Mateus 25
VEKAPAWAI VALIGUNA (KHZ) vs VC
1 “Votomai Kupa Basileia no vavine gagalana (10) vetaina, geria lamepa gegapirato, gelaka-piatito, vegarawa valigu tauna ria pia verawali negetiwato.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Vavine imaima maaonekara, a imaima kawa.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Kwalana vavine kawara geria lamepa gegapirato, na keretini kiata na maati gegapikauto.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Na aoneka vavinera geria lamepa gegapito aonai, keretini maki matai gegapikauto.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Vegarawa valigu tauna ekwaipoto pakunai, matara geputeputeto, ne maparara gemaituto.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Pogi nuganai ta ekogoto, netiwato, ‘Vegarawa valigu tauna evogomaina nea, pe ioago, ia ria pio verawali!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ne vavine gagalana gekeroto, geria lamepa gealevarato.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Vavine kawara na maaonekara vavinera gevaikilarato, negetiwato, ‘Gemi keretini kiatana iovenimai, kwalana ai na lamepa geputena.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Na aoneka vavinera na gevega-gelerato, negetiwato, ‘Aikina, gomi e ai ati pia gelegele. Namana sitoai ioago, matotaumi gemi iove voi.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Keretini voi geagoto aonai, vegarawa valigu maruna ekwarato. Ne gekala-maavuto vavinera ia ria vegarawa velekwanai gelaka-togato. Ne vanagi gekana-gavuato.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Kapinai vavine reketa magekwarato, negetiwato, ‘Velekou, Velekou o, gema vanagi onoma kala-pakaa!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Na vegarawa valigu tauna evega-geleto, netiwato, ‘Avaikila-taunataunamina, au ati ripaku gomi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Gaura pakurai, pio vemalatago, kwalana gemi Velekou pene vogomai tomana e orana ati ripami.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Kupa Basileia talima ta vetaina, kapu raurau ai pene laka netiwato. Rogotina ere laka aonai, gena vetugunagi talimara ekearato, gena rinaga evenirato, pia inagulu-agira ularana.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ia na kolo monira ira kwapurakwapura geria kolema e ripa e tiliga vetairai evenirato. (Kolo monina ta e talima ta voina rigolo toitoi aorai pere gapia vetaina). Ta kolo monira imaima eveniato, ta kolo monira ruala, mataa kolo monina kwapuna eveniato. Ne eraokwanirato, ia gena lakalaka kapunai elakato.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Kolo monira imaima egapirato talimana rorirori eagoto, gena moni einagulu-agirato, kolo monira polura imaima maerawalirato.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Voia vetaina kolo monira ruala egapirato talimana na maki moni polura ruala maerawalirato.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Na kolo monina kwapuna egapiato talimana eagoto, kwano ai lega etaviato, gatana gena moni etoleato.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Lagani warau ema rauvagito gaurai, vovetugunagi talimara geria vele evewaikule-waito, gena moni raka geinaguluagi-tiwarato pia varaa netiwato.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ne kolo monira imaima egapirato talimana ema laka-togato, moni polura imaima egapi-kaurato, netiwato, ‘Velepara, goi na kolo monira imaima ovenikuto aorana, au na moni polura imaima maparawalira gaura ea.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ia na evega-namaato, netiwato, ‘Nama iwavagi! Goi vetugunagi taumu namana, maveraramanimu! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana pakurai, au na gau vogo avenimuna, goi na pono gita-tagora. Onoma laka-toga, au goti itama verere-koukou!’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ne kolo monira ruala eveniato talimana ema laka-togato, netiwato, ‘Velepara, goi na kolo monira ruala ovenikuto aonai, au na moni polura ruala maparawalira, gaura ea.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Gena vele na evega-namaato, netiwato, ‘Nama iwavagi! Goi vetugunagi taumu namana, maveraramanimu! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana gaurai, au na gau vogo avenimuna, goi na pono gita-tagora. Onoma laka-toga, au goti itama verere-koukou!’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Ne kolo monina kwapuna egapiato talimana ema laka-togato, netiwato, ‘Velepara, au ripaku goi aomu rakava vagi talimamu, ati goi na ovarorato gaura okuarana, e ati goi na uve opia-lovolovorato gaura otao-kourana.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Gaurai akalito, aagoto, gemu moni kwano aonai atoleato. Ono gitaa, gauna ea, gemu ono gapia.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Gena vele na evaikilaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi taumu rakavamu lepeti vagi. Goi ripamu, ati au na avarorana gaura akuarana, e ati au na apia-lovolovorato gaura atao-koukourana.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Kamo, pere nama geku moni panikai poro taoa, pe au para waikule-wai aonai taokauna goti para rawalia.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ia na vetugunagi talimara reketa evaikilarato, netiwato, ‘Ne moni kwapuna genai nea iogapia, moni gagalana (10) talimana iovenia.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Kwalana magena e magana talimana vogora mapana venia, pe kamu iwavagi pene gapia, a ati gena e ati gana talimana genai giri-gonegonena maki pene gapi-vagia.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ne vetugunagi talimana rakavana iopiatia muli mukunanai. Vonai pene tagi, karikarina maki pene gala-kokikokira.’”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Taunilimalima Natuna mavewae ralemana e tiavu kamu, e magena aneru maparara ria pia vogomai, gena teronai pene tanukau.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Kwalu maparara ia wailanai pia vega-koukoura, ne ia na pene ware-kavalugara, gelegele mamoe gitatagora talimana na mamoe nanikoti geriana etao-gerevagirana vetaina.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Mamoe ia ripana kavanai, a nanikoti ia kaulina kavanai pene taora.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ne Vele na ripana talimara pene vaikilara, nepenetiwa, ‘Iovogomai! Tamaku na evega-namamina talimami, iovogomai! Palagu gena Basileia ioma gapia, kupa e tanopara ekalarato laganinai warau ekala-maavurato gomi gemi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kwalana au evitokuto aonai, gogupukuto; nanu na ekalakuto aonai, nanu govenikuto; au vanuga polu talimaku gomi aomi ai atanuto, na gogapi-ragekuto;
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 au ati geku rapuga, govega-rapugakuto; evitikuto aonai, gogita-tagokuto; tipura numanai ataluwai aonai, golaka-gitakuto.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ne kala rorirori talimara na pia vega-gelea, nepiatiwa, ‘Velekou, arigi toma gagitamuto ovitoto, gagupumuto? Pa nanu na ekalamuto?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Arigi toma goi vanuga polu talimamu ai na gagitamuto, gagapi-ragemuto ai gema numai, pa ati gemu rapuga, gavega-rapugamuto?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Arigi toma gagitamuto goi evitimuto, pa tipura numanai galaka-gitamuto?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ne Vele na pene vega-gelera, nepenetiwa, ‘Avaikila-taunataunamina, tariku ati gevega-agirana talimara ta gokala-venirato gelegelenai, au maki vovetaina gokala-venikuto.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Ne kaulina kavana talimara pene vaikilara, nepenetiwa, ‘Au geku na iolaka-paka, metau kamu iwavagina atami ai emiana talimami, ioago, egala-vanagivanagina kalovanai. Palagu na rauvagi ekala-maavuato, Satani magena aneru geria.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kwalana evitokuto, na ati gogupukuto; nanu na ekalakuto, na nanu ati govenikuto;
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 au vanuga polu talimaku gomi nuganugami ai ataluto, na ati govairagekuto gemi numai; ati geku rapuga, na ati govega-rapugakuto; evitokuto e tipura numanai ataluto, na ati golaka-gitakuto.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ne ira maki pia vega-gele, nepiatiwa, ‘Velekou, arigi tomai gagitamuto, ovitoto pa nanu na ekalamuto, pa vanuga polu talimamu, pa ati gemu rapuga, pa evitimuto, pa tipura numanai otaluto, ai na ati gaveakavamuto?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ne Vele na pene vega-gelera, nepenetiwa, ‘Avaikila-taunataunamina, gomi na etariku ati gevega-agirana talimara ea, ta ati goveakavaato genai, au maki vovetaina gokala-venikuto, ati goveakavakuto.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ganina ira viti-vua vanagivanagi kapunai pia ago, a kala rorirori talimara maguli vanagivanagi kapunai pia ago.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.