Gálatas 6
Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI
1 Gore nana ame balinu, nimimi ali medana koeyae pina adalimiri gore nimi Holi Spirit muma pimi alinumiri nipuna kone pawasi wala ma-redepo yaatapape. Go palimi rabu Satan-me nimi page kotyala-le nimina kone waru surubalepape.
1 Taitu tuwai’inah, kwa baitumatumayan orot ta bowabow kakafin nab nitaiy nare’er na’at, kwa iyab Anun kakafiyinamaim kwama’am taituwa kwanibais kwanabora’ah maiye. Baise yate nanub tur hamehamenamaim kwanibais. Naatu mata toniwa’an men nati routobon ta’imon auman wanawanan kwanarunamih.
2 Nimina ame balinu raba muma nimuna kedaa nimimi maa rialepape. Go pumare nimimi Keriso-na agale mana pago kiritalimi.
2 Taituwa kwanibaisih bairi hai bit kwana’abar, ef nati na’atube kwanasisinaf, kwa i Keriso ana ofafar kwabifanabow.
3 Yapare pa ali medame ni Mudu Ali kone salia-daare nipumi makeae kone wia.
3 Orot yait enotanot i anababatun turobe ana orot, baise wanawananamaim i men turobe na’at, nati orot i taiyuwin ebifuwifuw.
4 Enaali raayome nimina kone adoma epelea palo kolea palo rumaalepape. Gore nipumi epea palia-daare nipumi raaname komalia. Go puma epe-rupa palia-daare nipumi pa enaali meda raapu kogono puma adena kone nasalia.
4 Kwa etei i taiyuw a bowabow kwananutitiy, a bowabow menatan kwabowabow ora’ara’at isan bigewasin, basit inao ra’ara’at. Baise men o a bowabowamaim taituwa ana bowabow inafufunimih.
5 Enaali raayome nimuna peme kogono mada kedaa rialimi.
5 Anayabin orot ta’ita’imon ibo taiyuwin ana bit ea’abar.
6 Ali medame Gote-na agale madaa tisaa pi tea-daare pa piri enaalinu page nipu tisaa-rupa wala piruma nimu moge riaalia.
6 Sabuw iyab Kirisiyan ana tur gewasin tibi’obaibiyih, ana gewasin nati sabuw i boro baibais kafai baiyan na’atube hai bai’obaiyenayan orot hinitin.
7 Yapare nimimi makirae kone nasalepape. Pa enaali medame Gote mada namakiralimi. Ali medame eda nape ele wai poaliare eda openaloma nipuna kili wala madaa maa nalia.
7 Men taiyuw kwanifufuwimih, men karam boro God kwanigigim. Orot ana ub abisa etatanum boro i na’atube nafour.
8 Ali medame nipuna abalana kone saapiruma kogono palia-daare go abalana koe konemere nipu koe komape kili-rupa maa katea. Yapare ali medame Holi Spirit-mi raana raluma go madaa kogono palia-daare go Holi Spirit-mi nipu raba mealia rabu nipu epe eda muma lina ade abuna epe-rupa piralia.
8 Sabuw iyab hima bowabow kakafin biyah ana kok akisin tisisinaf ana ro’on boro baimakiy naatu morob hinafour. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kok hima tisisinaf boro ma’ama wanatowan Anun Kakafiyinane hinafour.
9 Go palia-le naame epe kone su kogono palima-daare ki age narabamina. Dia, naame go kogono nagiyaliare epe nape eda wai openaloma no piralima.
9 Imih bowabow gewasin tabowabow men tanahahar. Naatu ata bowabow baihamiyinamih tananot, anayabin fourin ana veya anababatun nan natitit boro gewasin tanafour.
10 Go palima-pulu naame epe raba meape pora meda adalimare gore naame enaali raayo-para epe kone kalamina. Go palima-daare naame ora epe kone suma Gote madaa kone rulaoma enaali waru raba meape kone samina.
10 Isan imih it ata veya kebor tanabaibimaim sabuw etei isah gewasin tanasinaf. Na’atube taituwat it bairi ata baitumatum ta’imon ata kou’ayomaim tema’am auman isah tananot.
11 Nimimi go pepa adalepa. Neme adaa pobere pensol-me pepa madaa luma nimi piri apo rapaato-daa.
11 Au tur yomaninamaim kirum gagamih na’in taiyuwu umau’umaim kwa a fef akikirum kwa’itah.
12 Mo ali medalomamere nimina yogale rugulalore nimumi agale adaapu leme. Gore nimumi go-rupa leme rabu nimumi ali medalomana le agaa madaa adaa bi mulalo agale adaapu leme. Go-rupa pemere enaali medalomamere nimu Yesuna repena polopea madaa kedaa namuma kalenalo peme.
12 Sabuw afa i biyat ufunane ana gewasin isan kwa teo’okikini, ya hinikitabir saise a’ar kanabih hina’afuw. Sawar iti tisisinaf anayabin i Keriso onaf afe’en momorob ana biyababan tehahaiw.
13 Pare mo alinumi nimuna Juda alinuna rekena agale waru napageme. Dia, pare nimumi nimina yogale rugulalo palimi-daare nimina yogale rugulape kone madaa agale adaapu leme.
13 Sabuw iyab ar afu’afuw ana ofafar hi’ufunun hai ar hi’a’afuw, ofafar etei men tibi’ufunun, baise tekokok hai ar hina’afuw saise i biyah momonok isan hinao ra’ara’at.
14 Go peme pare Yesu Keriso-me nipu abala repena polopea madaa komisa-pulu neme go Mudu Ali Yesu Keriso-na kogono madaa agale adaapu paliminalo toa. Yesu repena polopea madaa komisa. Go pisa-pulu nipumi su kamaa kone koae-aunu maa rubisa. Go pisa-pulu neme go elenu madaa kone rulaoma koe kone nasaniaalua.
14 Baise ayu i boro ata Regah Jesu Keriso ana onaf akisinamo isan anao ra’ara’at. Anayabin Keriso onaf afe’en momorob ana veya, ayu au naniyan iti tafaram ana bowabow isan i morob, naatu tafaram ana kok ayu isou i morob.
15 Yogale rugulape yapalo nakepeape yapalo gore ora pinawa. Gote-me naare kagaa enaali-rupa mapiraaya-pulu go komea madaa kone rulaoma pedo pamina.
15 Ata ar hi’a’afuw o afuwina’e tama’am nati i men ana’an gagamin, baise ana’an gagamin i ata yawas tanabotabir sabuw boubut tanamatar.
16 Gore enaali raayomere go kagaa kone maa pago raitalimiri nimumi epe kuma pi kone-para kodo komape kone-para mealimi. Gore Gote-na ruru enaali raayome page go epe kone page mealimi.
16 Ayoyoyoban sabuw iyab iti ef tibi’ufunun isah tufuw, kabeber nama, na’atube God ana sabuw Israel etei isah nama.
17 Abi oge agale meda lagialo: Werepe ali medame ni kedaa mada nagialia. Ni Yesuna kogonome adili ali-rupa pi-pulu nana yogale mada kodo su aaya.
17 Au tur yomanin men akokok orot babin ta yababan initu maiye, anayabin ayu biyau’umaim i Jesu ana fit tema’am, nati ebi’obaiyu ayu i Keriso ana akirwairafin.
18 Amenu, naana Mudu Ali Yesu Keriso-na epe raba meape kone-para epe kuma pi kone raapu mealepa.
18 Ata Regah Jesu Keriso ana bosiyasiyar kwa etei ayub wanawananamaim nama taitu. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.