2 Coríntios 8

Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gore naame nimi lagulalo pima elere Gote-me Masedonia lotu ada-para kirita piri enaalinu epe-rupa raba mina muma kodo komenalo makuaalima.
1 Taitu tuwai’inah, God ana manaw ana kabeber Kirisiyan sabuw tafaram Masedonia tema’am bi’obaiyih isan i a tur ao’owen kwanaso’ob.
2 Go enaali nimumi kedaa adaalepe mea rilisimi-pulu go-aimiri nimuna kone rulasimi pare kedaa pisa. Go puma nimu naarali enaali-rupa pimi rabu nimi lo robaa-para raaname waru komalimi. Go enaalinumi kana ora adaapu kiritaoma kateme.
2 I yababan kakafih ana routobon wanawanan hirun hin, aurih sawar en baise i hai yasisir i ra’at kwanekwan kabay hiyai.
3 Neme adoma nimi lagialo. Gore pa nimuna ele adoma go kana kirita suma medaloma rumaape-rupa wisare waru rumaasimi. Go pisa pare nimumi go kone page rabuaaoma adaapu wala maa kateme.
3 Ayu a tur ao’owen, abisa hiya’iyai i doroh ana naniyan naatu kokomaim hiyai, baise kabay hiya’iy i tetebon.
4 Go rabu nimumi agale puri palo loma mo Judia lotu ada-para page Gote-na ruru raba mina wisimi-pulu go kogono pisima.
4 Aki hifefeyani men kikiminta atibaisih kabay turin atayai. God ana sabuw Judea tema’am isah.
5 Nimuna konere naame ora epelea kone wisima pare nimumi kana kogono kama-daa nakalasimi. Dia, abalade nimuna kone raayo Ali Mudu-para kalisimi. Go puma nimumi Gote-na kone muma nimumi naa-para page kone kaloma raba misimi.
5 Abisa hiya’iyai i men aki anot na’atube hitayai, baise gagaminaka hiyai! Wan i hai yawas Regah isan hiya’asair, imaibo God ana kokomaim na’atube hisinaf, hai yawas aki isai hiya’asair hibaisi.
6 Go pea-le Taitus-mi go kogono abalade ririnaoma kana one ale kiritainalo lakalisima. Nipumiri nimina epe raana komape kogono raba minalo lakalisima.
6 Imih Titus aifefeyan, iti bowabow i busuruf na’atuka nabow nan naatu kwa nibaisi iti yabow ana bowabow nabow nisawar.
7 Gore ele raayo madaare nimimi epe kone waru nimi-le Gote-para puri paloma kogono puma nimina raana komalimi konena kiliri kana katapape. Nimimi Gote madaa kone waru rulaoma agale epe-rupa lakeloma makuaae kone waru suma raba mulalo kone page waru wimi. Go puma nimimi naa madaa page kone waru wimi. Go pea-le abiri nimimi raana komape kogono meme rabu kone waru raluma palepape.
7 Baise bowabow tutufin etei kwa isa i karam. Kwa kwabitumitum, kwa a turamaim, kwa a ukwar rerekabamaim. Isan imih aki akokok kwanibaisi bairit yabow ana bowabow tanabow
8 Neme nimi pa pora medaloma nalagialo pare enaali medalomame epe kogono pulalo peme raburi kone mea waatea-le adalepape. Go kogono madaare neme nimu kodo komoma lo robaa waalape kone waru adaliminalo lagialo.
8 Ayu men roufafar ta aya’iy. Baise mi’itube sabuw ani’obaiyih hai naniyan kabay ya’inamaim nama saise kabay hinayai Kirisiyan sabuw afa hinibaisih, ayu asisinaftobon ana so’ob gewas kwa a yabow i turobe.
9 Gore nimimi naana Mudu Ali Yesu Keriso-na epe kodo komoma raba meape kone madaa remaa pagisimide. Nipuri yaa-para Mudu Ali pirisa pare naa raba mulalore nipu koeyae naarali epa pirisa. Nipumi ali narali pirulalo pisare nimi nipuna loma epe kone madaa raba mulalo pisa.
9 Kwa ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber i kwaso’ob. I isan sawar etei karam, baise kwa isa na akir orot matar saise i ana bai’akiramaim kwa boro niwa’ani kwanan totobuyoy wairaf kwanamatar.
10 Abi nana konere omoale kirita sape kogono madaare nimi go-rupa lagialo: Go kogono abala maali komea dialenaloma ripinasimi-pulu abi pu kiritalepape. Go kogono madaare nimimi abala raana waru komoma polalo pirisimi.
10 Ayu au not i iti na’atube anotanot, kwa iyab iti bowabow fai komur kwabusuruf kwabowabow ana gewasin boun kwanisawaren. Kwa baitinin ana bowabow i wan kwabusuruf kwabow, men bowabow sinaf akisin. Baise takokok tanasinaf namatar.
11 Go pea-le go kogono ora pu kiritalepape. Abalade nimimi wagepu kogono raaname komoma ma-rekaasimi go kogono abi page wagepu pubalepape. Gore nimina kiritape kana adoma palepape.
11 Iti bowabow kwabusuruf kwabowabow i kwanisawar, saise abistan kwakok sinaf isan kwa yayakitifuw i kwanasinaf namatar naatu abistan kwa aur ema’am i kwanayai.
12 Go paa-daa nimimi ele katalo raaname komalimiri Gote-me go kone adoma raaname komea. Nipumi nimi gulalo pi ele madaa adoma raaname komalia. Nimimi kale ele nasaapimiri nipumi go madaa adoma rumaalia.
12 A naniyanamaim baitinin nama’am, o a siwar i God ebaib anayabin i aurin sawar karam, abistan i aurin sawar men kakaram i men abistan ta.
13 Neme ele adaapu muma enaali medaloma epe-rupa pirinalo ele nakale. Go pula pe yaalore nimina ele dia yalia. Neme nimi raayo komea-rupa piramina kone wi.
13 Aki men akokok afa isah aniwa’an naham naatu kwa isa aniwa’an nafokar, baise akokok roun roun na’abara’ah kwanibaibaisbonen.
14 Abiri nimimi ele adaapu salimiri ele dia lea enaalinu medaloma katapape. Go pea pare nimi ele dia yalia rabu nimumi ele adaapu salimi-daare gore nimi page raba mealimi. Go madaare nimi-para nimu raapu komea-rupa piramina.
14 Iti boun ana veya, kwa a mouramaim abistan hai kokok kwanibaisih, saise i hai mour ana veya kwa abistan kwakokok boro hinibaisi. Naatu nati kwa bairi wan kwayi anafofonin.
15 Gore Gote-na agale wi buk-mi go-rupa lea: Ali medame eda adaapupe mea kiritaaya pare rumaalalo pea rabu nipuna ora adaapu nawia. Gore ali medame ogepusi mea kiritali-daare rumaaeme rabu gore nipuna eda ogepusi nadia yalia lisa.
15 God ana tur Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, “Naatu orot babin yait masaw teten ebob naatu orot babin yait masaw kukuf ebob i hairi anafofonin tefafour.”
16 Taitus-na konere naana kone raapu komea-rupa winalo nimi raba mulalo pea. Go puma nipuna kone madaa Gote-para ora pili lema.
16 Ayu God ana merar ayiy! Iti not ta’imon ayu anotanotabe Titus kwa isa enotanot.
17 Gore nipumi naana agale pagoma ratia pare nipuna go kogono pulalo kone muma nimi piri-para epalia.
17 Anayabin aki Titus i men abifefeyan akisin fanai bai enanamih, baise i taiyuwin ana kokomaim auman kwa nibaisimih enan.
18 Naana ame meda nipu raapu penaatema. Go amere Yesuna ruru enaali raayome Gote-na agale laketapape kogono madaare nipuna bi minasaaeme.
18 Naatu aki ai of ta i aiyun hairi tenan, ekaleisia sabuw etei i wabin tebobora’ah, anayabin tur gewasin eo ebibinan isan.
19 Go pea pare go-rupa kama-daa dia. Gore mo Yesuna ruru enaalinumi nipuri naa raapu penaalame. Nimumi nipu Gote-na agale kogono-para go kana surube kogono mea kalisimi. Go madaare naame raaname komape kogono puma naa Keriso-na enaalinu raba mu aaema. Enaalinumi go epe pora adalimi rabu Mudu Ali-na bi mada minasalimina.
19 Aki iti bowabow asisinaf, baise bowabow ta auman ekaleisia sabuw hirubin aki bairi anan nibaisi yabow ana bowabow anabow isan. Iti bowabow isan i Regah wabin abora’ara’ah, naatu sinafumaim abi’obaiyih.
20 Go kana adaalepe madaare pa ali medalomame ape elenu mada naleme-daare naame go ele epe-rupa surubema.
20 Aki a siwar kwaya’iy akakaif gewasin men aniwa’an kakaf orot babin isai tur hina’omih.
21 Naana konere Mudu Ali-na le agaa madaa kogono waru pamina. Yapare nipu madaa kama-daa napema. Dia, pare pa enaalinuna le agaa madaa page kogono waru pamina.
21 Anayabin aki bowabow i mutufurin gewasin anabow isan i akokok, men Regah matanamaim akisin, baise sabuw matahimaim auman.
22 Go puma kana epe-rupa surubalima-pulu naame naana ame meda page nimu raapu penaatema. Nipuri ade abuna naame kogono rado rado katema rabu nipumi puri paloma naa raba mulalo pea. Gore abi nimi madaa kone waru wia-pulu nipumi puri waru paloma go kogono mada palia.
22 Isan imih aki ata of tabo arubin bairi tenan, mar moumurin maiyow ef afa’ane arutubun a’itin i ebi’o’orot, i ekokok kwanekwan kwa nibaisih, anayabin kwa tafamaim i fair ebaib.
23 Gore Taitus-ri nipu naa kogono meda pi yago pirina saame nimi raba mulalo kogono pepa. Taitus raapu palimide amenuri nimu Gote-na ruru lotu adanu-para piri enaalinu-repaa kogono pape alinu yaa-pulu enaalinumi nimuna kogono madaa Keriso-na bi minasaalimi.
23 Titus i ayu au of naatu ayu bowturou, ayu airi kwa anibaisi anabow, boun it tuwat na’atube. Iti orot rou’ab i ekalesia hirubin naatu Keriso wabin isan i tebobora’ara’ah.
24 Go pea-le nimimi nimuna kogono madaa raaname komalepape. Go palimi rabu mo Gote-na ruru piri enaalinumi nimi madaa pedo puma madaa paliminalo leme.
24 Isan imih a yabow kwani’inuw iti oro’orot hina’itin saise ekaleisia hinasu’ubih gewas naatu hinaso’ob aki gewasinawat asisinaf imih kwa isa ao abi’o’orot.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.