Mateus 26

VEKAPAWAI VALIGUNA (KHZ) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Iesu na egaura maparara evevega-ripagi-gaturato aonai, gena melo evaikilarato, netiwato,
1 — ausente —
2 “Gomi maripami, toma rualamo roe nea, Pasova pia kalaa. (Voo Iuda talimara kwarega aneruna na evanagirato ati evagirato velekwana). Votomai Taunilimalima Natuna talima reketa gimarai pia taoa, pia satauroa.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ne Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria vele kamura getanu-kouto, Kaiapa, Rupu Veaga velena kamuna, gena numai.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Navuga getovo-lemaato, Iesu pia gapia, ne pia vagi-kwaregaa.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Na gekilato, “Velekwa aonai ragai pene wala, kwalana velekwai pia vogomai talimara ia atana na nege purina nea.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Iesu Betaniai, Simona, lepera talimana, gena numai.
6 — ausente —
7 Geganiganiwai aonai, vavine ta ia genai eagoto; mata namana ta, alabasta vatuna na gekalaato matana, egapikauto, aonai mulamula maponana namana, voina kamu iwavagi; Iesu ganigani kapunai etanu-tagowai aonai, vovavine na Iesu repanai epopo-kauato.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Gena melo na gegitaato, ne geparuto, gekilato, “Rakagau gaurana ne mulamula epiatoga-kawaana?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Emulamula pere voi-agia, pe moni kamuna pere gapia, ne ati geria e ati garia talimara pere venira!”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Iesu ripana ira rakagau gekilagiato, gaura pakurai evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai evavine gomunemune-agiana? Evavine na kala namana au geku ai pekalagia.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Ati geria e ati garia talimara gomi ria pio talu-vanagivanagi. Na au ati toma mapararai gomi ria pita talu.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Evavine na mulamula au tauniparaku ai pepopo-kunea, au pia toleku ulanana.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Taunatauna avaikilamina, Vali Namana pia vopatagia tanopara maparara aorai, evavine na kala pekalaa kalana maki pia kilagia, ia tugamagi-tagoagina.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ne gagalana ruala talimara ta, arana Iudas Isakariota, Rupu Veaga velera kamura geriai eagoto,
14 — ausente —
15 erenagirato, netiwato, “Rakagau pio veniku, pene Iesu gimami ai pana tao-kaua genai?” Ira na siliva monira gagala toitoi (30) gevega-agirato, ne geveniato.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Voanana vegata Iudas na ira gimarai pene tao-kaua rauparana etavuawai.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Ati egorona paraoana velekwana tomana tovotovonai gena melo Iesu genai geagoto, gerenagiato, negetiwato, “Ai ariginai Pasova velekwana paia kala-maavua, pono gania?”
17 — ausente —
18 Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Ioago vanuga kamuna aonai, pakilagia talimana genai, pio vaikilaa, nopiotiwa, ‘Vevega-ripa tauna ekilana: Geku ora warau pekwara. Gaurai mageku melo ria goina numai vekapawai mamoena paia gania.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ne melo Iesu na evaikilarato gelegelerai Pasova velekwana gekalaato.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Lavilavi Iesu magena melo gagalana ruala ria getanu-talito, velekwa pia gania.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ne geganiawai aonai, evaikilarato, netiwato, “Taunatauna avaikilamina, gomi taa na au pono lewaku.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Ira maparara aora mametaura na kwapurakwapura na gerenagiato, negetiwato, “Velekou, taunatauna ati au, ei?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Iesu evega-geleto, netiwato, “Au goti rivu kwapunaimo paia napa-rigo talimana na au pene lewaku.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Taunilimalima Natuna pene kwarega Puka Veaga aonai getaloato gelegelenai. Na Taunilimalima Natuna pene lewaa talimana ia vetugana kekei; ati pere maguli nama.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ne Iudas, velewa talimana, ekilato, “Vevega-ripa taumu, taunatauna ati au, ei?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Gauna okilagiana nea.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Geganiganiwai aonai, Iesu na pereti egapiato, Palagu evega-namaato, ekala-kava-lugaato, evenirato, ne evaikilarato, “Iogapia, iogania, e au tauniparaku.”
26 — ausente —
27 Ia na kaperi maegapi-itiato, evega-namaato mulinai, evenirato, netiwato, “Ioniua, gomi maparami.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 E au ralaku, Vekapawai Valiguna evega-taunataunaana, pene vepopo, taunilimalima gutuma geria rakava tugamagi-piatogara ulanana.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Avaikilamina, evine nanuna ati mapana niu-waia, pene ago tomana pene kwara vou, au gomi ria na mapita niu-koukoua au Tamaku gena Basileia aonai.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ne mari ta gemariato mulinai, gelaka-piatito, Olive Golonai geagoto.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Toma pogi gomi maparami gemi kamonagi au geku ai pio raka-kwanira, kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Na au kwarega na pana kuliiti-wai mulinai, pana ago-kune Galileiai. Vonai vou pita verawali.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Petero na, Iesu evaikilaato, netiwato, “Pene maparara geria kamonagi pia raka-kwanira goi gemu ai, na aumo aikina.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Iesu na Petero evaikilaato, netiwato, “Taunatauna avaikilamuna, toma pogi kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Na Petero ekila-vigirageto, netiwato, “Pene goi goti pita kwarega-koukou genai, au na goi vegata vagi ati pana opatago-kapu-vagimu.” Gena melo maparara maki vovetaina gekilato.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Iesu magena melo ria geagoto kapu ta arana Getesemane, ne ia na evaikilarato, netiwato, “Enai iotanu-tago, au aagona, ana rapali.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ne Petero e Tepetaio natuna rualamo evairato, ia ria geagoto. Aonai Iesu tauniparana epalapalato, ekalito, aona maki evekwalavito.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ne evaikilarato, netiwato, “Au nugaku na metau kamu vagi evuana, roli evagikuna. Enai iotanu-tago, pio gitatago au ria.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Iesu kiata maelaka-nagito, wailana kwano ai eve kwanu-taliato, ne erapalito, netiwato, “Tamaku o, pere marauparana ta, e viti-vua kaperina gekuna onoma gaivagia. Na ati au geku ririwa, goimo gemu ririwa.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Gena melo toitoi geriai ewaikuleto aonai, ira gemaitu-kwaregato erawalirato, ne Petero evaikilaato, netiwato, “Rakagau gaurai gomi taumi toitoi au ria ora ta vetaina maki ati pogo vaigaoka?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Pio vaigaoka, pio rapali, pe veopatovo pene vogomai aonai ragai pio moira. Palagu taunatauna eririwana, na taunipara emoirana.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Iesu vega-rualana elaka-pakato, everapalito, netiwato, “Tamaku o, pene raupara ta aikina e viti-vua kaperina pono gaivagia genai, goi gemu ririwamo pono kalaa.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Maeve waikule-waito aonai ira ati geria vaigaoka gaurai, maitu kwaregarai ema rawalirato, kwalana matara maitu na egapi-rakavarato.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Iesu na maeraokwanirato, maeagoto, vega-toitoi maeverapalito, gena rapali kunera kilara maekilagi-wairato.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ne gena melo geriai maeve waikule-waito, evaikilarato, “Gomi roe ogo maituna e gopikapikana? Iogitaa! Orana warau pekwara! Taunilimalima Natuna pege lewaa, rakava talimara gimarai pege taoa.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Iokuliiti, ita wati! Iogitaa, au elewakuto talimana pekwara!”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Iesu roe waekilakilawai aonai, Iudas, melo gagalana ruala tauna ta, ekwarato. Taunilimalima gutuma ia ria mageria vetali kativara e vevagi gapara. Ira Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na getugurato.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Lewa talimana na vegailia ta evaikila-maavurato, netiwato, “Pana velavua talimana voa, pio gapi-talia.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Iudas ekwarato aonai, rorirori eagoto Iesu genai, ne ekilato, “Vevega-ripa talimamu, pogi namana!” ne evelavuato.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Gata, poririwaa kalana povogomai-venia kalana ono raka kalaa!” Ne gevogomaito, gimara na Iesu gegapi-taliato, geligoligoato.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Na Iesu gena melo ta gena vetali kativana einu-vagiato, eavuato, Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana tegana epati-vagiato.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Gemu kativa uraurana kapunai ono ura-waia. Kwalana vetali kativara gegapina talimara maparara vetali kativarai pia kwarega.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Goi ati ripamu, Tamaku gena veveakava pana nogia, ia na aneru veganamo au geku ai pene tugura, aneru goleara gagalana ruala pa ragana gagala taulatoi kwapuna (70,000) e mareketa maki pene tugura au veakavaku?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Vovetaina pere kala, na Puka Veaga aonai warau getaloato kilana raka pene taunatauna-tiwa? Gaurana, evetainamo pene mia!”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Iesu na vonai talima gutuma evaikilarato, netiwato, “Au karoverave goleana ta avaiana, gaurai gomi pogo vogomai au gapigapiku magemi vetali kativara e vevagi gapara ria? Toma mapararai au gomi lagami ai, Rupu Veaga aonai avevega-ripawai, na ati gogapi-talikuto.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Na egaura maparara gewalana peroveta talimara na Puka Veaga aonai getalo-kunerato kilara vega-taunataunara ularana.” Ne Iesu gena melo maparara na geraka-kwaniato, geraka-lovolovoto.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Gegapi-taliato talimara na Iesu gevaiagoato, Kaiapa, Rupu Veaga velena kamuna, gena numai. Vonai rova gevevega-ripagirawai talimara e Iuda velera warau gelaka-koukouto.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Petero na Iesu elaka-guiawai, mavepakana pene ago, Rupu Veaga velena kamuna gena numai. Elaka-togato kana aonai, ne vegitatago talimara nuganugarai eve tanu-talito, pene gita, vokala ikanai rakagau pene matagai.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria kaonsela talimara maparara veroli-opakau talimara getavurato, Iesu pia opagia, pe pia vagia ulanana.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Veroli-opakau talimara gutuma gekuliitito, geopagiato, na geria kila ati gekwapunawai. Ikanai vou opakau talimara ruala gekila-rageto,
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 negetiwato, “Etalima ekilato, ‘Au matiavuku Palagu gena Rupu Veaga pana lovoa, toma toitoi aorai mapana vega-ruga-waia.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ne Rupu Veaga velena kamuna erugaitito, Iesu erenagiato, netiwato, “Goi ati pono vega-gele? Eira na goi gevali-piagimuna kilara rakavetaina?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Na Iesu ati ekilakilato. Rupu Veaga velena kamuna na maerenagi-waiato, netiwato, “Maguli Palaguna aranai au na goi avaikilamuna, ono varamai: Goi Keriso, Palagu Natuna?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Gauna okilagiana nea! E au na gomi maparami avaikilamina: Etoma, pene ago wailai, gomi na Taunilimalima Natuna roe nea pio gitaa, Tiavu Palaguna gimana ripanai pene tanu, e kupa iloara atara na pene vogomai!”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Ne Rupu Veaga velena kamuna matotauna gena rapuga eraleato, netiwato, “Palagu vega-rakavana kilana ekilagi-gatuato! Rakagau gaurana vevega-gita talimara roe ata tavurana? Palagu vega-rakavana kilana pekilagia, warau pogo kamonagia.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Rakagau nogotina?” Ira maparara gekilato, “Pene kwaregamo.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ne wailana gekainiuato, gekwariato. Reketa na geapariato,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 negetiwato, “Keriso, goi peroveta talimana, gaurana ono varamai, rai na pekwarimu?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Petero roe voa numa kanana aonai etanu-tagowai, vetugunagi vavinena ta ia genai evogomaito, evaikilaato, “Goi maki Iesu, Galileia tauna, goti golakavowai, okwaruawai.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Na Petero evevega-veituto ira maparara wailarai, netiwato, “Au ati ripaku goi rakagau okilagiana.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Ne elaka-piatito, kana vanagina laganai eagoto. Mavetugunagi vavinena taa na egitaato, ne lagana talimara evaikilarato, netiwato, “Ia maki Iesu, Nasareta talimana, ekwaruato talimana.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Petero maeveituto, ekila-gaokato, netiwato, “Au ati ripaku netalima.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ati rau kiana, vonai geruga-tagowai talimara Petero genai gevogomaito, gevaikilaato, negetiwato, “Taunatauna, goi maki ia goti talimana ta, kwalana karomu na evega-matagaimuna.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ne Petero na evaikilarato, “Aikina kinavagi, avaikila-taunataunamina, netalima au ati ripaku!”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ne Petero na Iesu gena kila etugamagi-rawaliato, evaikilaato, “Kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” Ne elaka-piatito muli ai, etagi-rakavarakavato.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.