1 Coríntios 1

Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ni Pol-re Gote-me abalade Yesu Keriso-na aposel kogono ali mapiraalalo yaalisa. Ni go pepa tyalo raburi naana ame Sostenes-re saa laapo pipa.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Saa pirumare Korin su aaya lotu ada-para kirita pimi enaali nimi-para go pepa luma rapaalepa. Go enaalinuri Yesu Keriso raapu piraminalo Gote-me nipuna ruru mapiraalalo yalisa. Gore nimi-para su raayona page naana Mudu Ali Yesu Keriso-na bi minasaaema rabu gore nimimi Mudu Ali-na bi page minasaaeme. Go peme-le nimu raayo-para go pepa lu rapaayo.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Naana aapa Gote-para naana Mudu Ali Yesu Keriso lapome nimi epe raba meape kone-para epe kuma pi kone-para nimina lo robaa-para masaaina.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Gote-me Yesu Keriso mea rapaoma nimi epe raba meape kone gisa. Go pisa-pulu go madaare neme ade abuna Gote-para ora pili loaayo.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Nimi Keriso raapu piruma nipuna kone adaapu misimi. Go puma nimimi Gote-na agale-para kone laapo nimina lo robaa-para maa wimi.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Gore neme Keriso-na agale lagisuade rabu nimina lo robaa-para puri paloma maa wisimi.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Go pea-le nimimi naana Mudu Ali Yesu Keriso epaliade yapi di adolalo adoba pimi. Adoba piralimi rabu nimimi Gote-na puri ora raayo mu aaeme.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Go pumare Yesu Keriso-me nimi puri mapalaama pumare werepe Mudu Ali Yesu Keriso epaliade yapi di raburi nimimi koe ele meda nasaapiralimi.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Gote-me abalade nimimi raapu nipuna Si Yesu Keriso naana Mudu Ali nimi raapu epe-rupa komea-para mapiraasa. Go pisa-pulu naame Gote nipuna ki madaa epe-rupa piraminalo nipumi naa puri mapalaalia.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Naa ame balinu-ya, neme naana Mudu Ali Yesu Keriso-na bina nimi agale gu-rupa lagialo-le nimi raayome agale komea-rupa tapape. Go pumare nimi rado rado rugula lapaoma napiralepape. Nimiri agale lo kone suma lo robaa-para kone komea suma piralepape.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 E, gore nana ame balinu, mo Kloe ada-para piri enaalinumi abalade nimi rono pago pimi lo abala lagiame.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Gore nimi komea lo agale rado rado lo pimi-daa go pina talo. Medaloma naare ni Pol-na moge enaalinu leme. Medaloma naare Apolos-na moge enaalinu leme. Medaloma naare Pita-na leme. Medaloma naare Keriso-na moge enaalinu leme.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Gore ake lema ya? Keriso mada mea rugula rugula palima-daa go epali ya? Gore abalade ni Polo-me nimi madaa repena polopeana komisua ya? Nimimi ni Pol-na bimi muma kalu-ipa misimi ya? Ora dia yaade.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Nimina ruruna rikiranare Krispus-para Gaius laapore neme kalu-ipa kalisuade pare pa medalomare neme Gote-para pa ora pili lisuade.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Go pea-le nimina enaali medame abalade ni Pol-na bi madaa kalu-ipa muma nana moge enaali pi-daa mada nateme.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Gore ora neme Stefanas-na ada-para piri enaali komeare kalu-ipa kalisua pare pa enaali medalomare kalisua palo gore ni maarea.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Keriso-me niri enaali kalu-ipa kalanolo namuma rapasa. Dia, nipumi nipuna Epe Agale enaali raayo-para lakelanolo mea rapasa. Gore Epe Agale moge aayo rabu pa su kamaa piruma kone makuaae alinumi lemede-rupa nalaayo. Neme go-rupa toa raburi Keriso repena polopea madaa komisade pare gona puri rabuaniaalape. Go palua-daare enaalinumi nipuna puri na-adenalo palua.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Gore enaali medalomame nimu alupalalo pimi-pulu repena polopeana kome agalere pa makeae agale leme. Pare naa Gote-na wala misade enaalinumi repena polopeana agalere ora Gote-na puri lema.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Gore Gote-na agale wi buk-mi gu-rupa lea: Gore neme kone makuaae enaalinuna kone makoyaalua. Neme buk adoma kone adaapu wi enaalinuna kone page makoyaalua.
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Go pea-le kone makuaae enaalinumiri ake palimi ya? Ali medalomame kone makuaae alinumiri ake palimi ya? Go su kama pa kamaa agaleme yada yaba alinumiri ake palimi ya? Gote-me go su kamaa enaalinuna kone raayore ora makeae kone-rupa mea waatea.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Go pea-le Gote nipuna kone suma ele raayo waru makeae kone gu-rupa masaalua: Pa su kamaa enaalinumiri nimuna koneme Gote mada na-adola pisimi. Go enaalinumi naame laketema agalere pa makirae agale kone wimi pare go agalere enaali medalomame kone rulaminaloma Gote-me nimu kagaa piramala mapuaalia.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Gore mo Juda enaalinumi talo: Naame so yaa-para wi puri pale kogono adalimi-daare nena agale mada kone rulalimi. Pare Grik enaalinumi puri waru paloma kone waru wi agalena re asa peme.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Pare naame nimu Yesu abala repena polopea madaa lisimide remaa puri paloma laketema. Go agalemere mo Juda alinu makoyaaya. Go page mo ruru rado enaalinumi nimina pa makeae agale leme.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Pare abalade Gote-me yaaloma mapiraasade enaalinumiri mo agalena re Keriso pia-daa waru ademe. Go puma Judanu-para apo ruru rado Grik-nupara naame Keriso adema. Keriso-re Gote nipuna puri-para nipuna makuaae kone page yaade.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Go su kamaa enaalimi go-rupa kone wimi: Gote-na kone medalomare koe kone wimi. Go konemere kone makuaae enaali medalomana kone rabuaanaaya. Go page Gote nipu puri ora napabea leme pare nipuna purimiri su kamaa enaalinuna puri ma-oge yaaya.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Gore ame balinu-ya, Gote-me nimi abala yaaloma ipulupa lisade madaare kone waru salepape. Go pisa rabu nimina rikiranare su kamaa enaalinumi nimi kone makuaae enaali kone nawisimi. Go page puri pale enaali adaapu napirisimide. Go page Gote-me nimina rikirana enaali yaaloma mapiraasa rabu mudu enaali adaapu napiruma pa enaalinu pirisimide.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Gore su kamaa enaalinumi kone suma pa narali enaalinu leme. Go pea pare Gote-me abalade mo makuaae alinu yala mapolaalalo pisa-pulu go narali enaalinu yaaloma mapiraasa. Gore su kamaa enaalinumi puri napabe enaali leme. Go pea pare Gote-me abalade puri pale enaalinu yala mapolaatalo pisa-pulu go pa-rupa lemede puri napabe enaali yaaloma mapiraasa.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Go pumare go su kamaa enaalinumi naarali enaali loma giyoma bi nawi enaali lemede pare Gote-me yaaloma mapiraasa. Go puma pa enaalinumi epe enaalinu lemedere Gote-me nimu rabuaanaaya.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Nipumi go-rupa pisa pare pa enaali medame nipuna bi Gote-na le agaa madaa naminasaalimi.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Gote-me abalade nimiri Yesu Keriso raapu mapiraanoloma Keriso-me ora naa kone go aaya. Go puma nipuna le agaana naa redepo le enaalinu mapiraanoloma naa mea kepe rapaoma Gote-na ruru enaali epe-rupa piruaema.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Go madaare Gote-na agale wi buk-mi gu-rupa lea: Ali medame pedo pedo paliare go ali nipumi Mudu Ali komea pia-pulu go madaa pedo palia.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.