Atos 22
Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI
1 Aapanu amenu, nimina agale abulano pagalepape.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Pol Juda agaleme lisa rabu nimumi agale ora loroboma pagisimi.
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 Niri ora Juda yaade. Naa amame ni madi suri Tasas adare-para madisa. Go suri Silisia ru-nane aaya pare ni Gameliel-na skul loma pisua rabu Jerusalem su-para adaa yabesua. Nimumi naana kasuana rekena wi agale waru mogealisimi. Niri nimi abi Gote-na kone waru ralu pimi-rupa ni go-rupa pisuade.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Enaali medaloma Gote-na disaipel enaalinu neme medaloma makoyoma lu makomisuade. Neme enaalinu adiala ria puma karapo ada-para mapaitaasuade.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Go pisuare mo Gote-na lodo kira-ae ali mudu page kaunsil page adame-daa neme ora talo. Gore go ali kalunumi pepa ginaloma neme Damaskus su-para piri Juda katea pisua. Go puma neme kone rulae enaali adialalo puma sen-me Jerusalem su-para mapaitaala pisua.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Go naare paame bero rabu ni Damaskus adare-para ipisua. Go rabu ni piri-para epe paa meda ipuma nina le-para epa royo pisa.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Go rabu ni su kamaa lopoma agale meda gu-rupa pagisua: Sol-ya, Neme niri ake paa-daa makoyaaripi ya?
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Go rabu neme talo: Mudu Ali, nere aapi ya lisua. Niri adare Nasaret-para piri Yesu yaade lisa. Neme ni kedaa Go makoyaaripide lisa.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Go rabu enaali ni raapu pirisimiri nimumi yaa-para paa royo pisa pare so agale napagesimi.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Go rabu ni Pol-me agale gu-rupa misua: Mudu Ali, neme ake paluaaya su. Go rabu Mudu Alimi ni-para talo: Ne rekoma Damaskus su-para pu. Go adare-para ali medame Gote-na giliade kogono raayo lagialia lisa.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Go rabu neme so adaa paa adisua rabu le rubu pi ali-rupa aasua. Go pisa rabu nina adami alinumi naa ki ripinaaoma Damaskus su-para mea lamua pisimi.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Go su-parare ali meda Ananaias pirisa. Go aliri naana rekena agale waru pagisa-pulu Damaskus su-para piri Juda enaalinumi nipu ora epe ali lisimi.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Go aliri ni piri-para ipuma talo: Naa ame Sol, leme ele wala adaina. Ora go rabu nina le kiya puma neme nipu adisua.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Go puma nipumi talo: Naana kasuana Gote-me nipuna kone makuaalalore ne nipuna ali mapiraasa. Go puma neme nipuna pe redepo raba meape Si adoma nipuna agale pagainalo mapiraasa.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Gore neme enaali raayo-para nipuna agale puma lakeloma abala pago ade ele raayo laketapape lo lakalisa.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Gore ake paa-daa ne adoba pabae pae? Ne rekoma nipuna bi madaa beten loma kalu-ipa meali-daare nena pupitagi marubalia.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Gore neme Jerusalem su-para wala puma lotu ada-para beten lala piruma upaa pi nona puma eleda adisua.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Go rabu Mudu Ali adisua pare nipumi ni-para talo: Jerusalem su-para wagepu giyoma pope. Neme go su-para nina agale lakete rabu napagalimi.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Go rabu neme go-rupa lakalisua: Mudu Ali, abalade neme lotu ada raayona pamuma ne madaa kone rulae enaalinu adiala lisuade. Go remaa abala pagisimide.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Gore abalade nena agale disaipel ali Stiven lu makomasimi rabu neme adabaaoma nina lo robaa-para epelea kone misuade. Go raburi neme nipuna makomaa-ae alinuna mamina elenu wamo pisuade. Go remaa page pagisimide.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Gore Mudu Alimi ni-para talo: Nere su adaalu-para ruru radonu enaalinu raba meainalo rapaalua lisa.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Gore mo enaalinumi Pol-na agale pena pagalaina mo ruru rado raba meanolo agale lisa rabu nimumi puri paloma gu-rupa yaalasimi: Nipu lu makomaaminaapa lisimi. Go aliri su kamaa epe-rupa mada napiralia-le lu makomamina lisimi.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Go lisimi rabu nimumi rono pagesimi-pulu yagaa iri pudi rubuma rai gaapinu wage alo pisimi.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Go rabu Rom-na soldia surube alimi soldia ada-para maa pumare nipu patame tyalepa lisa. Gore mo Juda enaalinumi Pol madaa pogolasaa lisimi-daa surube alimi go yadana re asapisa.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Go puma soldia alinumi Pol kopeme rogoma patame tyalo pisimi. Go rabu Pol-me Rom surube ali agale gu-rupa lisa: Nimimiri Rom ali madaa kose mada lini ya?
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Go surube alimi go agale pagisa rabu ora surube ali mudu piri puma agale gu-rupa mulalo pisa: Neme ake pali ya? Go aliri nina su Rom yaade laa.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Go lisa-pulu mudu surube alimi Pol piri puma agale gu-rupa puma lisa: Abi la. Nere Rom ali yapae ni lagiali. Pol-me talo: E, niri Rom ali yaade lisa.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Go rabu mudu surube alimi talo: Neme kana adaapu kalomare ni Rom su-para pirulalo rubisua. Gore Pol-me talo: Ora lae pare niri amame Rom su robo adare Tasas-para madisaaya.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Go pagisimi rabu Pol-na agale mulalo ipisimide alinumi Pol wagepu pisimi. Gore mudu surube alimi paala komoma pirisa. Gore Pol-re ora Rom su-para piri ali-le nipu sen-me adilisa rabu rekena agale ralisa.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Gore mudu surube ali mudumi Juda alinumi Pol kose madaa adialalo pisimi agalena re asapisa. Go kone suma ekera-nane Pol-na sen wala kola paasa. Go rabu surube alimi Gote-na lodo kira-ae alinu-para kaunsil alinu-para epa kiritatepape lo lakalisa. Go rabu nipumi Pol kaunsil-na le agaana maa pisa.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.