Mateus 26

Gotena Epe Agale (KJS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Go raburi Yesu nipumi go agale raayo pu kiraloma lisana nipumi nipuna disaipel alinu-para go-rupa lakalisa:
1 — ausente —
2 Gore nimimi makuaaeme. Go Pasova Eda Nape Di-ri wala yapi laapo dia yaalia rabu salia lisa. Go rabu enaali Raapu Pirape alina Siri repena polopea madaa timi rabu komalia pare wala rekalia lisa.
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Go raburi Gote-na lodo kira-ae ali kalunu-para mo Juda alinuna ali mudu-para nimu Gote-na lodo kira-ae ali Kaiafas-na ada-para puma kiritasimi.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Go-rupa pumare nimumi kudiri pu Yesu nipu ripinaaoma lu makomaatalo yada robesimi.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Pare wala nimumi talo: Gore Pasova Eda yapi Di rabu naa go napamina-le mo enaalinumi naa raapu yada marekaalimi lisimi.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Yesu nipu Betani su-para puma yakilimi li yaina-ae ali Saimon-na ada-para puma pirisa.
6 — ausente —
7 Go raburi Yesu eda nala pirisa pare ena meda nipu piri-para ipisa. Go enamere kaname warili botol-para roropo pi wabola pira palae meda mea ipisa. Go wabolana yotore ora ele adaapupeme kabeme. Yesu nipu reke madaa eda no pirisa raburi go ename Yesuna kaluna madaa koyasa.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Go raburi disaipel alinumi rono waru pagoma nimumi talo: Go wabolare ake paa-daa pa koyaate pae? Mo nipuna kana elere ora adaalepe yade-le ake paa-daa mone ruba?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Naame go wabola yoto mealima raburi ora ele adaapupe muma medaloma enaali riabo naralinu rumaaoma kalema lisimi.
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Yesumi nimu adoma nimu go-rupa lakalisa: Gore ake paa-daa go ena rono pagaaleme? Nipumi abalade ni madaa ora epe kogono pisade.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Ade abuna enaali naralinu raapu komea-para pitimi pare niri nimi raapu-daa ade abuna napitima.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Go ename ni mada wabola koyaaripadere gore nipumi nina ro tapa-para rogaalimi makiritaasade lisa.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Waru pagalepa. Ora su raayo-para epe agale lakela palimi raburi go ename ni madaa pia page leme-le nipu madaa kone meamina.
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Go rabu disaipel ali 12-pela alina meda nipuna biri Judas Iskariot nipu Gote-na lodo kira-ae alinu piri-para pisa.
14 — ausente —
15 Go-rupa puma nipumi nimu-para puma talo: Neme Yesu nimi maa gialua-le nimimiri ni ele gialimi pe lisa. Go agale lakalisa rabu nimumi kana silva kili 30 kalisimi.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Go-rupa pumare Judas nipumi Yesu adi katalo puma nipumi pora asa pisa.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Gore Bret Kaapu le Nape yapi Di raburi disaipel alinumi Yesu nipu piri-para nipu talo: Naame Pasova nape edare ale-para mea yarera palima ya?
17 — ausente —
18 Go rabu nipumi talo: Nimi mo ada re-para puma ali meda piraliade-para go-rupa laketapape: Tisaa-me talo: Nina eda nape Di-ri abala rudu yaana. Go-rupa pea-le nena ada-para eda Pasova nola epalua lo robaama laketapape.
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Gore disaipel alinumi Yesuna agale pagoma Pasova nape eda mo ada-para abala yarera pisimi.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Gore ora alebore mo disaipel ali 12-pela Yesu raapu reke madaa eda nolalo pirisimi.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Nimu eda nolalo pirina Yesumi talo: Neme nimi ora ria lagialo: Nimina rikirana pia ali medame ni muma lore alinuna kinaa mea katea lisa.
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Go-rupa lisa rabu disaipel alinuna kone-para kedaa waru pisa-pulu nimu komea komeame go-rupa lisimi: Ali Mudu, ora ne madaa agale lae palo loma nipu agale go-rupa misimi.
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Pare nipumi go-rupa lakalisa: Ali meda ni raapu plet madaa-para ki salipa. Go alimiri ni madaa yada robo maduma ni tape ali piralia lisa.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Gore enaali Raapu Pirape alina Siri Gote-na agale wi buk-mi lea-rupa raluma yawalimi lisa. Go-rupa palimi pare enaali Raapu Pirape Ali linalo koae makirae ali komeare ora kodo waru pea lisa. Go aliri nipuna agimi abala namadula pisa yalore ora epetea pisa lisa.
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Gore koe makirae ali Judas nipumi go-rupa lakalisa Lisaa-ya, Ni-para lae? Yesumi talo: Nena lae lisa.
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Nimu eda nala pirina Yesu nipumi bret muma piribima Gote-para ora pili loma lisana nipuna disaipel alinu kalisa: Go-rupa puma nipumi talo: Gore nina to-le mea nalepa.
26 — ausente —
27 Nimumi nala pirina ipa wain kap-para pira palae muma lisana Gote-para ora pili loma nimu kaloma talo: Nimi raayome mea nalepa.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Gore nina yaapimi Gote raapu meda-para pogalu piralimina koe elenu mea rubenalo koyaato.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Abi neme nimi lagialo: Wain ipare abe wala nanalima pare nina Aapana surube su-para nimi raapu kagaa wain namina.
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Go-rupa lomare nimumi yasa meda abala loma lisimina kamaa puma su Rudu Oliv-nane pisimi.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Yesumi nimu-para talo: Abi go ribaa nimi raayome ni giyoma pogola palimi lisa. Go kone madaare Gote-na agale wi buk-mi go-rupa lu wia: Gote-na sipsip menasi surube ali lu makomalimi rabu sipsip raayo pu pa yabalimi lisa.
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Pare Gote-me ni tapa-para wala marekaalia rabu Galili su-para ni abala riri-nane popalua lisa.
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Gore Pita-me Yesu agale go-rupa lakalisa: Go ali raayome ne mada palia-ai adoma giyalimi pare ni komeame nena giyalua lisa.
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Gore Yesumi nipu-para talo: Neme abe go ribaa yaa kebo agale abe narekena neme ni na-ade rana repo te.
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Gore Pita nipu-para talo: Niri ne raapu komea-para komalipa pare neme ne nagiyalua. Go-rupa lisa raburi disaipel ali raayome go-rupa kama lisimi.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Yesu nipuna disaipel alinu raapu nimu Getsemani maapu-para pirisimi. Go-rupa puma nipuna disaipel alinu-para pawa piralepape lisa. Ni mogo-para puma beten ta pulu lisa.
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Gore nipu raapuri Pita-para Sebedi-na si lapo-para nimu pisimi. Go raburi nipuna lo robaa-para kedaa puma nipu ora waru kodome komisa.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Gore Yesumi nimu lakalisa: Nina kone-parare ora kedaa waru puma ni ora komape yaata-le nimi go-pare piruma ni adaba piralepape.
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Gore nipu ogesi-daa puma nimuna le agaa madaa puma lopoma beten go-rupa lisa: O, nina aapa, neme ni mada raba mealia-daare neme go kedaa pi kap meape. Pare nena kone raluma pape. Nena koneme pa teau pape.
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Gore nipu wala mo disaipel ali 12-pela piri pumare nimu abala palisimi ya. Go-rupa puma nipumi Pita go-rupa lakalisa: Nimimi niri naare le ogesi-daa mada na-ado pitimi ya?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Gore ni koe eleme epalia-le beten loma nimi waru adoba piralepape. Nimina konemere raaname komeleme pare yogalemere rana nakomae.
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Nipu wala rana laapo puma beten go-rupa puma lisa: Nina aapa, go kedaa meape kap maa pu kone salo pare neme nape tedere nena raaname palia kama paina.
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Nipu wala nipuna disaipel alinu epa adisa pare nimuna lo robaa-para kedaa pisa-daa wala pa paita wisimi.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Nimu pa u paitae ena puma beten rana repo wala puma lisa
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Go-rupa puma nipuna disaipel alinu piri-para wala ipuma talo: Nimiri abalade ora pa piruma pomo muaeme? Adalepa. Abiri enaali Raapu Pirape alina Si nimumi koe alinu piri-para mea kaleme.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Baina nimi rekalepa. Yada lore alinu ni re-para mea kalalo go epea-daa.
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Yesu nipu agale pa lala pirina disaipel alinu 12-pela nimuna ali komea Judas nipu ipisa. Go ipisa rabu enaali adaapu nipu raapu ipuma lisimina nimumi rai kudu-para repena kabenu-para rulubaoma ipisimi. Gore nipuri Gote-na lodo kira-ae ali kalunu-para Juda alinuna ali kalunu-para page nimumi maa penaalisimi.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Go koae makirae ali nipumi mo lore alinu-para go-rupa palua-le adalepape pi pagaa wi kone go-rupa lakalisa: Neme ali meda-para nunu paluare gore nipu Yesu yaa-pulu nipu ripinaalepape lisa.
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Go-rupa lomare nipu wagepu alo puma lisana: Tisaa, epe-rupa aliri epa lomare nipuna le agaa-para puma nunu pisa.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Gore Yesumi nipu go-rupa lakalisa: Adami ali, mo nena pulalo epae kogonore abe wagepu pape. Go raburi nimu ipumare Yesu nipu epa ripinaasimi.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ali meda Yesu nipu raapu pirisipi alimiri nipuna kimi rai kudu yolomisa. Go-rupa puma nipumi mo Gote-na lodo kira-ae alina kogono naakina kale maa yada poasa.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Go-rupa pisa raburi Yesumi nipu go-rupa lakalisa: Neme go naaki nena rai kudu wala abe nipuna ada-para maitaa lisa. Ali raayome rai kudu raapu yada palimiri gore rai kudumi ali raayo nabalia lisa.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Gore nimi namakuaaeme. Neme nina aapa yaatoade rabu nipumi yada pape ensel-nu go-rupa 12-pela ruru rabuniaae epenala toare mada pagola pea.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Pare neme go-rupa paluade raburi Gote-na buk madaa li agalena re mada na-epalia.
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Go rabu Yesumi enaali adaapu go-rupa lakalisa: Nimi ni mula ipumare nimina rai kudu-para repena kabe ripinaamare nimimi paake ne ali meda mula epame? Ade abuna ni lotu ada-para piruma neme enaalinu agale mogeaaripude pare go rabu nimimi ni na-epa misimide.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Go-rupa pea pare mo Gote-na agale lakale alinumi buk madaa abala lisimi-rupa ora epenalo mada palimi.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Yesu nipu epa ripinaaoma maa pisimi alinumiri Gote-na lodo kira-ae ali kalunumi Kaiafas-na ada-para maa pisimi. Go ada-parare rekena agalena tisaanu-para kone makuaa ali medaloma-para nimu komea-para kiritaba pirisimi.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Pita nipu Yesu raita maa pisa pare ogesi-daa mo-pare pumare Gote-na lodo kira-ae alina epe pokaala ada ru-nane puma pirisa. Nipu puma kodobaoma mo surube plisman-nu raapu puma piruma mo nimuna pimi-ae adolalo pirisa.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Go rabu Gote-na lodo kira-ae ali kalunu-para kaunsil raayo-para nimumi Yesu madaa pa kama makirae agale mulalo Yesu nipu werepe lu makomaalalo pisimi.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Go-rupa pisimi rabu enaali adaapu epa kiritaoma makirae agale epa lisimi. Go-rupa pisimi pare nipu lu makomaape agale meda nalisimi. Go-rupa pisa pare werepe ali laapo ipisipi.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 Gore nipumi epa talo: Go alimiri Gote-na epe lotu ada lakepe ruboma wala yapi repome wala palua laalisa.
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Gore Gote-na lodo kira-ae ali mudu nipu rekoma awoma Yesu nipu agale lorapisa: Ne madaare agale adaapu pu aaeme-le nemere agale meda mada nate ya?
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Go-rupa lisa pare Yesu nipumi agale meda nalisa-pulu Gote-na lodo kerele alimi go-rupa lakalisa: Neme ade abuna pirape Gote-na bimi yaa madaa makuaa agale mealo-le neme agale meda naa lagiali. Nere enaali Raapu Pirape alina Si ya? Nere Gote-na Si ora ria ya?
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Gore Yesumi talo: Neme abala apo laede pare neme wala lagiano: Abi page werepe page enaali Raapu Pirape alina Si ade abuna Gote-na pope ki-nane pirano adalimi. Gore so yaa madaa mole raapu piruma epalua rabu adalimi.
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Yesumi go-rupa lisa rabu Gote-na lodo kerele alimi nipuna mamina riripima talo: Gore nipumi Gote madaa ero agale lea-le nipuna adasae ali medana agale napagamina lisimi. Dia, go aliri Gote madaa ero agale lea-le napagalepape lisimi.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Gore nimimiri ake kone saleme? Go raburi nimumi go-rupa lisimi: Gore nipu ora koe ali yaa-pulu nipu ora lu makomamina lisimi.
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 — ausente —
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 — ausente —
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Go rabu Pita nipu ada perali-na pape ru-para pirisa pare Gote-na lodo kirape ali muduna kogono ena medame Pita ali piri-para ipuma talo: Ne page abalade Yesu raapu so Galili su-para piraede lisa.
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Go-rupa lisa pare Pita nipumi enaali raayona le-aga madaa ni-daa dia yade loma go-rupa lisa: Neme go lae agalere ni maarea.
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Go-rupa loma lisana nipu puma so papena pora gaape-nane puma pirisa. Go rabu kogono ena medame nipu adoma go komea-para pirisimi alinu go-rupa lakalisa: Go aliri abalade Yesu raapu no Nasaret su-para pirisipi.
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Gore Pita-me makirae agale wala go-rupa lisa: Ora yaa madaa neme go ali na-ade lisa.
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Werepe ogesi-daa piruma go re-para aasimi ali medalomame Pita-para go-rupa lakalisimi: Gore nere Yesu nipuna ruru piruma nipuna adaa agale-rupa le lisimi.
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Go rabu Pita-me yada maduma agale puri palo talo: Ni ora agale nalagialore Gote-me ni lina talo. Go aliri ni na-ade. Nipumi go agale lalaaina yaa kebome gagara agale lisa.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Go rabu Pita-me abalade Yesumi lakalisade agale wala makuaasa: Yaa gula agale abe narekaena neme rana repome ni giyali lo lakalisa. Go rabu Pita nipu so kamaa-nane puma re pua papirisa.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.