Mateus 22
Gotena Epe Agale (KJS) vs VC
1 Gore Yesumi nimu-para saa pi agale meda wala go-rupa lakalisa:
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 Gote-na Surube Yapi Di-ri gupiale: Ali mudu medame nipuna naakina ena mulalo pisa raburi adaa edape meda yawesa.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Go-rupa pumare nipumi ena lamulalo yawe eda nola ipulupape loma nipuna kogono naakinu agale maa penaalisa. Laketa pisimi pare enaalinumi mo eda giyoma naipisimi.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Gore naipisimi rabu ali mudumi wala kogono ali medaloma mea rapaaoma go-rupa lakalisa: Nimi pumare epape enaalinu-para go-rupa puma laketapape lisa: Pagalepa, nina edare abala yokoma gawa mena ru mena-para sinu page abala lu yawobayo lisa. Eda raayo abala yarera pama-le nimi ena rumaape eda nola ipulupape pua tapape.
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Mo kogono naakinumi go agale puma lakalisimi pare eda nape enaalinumi go agale giyoma nimuna kogono pisimi. Medare nipuna maapu pisa. Medare nipuna bisnis kogono pula pisa.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Go-rupa pisimi pare ali medalomamere ali muduna kogono naakinu ripinaaoma lu makomasimi.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Gore ali mudu rono pagoma nipuna soldia alinu maa rapasa. Nimumi mo kogono naaki alinu lu makomaoma nimuna ada raayo kirabasimi.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Go-rupa pumare ali mudumi nipuna kogono naakinu go-rupa lakalisa: Ena lamulalo yawe edare abala yarera pawade pare mo neme yaalawade enaalina konere kolea lisa.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Go-rupa pea-le nimi mo pora pagina puma go adalimide enaali raayore eda yawe nola epena pua lisa.
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Nipumi go-rupa lisa raburi pora kepaa-nini pumare epe enaali-para koeyae enaali raayo makiritaaoma puma adisimi. Nimu raayo ipuma mo enaali rumaae kana ada epa marubitabasimi.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 Mo enaali epa kirita pirisimi raburi ali mudu nipu mo kiritape enaalinu adolalo epa kodobaoma adisa. Pare ali komeame ena rumaae rabu kalae mamina namaraasa.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Gore ali mudumi mo ali-para talo: Adami ali, nere epe mamina nayamaina-le ake paa-daa pae lisa pare agale na-abulisa.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Go raburi ali mudumi kogono alinu go-rupa lakalisa: Nimimi nipuna ki age rogaaoma so kamaa mea lopalimi rabu nipu su ribaale-para pirina lisa. Go ribaale-para pirumare nipu re lo nipuna kidipaa rugulano piralia lisa.
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Yesumi agale go-rupa pu kiritasa: Gore Gote-me enaali adaapu yaata pare nipumi adoma ali komea komea laatapu muma ru-nane maa pea lisa.
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Gore Farisi alinumi Yesuna kone adolalo agaa misimi.
15 — ausente —
16 Nimuna disaipel alinu-para Herot-na alinu-para meda rabu Yesu piri mea rapaasimi. Nimumi go-rupa puma lisimi: Tisaa, naame nere ora agale lape ali-rupa adema. Ora agalemere enaalinu madaa rumaalua. Go-rupa pe pare enaalinu raayo kone komea-rupa ade. Dia, neme enaali raayo agale komea-rupa lakete.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Go-rupa pede-le neme abe aleda kone saliri naa lagi lisimi: Gore naame Rom-na ali mudu Sisar-para takis kana kalano yapae dia yapae agale lorapisimi. Naana rekena agaleme age lea pe lisimi.
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Gore Yesu nipumi nimuna koe kone abala adoma nimu-para talo: Nimiri makirae agale le alinu. Ake paa-daa nimimi ni-para makirae agale loma ni kotaleme?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Nimimi mo takis kalape kana meda mea waatapa lisa. Go-rupa lisa rabu nimumi kana meda mea ipuma waalisimi.
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Go rabu Yesumi nimu agale lorapisa: Go mone-na bi-para piksa-parare aapina ya? Gore nimumi Sisar-na lisimi.
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Go-rupa lisimi rabu Yesumi nimu lakalisa: Gore Sisar-na elere wala nipu puma katepape pare Gote-na elere Gote nipuna katepape lisa.
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Nimumi go agale pagoma pogolasaoma Yesu giyoma pisimi.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Go raburi Sadyusi alinu nimu Yesu piri-para ipisimi. Go alinu nimumiri kome enaalinu wala narekalimi leme-daa go madaare Yesu epa agale lorapisimi.
23 — ausente —
24 Nimu ipuma talo: Tisaa, Moses-me agale go-rupa mogeaasa: Ali meda nogo naaki napirina komaliare nipuna ena wasa ameme nogo naaki maitalo mada rumaalia lisa.
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Gore abalade nimu ameayalu ki medane luma medane laapo pirisimi. Pare ali mupaare ena lamuma komisa pare nipuna nogo naaki napirisa. Go-rupa pisa-pulu nipuna koau-nane ameme go ena wasa nipu lamisa.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Wala ame laapo pa repo pa page nogo naaki napirina komoma pa kama pirisimi. Go-rupa pu kiraloma ki medane luma medane laapo ameaya raayo pa komisimi.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Mo ameaya raayo komabasimi raburi werepe mo ena page komisa.
27 And last of all the woman also died.
28 Gore neme mo kome enaali wala rekalimi rabu mo ena wasare mogo ali ki medane luma medane laapo wala rekalimi-daa aapina were ora piralia ya? Neme makuaaye nimu raayome mogo enana aaliri aapi ora piralia ya?
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Gore Yesumi nimu go-rupa lakalisa: Nimiri Gote-na agale napagoma nipuna puri page na-ademe-pulu nimimi agale pa-rupa leme lisa.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Gore kome enaali wala rekalimide raburi mo ena wala ali napalia. Dia, so yaa-parare ensel-rupa piralimi.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Pare go kome enaali wala rekape agalere neme nimi agale mealo: Gore nimimi abalade Gote-me go-rupa lisa:
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 Niri Abraham-para Aisak-para Jekop-para nimuna Gote pi lisa. Go-rupa paa-daa Gote-re abala kome enaalinuna Gote-daa dia, pare nipu kagaa piramala pope enaalinuna Gote yade.
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Enaali raayome Yesuna agale pagoma akepu lea pe kone wisimi.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Gore Yesumi Farisi Sadyusi alinuna agale pora poasa rabu Farisi alinumi go agale pagoma nipu adola ipisimi.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Nimu go epa kirita pirisimi raburi nimuna rekena agalena tisaa komea pirabasa-pulu nipumi Yesu-para go-rupa lisa:
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 Tisaa, mo rekena agale raayo ora epelea-le ora abala mudu rekena agalere aaya pe lisimi.
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Gore Yesu nipumi go-rupa lakalisa: Nena Mudu Gote-re pu lome page kone wasaame page puri-para raayome raaname komoma ranaa komo piralepape lisa.
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Go rekena agalere ora abala mudu agale lagialo lisa.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Gore rekena agalena laapo pa komea go-rupa lagialo: Nimina yogale madaa raana komo pedo pi kone wimi-rupare pa enaali meda page komea-rupa raana komape lisa.
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Go rekena agale laapore Moses-na rekena agale raayo-para Gote-na agale lakale alinu agale raayo go agale rolo-para epe-rupa.
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Farisi alinu nimu pa kiritaba pirina Yesumi nimu agale go-rupa misa:
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 Nimimiri Keriso madaare ake kone wimi? Nipuri aapina si ya? Gore nimumi Devit-na si lisimi.
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Go-rupa lisimi rabu nipumi nimu lakalisa: Holi Spirit-mi ake paa-daa Devit-na kone marekaasa-daa nipu ake paa-daa nina ali mudu lisana ya? Gore Devit-mi talo:
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 Gote-me nina Ali Mudu go-rupa lakalisa:
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 Gore enaali Raapu Pirape alina Siri nipu Devit-na si yade-le ake paa-daa Devit-mi bi nina Ali Mudu lakalisa ya?
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Gore ali medame mo Yesu nipuna agale meda na-abulisimi. Gore nipu paalame komisimi-pulu wala go rabu page werepe page nipu-para agale meda nalisimi.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.