Mateus 12
Kisi Bible (KIZ_ULB) vs VC
1 Bhwakati obhu Yesu alotili ligono lya sabato kup'hetela mumigonda. Bhanafunzi bha muene bha j'hele ni njala na bhakayanda kughadumula masuke ni kulya.
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Lakini Mafarisayo bho bhabhuene aghu, bhakan'jobhela Yesu “Langai bhanafunzi bha j'hobhi bhifunja sheria bhibhomba ligono lyaliruhusibhu lepi ligono lya Sabato”
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 Lakini Yesu akabhajobhela, “Msomilepi jinsi Daudi kya abhombili, bhwakati aj'hele ni njala, pamonga ni bhana bha aj'he nabhu?
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 Namna kyaaj'hingili mgati mu nyumba j'ha K'yara ni mikate ghya bhonyesho, ambaghyo ghyaj'hele lepi halali kwa muene kulya ni bhala bhaaj'hele nabhu, ila halali kwa Makuhani?
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 Bado musomilepi mu sheria, kuj'ha ligono lya Sabato Makuhani mugati mu lihekalu j'hikainajisi Sabato, lakini bhaj'helepi ni hatia?
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Lakini nijobha kwa muenga kuj'ha j'ha aj'he mmbaha kuliko hekalu aj'he apa.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 Kama ngamumanyi ej'he j'himaanisha kiki; nilonda rehema na sio dhabihu ngamubhahukumuili lepi bhabhaduli hatia,
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Kwa kuj'ha Mwana ghwa Adamu ndij'je Bwana ghwa Sabato.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 Kisha Yesu akabhoka pala akalota mu lisinagogi lyabhu.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 Langaghe twaj'hele ni munu j'haapozili kibhoko. Mafarisayo bhakankota Yesu, bhakajobha. “'Je, ndo halali kuponesya ligono lya Sabato?” ili bhabhwesiaghe kumshtaki kwa kubhomba dhambi.
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 Yesu akabhajobhela, “Niani kati j'ha muenga, ambaj'he ikaj'hiaghe ni likondoo limonga, ligono e'lu likabina mu lil'ende ligono lya sabato, ibetalepi kun'kamula ni kumbosya kwa ngofu ligono lya sabato mulil'ende?
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 Je, k'heleku kyakij'hele ni thamani, zaidi hoti, si zaidi j'ha likondoo! Henu ni halali kubhomba manofu ligono lya Sabato.”
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 Kisha Yesu akabhajobhela munu y'ola, “Nyoosyaghe kibhoko” Akanyosya, na ukakabha afya, kama bhongi bhola.
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 Lakini Mafarisayo bhakap'hita kwibhala ni kupanga jinsi j'ha kunjangamisya bhakalota kwibhala kupanga kinyume kyake. Bhaj'hele bhilonda jinsi j'ha kun'koma.
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Yesu bho aj'helibhu e'le akabhoka apu. Bhanu bhingi bhakan'kesya na akabhaponya bhoha.
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 Akabhalaghisya bhasihidi bhakambomba amanyikanai kwa bhangi,
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 kwamba j'hitimilayi j'hela kweli, j'haj'hikajobhibhu ni nabii Isaya, akajobha,
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 Langai, mtumishi bhwangu j'hanin'salili n'ganwa ghwangu, kwa muene nafsi j'ha nene j'hihobhwiki. Nibetakubheka Roho j'hangu panani pa muene, na ibetakutangasya hukumu kwa Mataifa.
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 Ibetalepi kuhangaika bhwala kulela kwa ngofu; bhwala j'hoj'hioha j'hola kup'heleka sauti j'ha muene mitaani. Ibetalepi kulidumula lidete lyalichubulibhu;
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 ibetalepi kusimisya bhutambi bhobhuoha bhwabhwihomesya liosi, mpaka pa mwibeta kuleta hukumu na j'hitolaghe.
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 Ni Mataifa bhibetakuj'ha ni bhujasiri mu lihina lyake.
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 Munu fulani kipofu ni bubu, j'haapagawa ni pepo aletibhu mbele j'ha Yesu. Amponyisi, pamonga ni matokeo gha munu bubu ajobhili ni kulola.
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 Makutano bhoha bhashangale ni kujobha, “J'hibhwesekana munu oj'ho muana ghwa Daudi?”
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Lakini pindi Mafarisayo bho bhap'heliki muujiza obho bhakajobha, “Munu oj'ho ibhosya lepi pepo kwa ngofu sya muene isipokuj'ha kwa ngofu sya Belzebuli, m'baha ghwa pepo.
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 “Lakini Yesu amanyili fikra sya bhene na akabhajobhela, “Kila bhufalme bhwa bhugawanyiki bhuene bhwiharibika, ni khila mji au nyumba j'haj'higawanyika j'hiene j'hij'hema lepi.
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Ikaj'hiaghe Syetani, ibetakumbosya Syetani, basi ikipinga mu nafsi j'ha muene.
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Ni namna gani bhufalme bhwake bhwibeta kuj'hema? Na kama nibhosya pepo kwa ngofu sya Belizabuli, bhafuasi bhinu bhibetakubhosya kwa nj'hela j'ha niani? Kwa ndabha j'ha e'le bhibetakuj'ha mahakimu bhinu.
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 Na kama nibhosya pepo kwa ng'hofu sya Roho ghwa K'yara, basi bhufalme bhwa K'yara bhuhidili kwa muenga.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 Na munu ibetakubhwesya bhuli kuj'hingila mu nyumba j'ha munu mwenye nghofu ni kuh'eja, bila kun'konga mwenye nghofu hosi? Ndipo ibetakuh'eja mali ghakhe kuhoma mugati mu nyumba.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 J'hej'hoiha j'hola j'haabeli kuj'ha pamonga nani aj'he kinyume ni nene, ni j'haibetalepi kubhongan'ya pamonga nani oj'hu itabhwanya.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 Kwa hiyo nijobha kwa muenga, kila dhambi ni kufuru bhana bhibetakusamehebhwa, ila kun'kufuru Roho Mtakatifu bhibetakusamehebhwalepi
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 . Na j'hej'hioha j'haijobha lilobhi kinyume kya Mwana ghwa Adamu, e'lu libetakusamehebhwa. Lakini j'hej'hioha j'hola j'haijobha kinyume ni Roho Mtakatifu, oj'hu ibetalepi kusamehebhwa mu bhulimwengu obho, na bhwala bhola bhwa bhwihida.
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 Ama ubhombaghe libehe kuj'ha linofu ni litunda lyake kuj'ha linofu, au uharibuaj'hi litunda ni libehe lyake, kwa kuj'ha libehe litambulisibhwa kwa litunda lyakhe.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 Muenga kizazi kya liyoka, muenga bhaovu, mwebhwesya bhuli kujobha mambo manofu? Kwa kuj'ha kinywa kijobha kuhoma mu akiba j'ha ghaghaj'hele mu muoyo.
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 Munu nnofu mu akiba j'hinofu j'ha muoyo bhwake ghihoma manofu, na munu muovu mu akiba ovu j'ha muoyo bhwake ghwih'omesya kyakyaj'hele kiovu.
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 Nikabhajobhela kuj'ha mu ligono lya hukumu bhanu bhibetakuh'omesya hesabu j'ha khila lilobhi lyalij'helepi ni maana lyabhalijobhili.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 Kwa kuj'ha malobhi gha j'hobhi ghwibetakubhalangibhwa haki ni kwa malobhi gha j'hobhi ghwibetahukumibhwa.”
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 Kisha baadhi j'ha bhaandishi ni Mafarisayo bhan'jibili Yesu bhakajobha” Mwalimu, tulondeghe kubhona ishara kuhoma kwa bhebhe.” Lakini Yesu akajibu ni kubhajobhela, “Kizazi kiovu na lya zinaa kilonda ishara.
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Lakini j'hij'helepi ishara j'haj'hibetakupisibhwa kwa bhene isipokuj'ha j'hela ishara j'ha Yona nabii.
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 Kama vile nabii Yona kyaaj'hele mugati mu lileme lya somba m'baha kwa magono madatu pamusi ni pakilu, hivyo ndivyo Mwana ghwa Adamu kyaibetakuj'ha mugati mu mioyo ghya nchi kwa magono madatu pamusi ni pakilu.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Bhanu bha ninawi bhibetakuj'hema mbele j'ha hukumu pamonga ni kizazi kya bhanu abha ni bhibetakukihukumu. Kwa kuj'ha bhatubuili kwa mahubiri gha Yona, na langai, munu fulani m'baha kuliko Yona apa.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 Malkia ghwa kusini ibetakujhinuka mu hukumu pamonga ni bhanu bha kizazi e'khe ni kukihukumu. Ahidili kuhoma miisho ghya dunia kuhida kup'heleka hekima j'ha Selemani, na langai, munu fulani m'baha kuliko Selemani aj'hele apa.
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 Bhwakati pepo bhachafu bhakamboka munu ghip'heta mahali papaj'helepi ni masi ilonda kup'homoseka, lakini akapabhona lepi.
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 Kisha ijobha, “Nibetakherebhuka mu nyumba j'hangu j'hanihomili.' Paikherebhuka akajhikholela nyumba j'hisafishibhu na ij'hele tayari.
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 Kisha huenda ni kubhaleta bhangi roho bhachafu saba bhabhaj'hele bhabhibhi zaidi kuliko muene, ghihida kutama ghoha pala. Ni hali j'hiakhe j'ha mwisho huwa j'hibhibhi kuliko j'ha kubhwandelu. Efe ndo kyaj'hibeta kuj'ha kwa kizazi ekhe kiovu.
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Bhwakati Yesu ilongela ni bhumati langai, nyinamunu ni bhalongomunu bhakhaj'hema kwibhala, bhakaj'ha bhilonda kulongela nakhu.
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 Munu mmonga akan'jobhela, “Langai nyinuaku ni bhalongobhu bhaj'hemili kwibhala bhilonda kulongela ni bhebhe”.
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Lakini Yesu ni kun'jobhela j'haan'jobheleghe, “Mabhu ndo niani? Ni bhalongobhangu ndo bha niani?”
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 Nu muene akanyosya kibhokho kya muene kwa bhanafunzi ni kujobha, “Langai abha ndo mabhu ni bhalongobhangu!
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Kwa kuj'ha j'hej'hioha j'hola j'haibhomba mapenzi gha Tata ghwangu j'haaj'hele kumbinguni, munu oj'hu ndo ndongobhangu, n'dombo bhangu ni mabhu ghwa nene”.
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.