Romanos 7
VEKAPAWAI VALIGUNA (KHZ) vs NTLH
1 Tarigavu, gomi taunatauna ati goripa-rorirorina? Gomi ne rova ripami talimami au na avaikilamina. Ripami, talima roe emagulina aonai, ia rova gena tiavu kapulenai emagulina, a ekwaregana aonai, rova ati gena tiavu ia genai.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Vega-gelegelena, vegarawa garena, pene garawana roe emagulina aonai, ia vegarawa rovana kapulenai roe emagulina. A garawana pene kwarega mulinai, vegarawa rovana voa, tiavuna kapulenai ati mapene maguli, pene paka.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Pene ia garawana roe emagulina aonai, mapene vegarawa-gerevagi genai, ia veopa-lema garenai pita kilagia. Na pere garawana pere kwarega, ia vegarawa rovana tiavuna na pere veluga-vagi voo rorinai, ati pere veopa-lema. Pa, tau pakana ta pere garawaa maki, voati pere veopa-lema.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Walakavaku, gomi maki vovetaina, Keriso tauniparana ekwaregato, vonai gomi maki rova genai gokwaregato, (gomi e ati rova gena tiavu kapulenai gomagulina). Vokala ewalato ganina gomi Keriso gena taunilimalimai pio ago ulanana. Gomi Keriso gena taunilimalimai goagoto kwalana, ita maparara vuavuara namara pia wala Palagu genai ulanana. Keriso e Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Ita na tauniparara geria ririwa kalara roe watakwalanarawai aonai, rova na ririwa rakavara evega-wala-piatirawai. Voririwa rakavara ita taunipararai geinaguluwai pakurai, ita na kwarega pia vega-walara kalara takalarawai.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Na ita ewagumona rova genana eluga-vagirato, kwalana eligoligorawai gauna genana warau takwaregato. Pe ita ewagumona Veaga Palaguna gena raupara valigunai Palagu vetugunagina pita ago-veni, a ati Puka Veaga aonai getalorato rovara kwalana-kikitalira rauparanai.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 E rakagau maita kilagia? Rova rakava gauna nepitatiwa pa? Aikina kinavagi! Taunatauna, au kala rakava ati para ripaa, na rova genana, gaurai aripaato. Gelegelena, au ati para ripa, talima reketa geria rinaga ririwamagira voo rakava kalana, pere rova evetaina ati pere kila, “Talima reketa geria rinaga ririwamagira ragai pono kala.”
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Na kala rakava na Palagu gena rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au aoku ai talima reketa geria rinaga ririwamagira tugamagira e kalara irauiraura ema vega-wala-piatirato. Kwalana pene rova aikina genai, kala rakava voo kwarega au geku ai, pe ati gena tiavu ta, (kwalana gena tiavu aoku ai einaguluna voo ati ripaku gaurai).
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Rova rogoti ara ripaa aonai, au amaguliwai. Na rova evogomaito aonai, kala rakava au geku ai epou-rageto, emiawai.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Ne au akwaregato, kwalana kala rakava geku ai emiawai gaurai. Voanana au ama ripato, maguli pere vega-walaa rovana na kwaregamo evega-walaato.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Kwalana kala rakava na rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au eopa-verauleakuto. Gaurai kala rakava na au rova genana evagi-kwaregakuto.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Gaura pakurai rova maveagana, rova kilara maki maveagana, rorirori e nama.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Gaurai, au vogau namana na ema vagi-kwaregakuto? Aikina! Au kala rakava na evagi-kwaregakuto. Vogau namana evogomaito ganina, kala rakava kolemana taunatauna enema vega-matagaia, pe pita ripa, kala rakava voo rakava kwaikwai. Na kala rakava vogau namana aonana einaguluto, ne au eveakwaregakuto. Gaurai Palagu gena rova kilana evega-matagaiana, kala rakava gau rakava kwaikwaina.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Ita ripara, rova Palagu Palaguna na evogomaito gauna, a au taunilimalimamo, tauniparai amagulina. Au kala rakava na evoikuto, ne gena inagulu talimana ati voina talimaku ai evega-agokuto.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Au na rakagau akalaana kiata vagi maki ati atugamagi-iluana. Kwalana vokala, aririwana pana kalara vegata natina kalara, ati akalarana, na ati aririwarana kalara akalarana.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Pene ati aririwarana kalara akalarana genai, rova ama kamonagiana, ia taunatauna nama.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Vokala aonai, voo ati au matotauku aoku maparanai vokala rakava akalaana. Aikina! Voo vokala rakava au geku ai emiana gaunana ekalaana.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Au ripaku, au geku ai etaunipara gena kala e ririwa rakavara aorai nama ta ati vagi emiana. Taunatauna, aririwa-kamuna nama kalara pana kalara natina, na inagulu-agira geku ai ati gelegele.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Geku ririwa kala namara pana kalara vegata natina, na ati atiligana, kala rakavamo akalarana. Taunatauna, ati vagi aririwana kala rakavara pana kalara, na roe akalarana.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Gaura pakurai, pene au na rakagau akalaana ati vagi aririwana pana kalaa natina kalana akalaana genai, voo ati au matotauku aoku maparanai akalaana. Aikina! Voo kala rakava au aoku ai emiana, gauna na ekalaana.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Gaurai au geku maguli ai gau ta noowane vorova ta vetaina na ekune-agikuna, evetaina einaguluna ama rawaliana: Au nama kalara ana kala natina aonai, rakava voa au aoku ai einaguluna.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Au nugaku garakaunai Palagu gena rova averere-agiana.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Na au na rova pa tiavu ta ea maagitaana au tauniparaku ragana reketa aorai geinaguluna, au geku tugamagi na ekamonagiana rovana gevetali-veniana. E rova ta kala rakava gena rova pa tiavu, ia au tauniparaku ragarai einaguluna, au egapikuna, ne kala rakava gena tipura talimanai evega-agokuna.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Au taunatauna rakava kwaikwai talimaku! Rai na au pene vega-maguliku e kwarega tauniparana aonana?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Palagu ita tanikiua, kwalana ita gera Velekou Iesu Keriso aonana evega-magulikuto.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.