bar tamat biyan tit.’
28 Eseme emei goo hagee duloso komonolone wo ne mapoo dile. Eseme amaye sibileso o daga holo yo wo ne mapoo gadilame giso.
28 Basit orot ain yan so’ar kwanekwan, men kok boro bar wanawanan tarun. Naatu tamah tit natun ain eobaibinub runamih iu.
29 Esino yayo ama mapoo egeesee takaso, ‘Ayo dugo susuga ma kulodu nee tou teli odoo masi silone nee to mapoo mesimo silone tou toowa temeleeso. Esino nayo gout be hu pepooko wooloso amapoo takolone, nee odoo sabolo neye, dee takele.
29 Baise orot ain eo, ‘Tamai kwamur manin maiyow akirwairafih na’atube isa abow men kafa’imo fana asair. Naatu au yasisir isan abisa itu? En anababatun! Men kafa’imo goat ta itu au ofonah bairi ai yasisiramih. Aiyab!
30 Esino nowolo hagoso nee bi sabolo nee molee sabolo toloso domo sili sobo sabolo badolone hosudoloso sibume, nei nayo yimapoo goomogolone be kauwa wooloso wo toowa nolone ka dabala?’ diso.
30 Baise o natu kabay etei baibin baiwa’an kwanekwaneyah biyahimaim isaroun kwanikwaniy sawar, naatu matabir na bar titit, o isan for biyan kabinitut irab kwabiyasisir.’
31 Esino amaye owolo mapoo egeesee takaso, ‘Mo holo, nayo biame susuga abolo badebeiso. Esiga mo bi susuga ee nee.
31 Regah natun ain iya’afut eo, ‘Natu o i airit mar etei iti’imaim tama’am, naatu ayu au sawar tutufin etei iti baremaim tema’am i o nowa, men yait ta nowanamih.
32 Esino epei iba goomogalai tekepo. Bei, nomolo hagee olo tano, epedee yo see gie ka badoso. Osoloso yo osugobano, see epei yo ogoso,’ diso.”
32 Baise tanaben taniyasisir, anayabin tai morobobe yumatan taboyauw tama’am boun yawas maiye, naatu kasiyobe ma’am boun tatita’ur maiye.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.