1 Timóteo 5
Godeeyo To Tekepo (KKC) vs AAI
1 Giso daga kauwa oso tei toloso badolone, goo tokenee tomolo ogoga, nayo yimapoo toso kitulugu sabolo na takee. Esino nayo nama mapoo to medee mesie sabolo takeli egeesi masi, nayo yimapoo medee mesie sabolo kokodo takee. Osoloso nayo nomolodee mapoo to medee mesie sabolo takeli egeesi masi, nayo giso holaiso gie kakauwa mapoo medee mesie sabolo kokodo takee.
1 Orot gagamin men kwararin yamutufurin isan iniwa’an, baise tamat na’atube koufair initih. Naatu orot baubuh tait na’atube isah inasinaf.
2 Osoloso nayo noowee mapoo to medee mesie sabolo takeli egeesi masi, nayo sobo daga kakauwa mapoo medee mesie sabolo kokodo takee. Osoloso nayo nomolodee mapoo to medee mesie sabolo takeli egeesi masi, nayo sobo obuo mapoo medee mesie sabolo, osoloso medee goo goolee tekepo goolone ka kokodo takee.
2 Baibina’ah inakakafiyih o hinat kukakafiy na’atube, naatu baibin baubuh not gewasinamaim ruburub na’atube inakaifih hinama.
3 Sobo bau holo mauwe ee pidili odoo me daga, tei telaga odoo oso goo ee ogoloso diba pidilei tekepo.
3 Kwafur baibin iyab baibais tekokok ina’itih inibaisih. Jesu i ata yawas boubun|src="C056.tif" size="span" loc="1Ti 5.3" copy="Illustration used with permission of New Tribes Mission." ref="5.3-16"
4 Esino sobo bau yo owolo sabolo, osoloso o eiye dio doga, diayo tei toloso egee du goo ee dodolone, yo pidilei tekepo. Diayo egeeseelone doga, goo oso diba pepuso doboome, owee dio osoloso dibada eiye dio diba pidilone debei, eyo nei pidilone ka seeso. Bei, diayo goo egeesi moodoolai, Godee yo goomogoso.
4 Baise kwafur babin yait natunatun o wawawan auman, gewasin nati kek i boro hai Kirisiyan ana bowabow hinasinaf hai nibur isah naatu hinah tamah, uwahinah hikakaifih isan wan hinay hinibaisih, anayabin nati i God ana kokok gagamin.
5 Egeesi ma kulodu sobo bau yo pidilei odoo me poogoloso badolone, a Godeeye pidileiso doloso, gesi sabolo biame sabolo Godee mapoo takolone badeliso.
5 Kwafur babin yait ema’ama sibasiba’u, naatu orot babin men yait ebibais, i ana not ana baitumatum etei i God nitin fai mar God baibaisin isan nayoyoban.
6 Esino sobo bau oso eyo goomoga goo ono dodomo siloga, yo Godee maga domo puloso ka badoso.
6 Baise kwafur babin yait biyan ana yasisir ebaib, biyan ufunane i yawasin baise wanawanan i murubin.
7 Esiga tei telaga odoo oso sobo bauwe holo mauwe medee pidilame, nayo dimapoo takee. Diayo egeeseega, odoo susuga oso diba ogoloso dia tou maga to tokenee hee takalaime.
7 Iti roube’aten tur auman ini’obaiyih hinaso’ob, saise hinasinaf gewas naatu men yait ta ubar nitih.
8 Esino edebeeyo takolone, yo tei too ma kulodu Keliso dedeli odoo doloso, see o soosoo sabolo osoloso o moso kulodu debeli odoo sabolo medee pidilega badoga, yo tei too ma kulodu koo badoso. Osoloso o goo tokenee oso tei tele poogoo odoo eyo goo tokenee ee dagadiso.
8 Orot babin yait ta tain tuwan men ebi’u’uwanih, i taiyuwin ana nibur na’atube, nati orot i ana baitumatum eyayaub naatu sabuw baitumatum atih natabirih kowarar anababatun.
9 Esiga sosee ma kulodu tei telaga odoo oso sobo bauwe medee pidilame, edebeeyo dia hu toga, wulo sobo bauwe dugo 60 dagadileso, giso hedebe obuloso badebei egee do eyo hu ono ka teye dee.
9 Kwafur babin yait ana tabin ta’imon, naatu ana kwamur 60 sasawar i wabin kwafukwafur hai bukamaim kwanakirum.
10 Osoloso diba edebeeyo goo tekepo tomo silesibili sobo deli. Osoloso dibada owolo dio medee tekepo bali sobo. Osoloso diba odoo soo pidili sobo. Osoloso diba tei telaga odoo abo mapoo mesilone tou teli sobo. Osoloso diba dala ma kulodu debeli odoo ee pidili sobo. Osoloso diba goo tekepo susuga tomo silesibili sobo. Esiga sobo bauwe egeesi masi eyo hu ono talai tekepo.
10 Wabin gewasin, kek baituwayan, bai merarayowayan, God ana sabuw ah souwenayan, sabuw iyab yababan tebaib ebibaisih, naatu sawar gewasih sinaf isan mar etei ana not imaim yai esisinaf.
11 — ausente —
11 Baise baibin baubuh iyab kwafur tema’ama wabih men inakirum, anayabin hinama’am hai naniyan tabinamih hinabiwa’an, kouh boro Keriso hinitin hinatabin,
12 — ausente —
12 naatu taiyuwih hai kakafinamaim boro bit hinab, anayabin hai omatanen wantoro’ot hio’omatan i hi’astu’ub.
13 Osoloso goo hee egeesi moloso. Nayo sobo gie kakauwa oso bau moodoo ee soseeso pidilame hu toga, diayo tou talai wabodolone, wulo goo mauwe mosopoo silesibulone, emegei dia goo takolone dabalaiso.
13 Men nati akisin, baise boro hinanokow ah yan nadeder bar, bar hinarun hinatit hinaremor kwanekwan, naatu men nokonokow akisin, baise boro yanuwayah hinamatar, naatu sabuw afa hai bowabow baimateteyan isah okwanekwaneyah hinamatar, naatu sawar afa isah men hitao i boro hinao.
14 Esiga sobo gie kakauwa oso bau moodooga egee do oso see giso obuloso, holo sooloogaloso dia soosoo medee balai, a goomogo. Diayo egeeseega iba goweli odoo oso dia goo maga to tokenee takalai tebileime.
14 Imih ayu akokok baibin iyab baubuh kwafur tema’am i hinatabin kek hinabow hinituw, naatu hai nibur hinakaifih, saise ata rakit sabuw uwit isan ana ef tinunuwet boro tanahir.
15 Esino sobo gie kakauwa oso bau moodooga egee do abo oso Keliso mapoo miligi pialoso Saiteneeyo to duloso ee dodolone ka doso.
15 Anayabin kwafukwafur afa i hitatabiraka Satan tibi’ufunun.
16 Egeesi ma kulodu tei too sobo oso o soosoo ma kulodu sobo bauwe doga, yayo egee bia medee bamelee, tei telaga odoo sosee ma kulodu debeli oso diba diya musumiyaga. Egeeseega sosee ma kulodu tei telaga odoo egee do oso sobo bauwe pidili odoo mauwe egee do ono pidilei eli tekepo agalaiso.
16 Baise baitumatumayan babin yait ana nibur wanawananamaim kwafur baibin hinama’am na’at nibaisih, men ekalesia hinab, saise ekalesia i kwafur baibin iyab anababatun tibiyababan i hinibaisih.
17 — ausente —
17 Ai’in iyab ekaleisia ana bowabow tebobonawiy gewas i kwanakakafiyih naatu hai ma gewas isan tafan kwanaya’abar auman kwanibaisih, sabuw iyab binanuyah naatu bai’obaiyenayah i kwana’itih baibais gewasin kwanitih.
18 — ausente —
18 Anayabin bukamaim iti na’atube eo, “Ox rice nawawaskweyakweyar awan men kwana’utan,” naatu “Bowayah hai baiyan i kwanitih.”
19 Esiga odoo heeso sibileso namapoo takolone, “A sosee bali odoo oso goo tokenee tomo silee egeiso,” dee takooga, nayo o to mapoo duloso saga tei na te. Esino odoo bakadio, o, bakadio hedebe di oso sibileso namapoo takooga, dia to mapoo tei ka te.
19 Ain orot ana kakafin hinabow hinan hinao kwananonowar men saise sinaf isan kwananotamih, baise orot rou’ab o tounu hinan sif hinaruboun kwananowarabo kwanasinaf.
20 Egeesi ma kulodu sosee bali odoo oso goo tokenee tomo silee ee nayo tei ogoga, nayo tei telaga odoo susuga eyo howo woola yimapoo diya takee. Nayo egeeseega, sosee wiligi odoo tebisa abo oso goo hagee ogoloso goo tokenee talai ebileiso.
20 sabuw iyab bowabow kakafin hinasisinaf bebeyanamaim inakwararih inayamutufurih, saise sabuw afa baimatnuwen hinab.
21 Godee sabolo, Yesu Keliso sabolo, osoloso diayo hesia momaiye dia howo woola kitulugu sabolo ayo ka taka, nayo mo to duloso omapoo dadalame. Egeeseelone hedebe hediliwe pidilone na badebee.
21 God nanamaim, naatu Keriso Jesu na’atube tounamatar kakafiyih etei matahimaim ayu tur fokarin maiyow au’uwi, iti raube’aten tur inabukikin naatu sabuw etei isah i ana fofoninamaim ina’uwih, men ta aukoun inabat ta inarukauwimih.
22 Osoloso nayo sosee bali odoo hudi magolone, yayo badebei goo ee medee egegelega, nee deeso o wiligi mapoo toloso Godee mapoo na takee. Esino nayo egeesee moodooga, o goo tokenee maga nobolo hodobo hegi talaiso. Esino no goo tokenee teyaga, nee su no medee teedee.
22 Mata men nakabiy Regah ana bowabow isan sabuw inabow fair initih, naatu sabuw afa hai kakafin bairi men kwanafaram, biya inakubaitutur gewas.
23 Timoti, no howodee namologa, no nee gemedei dalaiso. Esino biame abo mapoo wain i pepooko ne. Egeeseega nee gemedei ma kulodu dala meli ee mauwe pagalaiso.
23 Men harew akisin inatom, wine kikimin inisuwai auman inatom, anayabin ya ana babaninamaim o mar etei kusasawow.
24 Sosee balai hudi magalame mooloogoodoo ee ma kulodu, odoo aboso odoo howo woola goo tokenee teliso. Esiga dia goo midilega ogoloso gooleedeliso. Esino odoo abo dia goo tokenee mada meli ee hamamee see weliga yilige bigileiso.
24 Sabuw afa hai kakafih i boro marta’imon bebeyan ina’inan, naatu baibatiyen hinab, baise sabuw afa i wa’iwa’iramaim kakafih tisisinaf ufibo tibirerereb.
25 Egeesi maga goo tekepo odoo aboso teli ee woola moloso. Esino goo tekepo odoo aboso teli ee saga yilige bigileime. Esino goo ee hamamee see woola yilige buguga agalaiso.
25 Ef nati ta’imon sawar gewasih i bebeyan tai’itah, naatu men abisa ta isisinaf boro wa’iwa’irin na’inumih etei boro hinan rerereb yan hinatit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Timóteo 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.