Filemom 1

Godeeyo To Tekepo (KKC) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 A Polo, Yesu Kelisowo goo ee takomo silee maga, neliga moso ma kulodu badeli odoo ee aso. Ibada omolo Timoti asalo hamapoo dobolone, iyo ibada odoo ibolo tou hedebe teli Palimon namapoo to hogugu hagee ka tonowa.
1 Ayu Paul, Keriso Jesu wabinamaim ana dibur ama abowabow, Tai Timothy airi akirum,
2 Osoloso tei telaga odoo nee moso kulodu howo gisili odoo mapoo to hogugu hagee ka tonowa. Osoloso to hogugu hedebe hagonosee ibada obooba Apiya, osoloso ha teli odoo masi Godeeyo tou mapoo kibiloso ibolo badeli Alakipus nimapoo ka tonowa.
2 naatu rubui baitumatumayan babin Aphia auman ana merar ayiy, na’atube Arsipas ata of tur gewasin isan etatafafar, naatu ekaleisia nati abaremaim etei hai merar ayiyi.
3 Ayo Godee mapoo taka, Ma Godeeye, osoloso ibada Lodee Yesu Kelisoye niba sooloo dolone pidilame, osoloso mesie goo ee nimapoo tenelame.
3 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Palimon, ayo biame susuga Godee mapoo takolone no halo goomoga to takeliso.
4 Philemon, matan fufur au yoyobanamaim o anunuhi, naatu au God ana merar ayiy.
5 Bei, nayo Lodee Yesu mapoo tei too goo ee, a duliso. Osoloso nayo Godeeyo odoo susuga ee sooloo dolone egee bado goo sabolo, a duliso.
5 Anayabin o God ana sabuw isah kubiyabow naatu a baitumatum Regah Jesu wanawananamaim ibukikin kuma’am isan ana tur i anonowar.
6 Nayo Yesu mapoo olo tei tooso. Goo egeesi maga, nayo tei telaga odoo sabolo hedebe doloso ka badoso. Esiga ayo Godee mapoo taka, hedebe deli goo hagoso no pidilone, iba Keliso sabolo hedebe doloso hagee do goo maga, goo tekepo susuga iyo teli goo ee medee gooleedalame.
6 Ayu ayoyoyoban o a bowabow nati kubowabow i nigewasin inabow, saise sawar gewasih Keriso wanawananamaim tenan hai yabih etei boro inaso’ob.
7 Molo emegei, nayo Godeeyo odoo ee sooloo dolone dimapoo goomoga tenelone egee bado goo oso, amapoo kitulugu sabolo, osoloso goomoga toowa sabolo ka tenemoloso.
7 O a yabowamaim ayu yasisir gagamin na’in itu naatu koufair itu, anayabin o asinafumaim God ana sabuw dogoroh ibora’ah maiye.
8 A Kelisowo diye di odoo doloso badoga, amapoo kitulugu moloso, nayo goo tekepo talame, ayo namapoo to kitulugu sabolo takalai.
8 Isan imih ayu Keriso wabinamaim tur fokarin ata’uwi naatu atiyuni sawar abisa sinafumih itasinaf.
9 Esino ayo no diya sooloo doloso. Esiga ayo namapoo wulo ka woosowa. Bei, a Polo, Yesu Kelisowo tou teli goo maga neliga moso ma kulodu badolone olo adaga poloso ka badoso.
9 Baise yabow ana efamaim o abifefeyani, ayu Paul, naatu ayu i regah, na’atube Keriso Jesu abibinanumaim dibur ama’am.
10 Ayo Onisimas yo halo namapoo ka taka, nayo yo pidilame. Bei, a neliga moso ma kulodu badolone, yayo tei talame ayo yo pidiso. Esiga epedee hamapoo ayo ama masi ka badoso.
10 Ayu o isa ao abifefeyan natu Onesimus isan, ayu dibur ama’am ana veya i na ayu natu matar, Paul ma Onesmuis ana fef ekikirum|alt="Paul with paper, pen and Onesimus" src="CN02091B.TIF" size="span" loc="Phm 10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10"
11 Daga Onisimaseeye nee tou teli odoo doloso badebei omapoo yayo no medee pidile. Esino epedee yayo tei toloso badolone, asalo pidilei teiba.
11 Onesimus marasika airi kwama’am i ana bowabow isan i’it furuw, baise boun i orot bowayan orot gewasin matar, boro o nibaisi na’atube ayu nibaisu.
12 — ausente —
12 O isa abiyafar maiye, ana itinin i ayu dogorou o isa enan.
13 — ausente —
13 Ayu akokok kwanekwan i boro atabotan, ayu tur gewasin isan dibur ama’am i boro o efan ayu tibaisu ata ma.
14 Bei, ayo namapoo wooselega yo hamapoo gidoloso badalai tekeponee. Egeesi ma kulodu nayo a pidilame, ayo no seselai, a koo goomogo. Esino no goomoga oso, nayo a pidilei, a goomogo.
14 Baise ayu men akokok o a baibasit ufunane atasinaf, en baise wan i boro o dogor tutufin etei inibasit, saise men inanot ayu o sinaf isan ao’okikinimih.
15 Onisimaseeye biame deiyepo mapoo no poogoo dileso badebeiso. Esino ayo goolee, goo ogoso peledabaso, yo see hamamee namapoo wedi sibileso biame susuga nobolo hodobo badalame.
15 Ana’an ta Onesimus o biyamaim tit nabin mar kafai ma, saise tamatabir tan biya tatitit boro airi wanatowan kwatama.
16 Esiga nayo yo see idoga, yo wulo nama hemi badolone nei mauwe tou teli odoo, dee na goolee. Bei, yinosee epedee Keliso mapoo tei too odoo. Esiga yo ayo diya gooma. Esiga nei nayo yo nei mauwe tou teli odoo dolone, Lodee mapoo tei too ee ma kulodu nomolo masi diya goolone badebee.
16 Naatu boun i men bowayan akisin, en baise bowayan gewasin anababatun matar, tai baitumatumayan, ayu dogorou ana yasisir, naatu o dogor ana yasisir gagamin anababatun. Bowayan orot gewasin o isa naatu ata Regah isan.
17 Esiga asalo Kelisowo tou hodobo teliga, ayo no agalame siboga, nayo a idili, Onisimaseeye namapoo siboga yinosee egeesee ide.
17 Imih ayu o bow turau inarouw inanotanot na’at, basit ana merar inay inab. Ayu au merar itay itabubuwu na’atube.
18 Egeesi ma kulodu Onisimaseeye namapoo goo tokenee hee olo too daga, osoloso yayo nee bi hee nei tenelega toloso badoga, goo onosee amapoo takee, ayo nei magalaiya.
18 O isa sawar kakafin ta nasisinaf na’at, o sawar ta asir nab men nabibaiyan na’at, basit i wabin inabosair ayu wabu’umaim inakirum, boro anibaiyan.
19 A Polo, ayo mo deeso to hagee ka hoguga: bi yayo too eyo nei ee ayo namapoo tenelaiso. Esino no gooleedooso, nayo Keliso maga gie badeli talame, ayo no pidiso. Esiga a goomogoga, ayo no halo pidi goo eyo nei, ayo namapoo takalai, a teiba. Esino ayo namapoo takalaime.
19 Ayu Paul iti tur i ayu taiyuwu umau’umaim akirum abiyafar. Ayu boro wan anay anibaiyan. Iti i boro men atao itanowar, en baise o ayawas tutufin etei ayu isou ibowabow ana bit i biyou ema’am.
20 Esiga molo emegei. Iyo Keliso mapoo tei too ee ma kulodu doga, nayo Lodee halo Onisimas ee see ide. Eseega a goomoga sabolo badalaiso.
20 Taiu, baitumatumayan akokok ata Regah Keriso wabinamaim mi’itube o biyane baibais ta atab, Keriso wanawananamaim dogorou itakumamat koufair atab.
21 Ayo namapoo egee takoo goo hagee nayo toloso, Onisimas halo goo tekepo abo talai goo ee, a gooleedoso. Goo egeesi gooleedoloso, ayo to hogugu hagee namapoo ka tonowa.
21 O abosiyasiyar isan i ayu abitumatum, naatu fef iti akirum o isa abiyafar, aso’ob o boro abisa ao tafanamaim inasinaf.
22 Osoloso goo hee hagoso. Ayo neliga moso ma kuloduga peegoo peledabalame, niyo Godee mapoo takolone debeliso. Esiga Godeeye goomogoga, a peegoo peledoboloso see niyo egee do mapoo sibileiso. Esiga ayo omapoo sibileso badalai debi mopoodoo de.
22 Naatu akokok nanawan bar awan ta ayu isou inayabuna, anayabin ayu abitumatum God boro a yoyoban nanowar, naatu boro niyunu isa anan maiye.
23 Kelisowo goo ee takomo silee goo maga neliga moso ma kulodu abolo badeli odoo hee Epapalas onosee yayo emegei di to ee namapoo taka.
23 Epaphras a merar eyiy, i ayu airi Keriso Jesu wabinamaim dibur ama’am.
24 Osoloso abolo hodobo tou teli odoo Makaye, osoloso Alistakuseeye, osoloso Dimaseeye, osoloso Lukaye, emegei di to onosee namapoo ka taka.
24 Au ofonah bairi ai bowabow ta’imon etei’imak a merar tiyiy na’atube, Mark, Aristakus, Demas naatu Luke.
25 Ayo Godee mapoo taka, ibada Lodee Yesu Kelisoye niba sooloo dolone pidilame.
25 Ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber wanawanamaim bairi kwanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filemom 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.