1 Coríntios 10
Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI
1 Ame balinu-ya, pagalepa. Gore naana kasuanuri Moses raita maa pisimide remaa madaa makuaalepape. Go pisimi rabu nimu raayo molena rolo-para pisimi-pulu nimu raayo pa pora puma werepe Kale Ipa puma kenaasimi yaade.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Go puma nimu raayome kaake pi mole rolo-para piruma ipa kenaama pirisimi rabu kalu-ipa misimi. Go puma Moses raapu piruma kalu-ipa misimi.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 — ausente —
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 — ausente —
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Yapare nimuna rikirana piri enaali adaapuri Gote-me nimu madaa pedo waru napisa-pulu enaali napiri su-para nimuna rono pa ramuaaina giyesa.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Go ele raayore naa moge riape adema. Naame nimuna koe kone adoma naame koe ele madaa epame nakomamina.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Nimumi remo ada-para kana wari gona bi minasaasimi-rupa abi go-rupa napami. Gore remonuna bi minasaasimide madaare Gote-na agale wi buk-mi nimu madaa gu-rupa lea: Enaali raayomere ipa eda nolalo piruma wala rekoma mat pabesimi.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Go pea-le naame enaali paake yolaade kone nasamina. Abalade nimuna rikirana enaalinumi paake no pirisimi rabu yapi komea madaare Gote-me enaali 23,000 lisade.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Gore naame Mudu Ali page namakotamina. Abalade kasuanu medalomame Gote giyasimi rabu kero koeme nimu nisa rabu komabesimi.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Go page nimimi Gote-para rono komape kone nasalepape. Abalade nimuna rikirana-ae enaalinumi gu-rupa lisimi yaa-pulu enaali lu makomaa-ae ensel-me nimu raayo lu makomasaaya.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Gore ele raayo abalade kasuanumi pisimide elenuri enaalinu piksa-rupa adenalo pisa. Gore Gote-na agale wi buk-miri naa agale mana ginalo lisimi. Abi naa pima rabu Gote-me go su yaa ma-dia yaape di-ri rudu lea-le go ele madaa kone samina.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Gore ali medame puri pale kone salia-daare nipu mada lopoma koe yaalia-le nipu waru adena.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Nimi kotalalo pi konere epalia. Go kone epalia rabu Gote-me nipuna ora agale nagiyalia. Dia, pare go koneme nimi kotalalo epaliade rabu Gote-me nimi raba mealia-pulu go koneme nimi mada narabuainalia. Dia-le Gote-me nimi puri gilia-daa epe-rupa mada rekalimi. Go palia-pulu nimi apo ko tape kone mada giyalimi.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Go pea-le nana adami alinu-ya, nimimi remonuna bi naminasaatepape.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Nimi kone waru wimi-daa neme go agale lagialo: Go pea pare go agale pagoma nimina kone suma rumaalepa.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Gore naame puri mulalo kap muma Gote-para ora pili leme. Go raburi Keriso-na yaapimi naa puri Go raba minalo nelema. Go bret page naame piribitima raburi Keriso-na yogale raapu piruma naa raba minalo nelema.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Gore go bret ipa komea yaa-pulu naa enaali raayome go bret ipa komea noma yogale komea ma-aulaaya.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Gore nimimi Juda alinuna kone madaa kone mealepape. Gote-na lodo kira-ae alinumi mo kana reke madaa wi eda nisimi rabu nimumi Gote raapu piruma nipuna kogono pisimi.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Go agalena re pagalepa. Remo page lodo kirape ele page ora puri napaita.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Go pea-le mo ribaale-para piri enaalinumi eda kirita remonu kaleme rabu Gote-para napeme. Go peme-pulu nemere nimi koe remonu raapu komea-para kiratamina kone nawi.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Dia-le nimiri Mudu Ali-na kap-para koe remona kap laapo raita mudataoma mada nanalimi. Go page Mudu Ali-na reke-para mo koe remonuna reke-para laapo raita piruma eda komea-para mada nanalimi.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Gore Adaa alimi naa madaa kudipa kone winalo peme pae? Naana purimiri nipuna puri mada ma-oge yaalia pae? Ora mada dia.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Gore ele raayore naame mada pulalo pima lema. Ora leme pare go ele raayore epe ele-daa dia. Ele raayore naame mada palima leme pare go ele raayore naa raba meape ele-daa dia.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Enaali raayome neme pi kogono epelea kone nasalepape. Dia, pare pa enaalinu raba mulalo pema kone suma piralepape.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Mo maket-na kabape ele raayore mada kaboma pa nalimina. Go palimi pare nimimi nolalore lo robaa-para wi kone abala nalorapape.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Gore Gote-na buk madaa wi agaleme gu-rupa lea:
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Pare kone narulae ali medame ne yalea-daare gore nipu raapu eda nalua kone saliri nipumi ne eda ginaloma raayo pa nape. Go pea pare go eda madaa kone salimiri agale namealepape.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Go pea pare pa ali medame ne-para go edare remona yaade tea-daare go eda giyape. Giyali rabu go alina lo robaa-para wi kone madaa giyalia.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Gore nena lo robaa-para wi kone madaa nolalo pare mo alina kone madaa talo. Gore nimimi gu-rupa leme kone salo:
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Gore neme Gote-para ora pili loma eda mea naluare ora epelea. Go pea-le pa enaali radome ake puma rono agale lagialimi pae?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Gore nimimi ele nalimi rabu page kogono rado rado pu piralimi rabu page Gote-na bi minasaalepape.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Gore nimimi pora ora epe-rupa raitalepape. Go palimi rabu mo Juda enaalinu-para mo ruru rado enaalinu-para mo Gote-na ruru piri enaalinu page nimimi nimuna kone nama-koeyaalimi.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Gore nana kone mogeaalepape: Neme page enaali raayome nana kogono adoma raaname komenalo pe. Neme raba meape kogono nape pare enaali adaapu raba minalo kogono pe. Go pe rabu Gote-me nimu medaloma ade abuna kagaa mapiraama laoma penaalo kogono pe.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.